img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Grčka – Sa verom u Sirizu

Neka bude Armagedon ako biti mora

18. фебруар 2015, 16:21 Georgios Stamkos, Milica Kosanović
foto: fonet / ap
Copied

Grčka je na ivici bankrota. Zemlji preti izbacivanje iz evrozone. U briselskoj partiji pokera premijer Aleksis Cipras i ministar finansija Janis Varufakis igraju na sve ili ništa odbijajući da se povinuju "toksičnom diktatu štednje" koji "ubija" narod. U tome ih podržava velika većina građana Grčke

Za „Vreme“ iz Soluna

Euforija, nada i nacionalni ponos u kombinaciji sa zabrinutošću i strahom za budućnost – to su osećanja koja dominiraju Grčkom skoro četiri nedelje posle pobede Sirize na vanrednim parlamentarnim izborima i formiranja prve levičarske vlade u istoriji Evropske unije.

Nije to bila uobičajena politička promena. U jednoj zemlji evrozone je pobedila stranka koja govori sasvim drugačijim političkim jezikom, uvodi novu, alternativnu strategiju u grčku politiku i odlučno se suprotstavlja programu drastične štednje koji se „sam po sebi podrazumeva“, a koji zdušno brane kako evropske konzervativne, neoliberalne snage, tako i socijaldemokratski mutanti. Opasnost da bi grčki jeretički stav mogao da „zarazi“ evropsko glasačko telo izaziva burnu reakciju evropskog establišmenta u Briselu i Berlinu, koji već preduzima neophodne mere kako bi diskreditovao i neutralisao „grčki virus“ pre no što počne nezaustavljivo da se širi.

Nova levičarska vlada uživa ogromnu podršku većine građana Grčke. Prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja agencije Mark, od 16. februara, osam od deset građana (81,5 odsto) pozitivno ocenjuje poteze vlade u odnosu na kreditore. Za ostanak Grčke u evrozoni je 86,6 odsto ispitanika, dok je 13,4 odsto za povratak na drahmu. Ista agencija je objavila rezultate anketa na TV kanalu Alfa koji su pokazali da je Siriza za čitavih 27 odsto ispred Nove demokratije (ND), da joj se popularnost za nepunih mesec dana povećala za devet odsto na 45,4, dok je ND, koji se zalaže za sprovođenje strogih mera štednje koje od Grčke traže međunarodni poverioci i zloglasna Trojka (Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond), sa 27,8 odsto glasova dobijenih na izborima pao na 18,4 odsto.

PREDAH ZA DOSTOJANSTVO: Isti utisak je stekao svako ko je prošle nedelje i ponedeljka bio svedok spontanom okupljanju bez presedana desetina hiljada Grka ispred atinskog parlamenta na trgu Sintagma, kod Bele Kule u Solunu i na trgovima skoro svih većih grčkih gradova. Do sada je bilo uobičajeno da Grci izlaze na ulice u znak protesta protiv mera stroge štednje koje je zahtevala Trojka, a sprovodila prethodna vlada sa ND na čelu. Sada se hiljade ljudi okuplja u znak podrške novoj vladi koju predvodi premijer Aleksis Cipras, koja vodi tešku bitku u Briselu za okončanje nepodnošljivih mera štednje i smanjenje neodrživog javnog duga. Fotografije sa ovih demonstracija koje su organizovane preko društvenih mreže pod nazivom „Predah za dostojanstvo“, putuju brzinom svetlosti širom sveta. „Nije evro, nego je sloboda!“, bila je jedna od karakterističnih parola na ovim provladinim demonstracijama.

Na jednoj od stranica Fejsbuka koja je pozivala na okupljanje u znak podrške vladi, između ostalog je pisalo: „Došlo je vreme da se oni plaše nas i da čuju naš glas. Biramo dostojanstvo i tražimo za nas i za sve narode Evrope predah i promene. Pozivamo sve evropske narode da pokažu u praksi svoju podršku Grcima i grčkoj vladi u borbi za Evropu demokratije i solidarnosti. Nastavićemo uporno i puni samopouzdanja i pobedićemo!“

Sve to možda liči na trenutnu euforiju koja neće dugo potrajati, ali je suština da su Grci odlučni da povrate svoje izgubljeno dostojanstvo i da zato podržavaju vladu Alekisa Ciprasa. Nakon šest godina neprekidne recesije i četiri godine stroge štednje u sklopu toksičnog „programa za spas“ Grčke, hitno im je potrebno vreme i prostor da dišu. Bilo je to, u stvari, „kontrolisano davljenje“, kako je taj program okarakterisao novi ministar finansija Janis Varufakis, koji ga je uporedio sa metodama mučenja davljenjem u vodi koje je CIA sprovodila nad zatvorenicima u Gvantanamu. „Sekund pre no što srce prestane da nam radi dozvole nam da uzmemo dah, pa nas onda opet gurnu u vodu. I tako u nedogled… Jedna vrsta starogrčkih Sizifovih muka u novogrčkoj modernoj verziji“…

PANIČNI STRAH: Dok nova grčka vlada vodi naporne pregovore sa svojim poveriocima, a spoljašnji pritisci svih vrsta neprekidno rastu, bankarski sistem u zemlji trpi sve veće posledice, pa se tako u skladu sa klimom sukoba sa Briselom avet Grexita (izlaska Grčke iz evrozone) širi zemljom. Iako je većina Grka u ovih poslednjih nekoliko godina već oguglala na raznorazne šokove i ne podleže lako panici, to ne važi i za mnoge bogate „patriote“ koji se ipak više boje za svoj novac, nego za svoju zemlju, pa ga svakodnevno izvlače iz grčkih banaka. Samo od 1. decembra 2014. do 13. februara 2015. grčki bankarski sistem je zabeležio odliv od oko 20 milijardi evra. Kad god se pregovori s poveriocima bliže ambisu, indeks na Atinskoj berzi naglo pada, a primetni su i veliki dnevni odlivi iz banaka u visini od 300 do 500 miliona evra.

U roku od pet godina grčke banke su izgubile depozite u visini od oko 92,8 milijardi evra: sa 237,8 milijardi evra u januaru 2010. depoziti u grčkim bankama su pali na 145 milijardi u februaru 2015. Veliki deo tog novca je završio u stranim bankama, jedan deo je potrošen za plaćanje poreza i ostalih troškova, dok znatan deo leži skriven „za crne dane“ pod dušecima i u jastučnicama u mnogim grčkim domovima. Zato je u poslednje vreme povećan i broj provala, jer lopovi izgleda vrlo dobro znaju ko spava na parama. Tako su u jednom selu blizu Preveze provalnici ukrali iz kuće starijem bračnom paru 61.500 evra, koje su supružnici iz banke „za svaki slučaj“ sklonili u kuću. Vremena su teška za banke, ali zato provalnici i lopovi svih fela prave zlatne poslove.

Pod ovakvim pritiskom odliva novca likvidnost grčkog bankarskog sistema, iako je zadovoljavajuće rekapitalizovan u 2013. godini i uspešno prošao sve crash testove, zavisi od Evropske centralne banke. Grčke banke su podigle 78 milijardi evra iz Evropske centralne banke u okviru mehanizma za pomoć ugroženim bankama ELA (Emergency Liquidity Assistance), odnosno skoro duplo više od onoga što su pozajmile pre nekoliko meseci. Bankari tvrde da dok god mogu da računaju na priliv novca iz ELA, ne postoji problem što se tiče likvidnosti domaćih banaka. Upozoravaju, međutim, da bi, ukoliko Ciprasova vlada uskoro ne postigne sporazum sa svojim evropskim partnerima, ECB mogla da zavrne slavinu, što bi moglo da ima dramatične posledice.

ECB bi mogla da povuče dasku za spasavanje grčkih banaka ako Atina izađe iz Programa za spasavanje Grčke, ili ukoliko smatra da su grčke banke nesolventne – proces koji ubrzava panično podizanje novca sa računa u grčkim bankama. To bi je gurnulo u velikoj meri na ivicu provalije i dovelo jedan korak bliže Grexitu, tj. izlasku iz evrozone. „Scenario koji vodi u Grexit bi značio da Evropa želi sebi da puca u noge“, tvrdi predstavnik grčke vlade Gabrijel Sakelaridis.

SUPROTSTAVLJENI STAVOVI: Premijeri Velike Britanije i Grčke Dejvid Kameron i Aleksis Cipras

NE POSTOJI „PLAN B„: Koliko za Grke toliko i za druge evropljane Grexit bi bio jedno od najrizičnijih rešenja, čija bi cena mogla da bude daleko veća od koristi, koliko na ekonomskom toliko i na geopolitičkom planu. Toga su svesni i Alekis Cipras i ekscentrični „car“ grčke ekonomije Janis Varufakis, pa zato i insistiraju na „kraju štednje“ i novom „programu za premošćivanje krize“, koji bi omogućio privredni rast i dugoročno oslobodio zemlju pritiska duga koji u međuvremenu doseže skoro 180 odsto BDP-a.

Zauzvrat nude nastavak reformi (ali bez daljeg smanjenja plata, penzija i dodatnih poreza za srednji sloj i socijalno ugrožene) budžet bez deficita, nemilosrdan lov na bogataše koji ne plaćaju porez i prihvatanje ne nominalnog otpisa dugova, već odlaganje otplate i smanjenje kamatnih stopa. Ignorišući ljutite poglede i pretnje svojih kolega iz Evrogrupe na sastanku u ponedeljak, 16. februara, Janis Varufakis je pokazao čvrst stav, očigledno ne zaboravljajući ni na trenutak da je on ministar prve vlade u evrozoni koja je demokratski dobila mandat kako bi se suprotstavila bezizlaznoj politici štednje koja vodi u samofinansirajuću recesiju. A onima koji ga optužuju za antievropejstvo odgovara: „Mi smo jedna proevropska stranka, koja jednostavno odbacuje bezuspešnu politiku.“ Stiče se utisak da je vlada Sirize donela odluku da nikako ne popusti ultimatumima i ne nastavi samoubilačku politiku, nego da traži „fer kompromis“, koji će biti obostrano koristan kako za Grčku tako i za Evropu.

„Mi ne želimo sporazum iz koga će izaći pobednici i poraženi, nego win–win situaciju koja će osloboditi Grčku od dužničkog ropstva i stabilizovati Evropu“, kaže novi grčki premijer. Cipras zna da ne sme prvi da popusti, prihvati poraz i izneveri obećanja koja je nedavno dao grčkom narodu. To bi, uostalom, bio ne samo njegov poraz, nego i veliki poraz demokratije i to u zemlji koja ju je rodila. Ako bi se Siriza izjalovila kao politički izbor, ostale bi dve stranke koje se suprotstavljaju merama stroge štednje koje Grčkoj nameću Brisel i Berlin: tvrdokorna i nepopustljiva KKE (Komunistička partija Grčke) i neonacistička stranka Zlatna zora, koja bi lako mogla da otvori vrata pakla.

Novinari često pitaju Aleksisa Ciprasa i Janisa Varufakisa šta će biti i da li imaju plan B u slučaju da pregovori ne uspeju i Brisel i Berlin potpuno odbace grčke stavove. „Ne postoji plan B“, jasno odgovara Varufakis i dodaje: „Ako treba da dođe Armagedon, neka dođe! Grčka ne ucenjuje, ali se ni ne da uceniti.“ Sa druge strane, Cipras pokazuje optimizam da će se uskoro naći kompromisno rešenje, jer je „Evropska unija sagrađena kroz kulturu demokratskog dijaloga, suočavanjem sa krizama i stalnim traženjem i iznalaženjem poštenih kompromisa“.

„TO TI JE GEOPOLITIKA, IDIOTE!“: U svakom slučaju, naredni dani i nedelje će biti kritični za evrozonu i grčku budućnost u njoj. Međutim, tu budućnost, na kraju krajeva, možda i ne određuje ekonomija, nego geopolitika. Ako Grčka ima u džepu keca, to je svakako njen geostrateški položaj. Naime, Grčka se nalazi na raskrsnici tri kontinenta i to u vremenima kad je Sirija na istoku Grčke u ratu, Libija se na jugu bori da ponovo formira državu, Ukrajina na severu se tetura, a Izrael je u neprekidnoj tenziji sa svojim susedima, čak i sa autoritarnom Turskom, te je tako značaj Grčke kao članice NATO-a sa svojim lukama na istočnom Mediteranu znatno uvećan. Ako se Grčka kroz mogući Grexit destabilizuje, Evropa, SAD i NATO bi se našli pred problemom stvaranja bezbednosnog vakuuma, crne rupe u tako kritičnom području. To bi uveliko umanjilo mogućnost Evrope da igra zapaženu ulogu u regionalnoj i globalnoj politici.

Prema rečima grčkog stručnjaka za međunarodne odnose Tanosa Dokosa: „Grčka je jedna od retkih zemalja koja se pridržava pravila o budžetu za odbranu u skladu sa odredbama NATO-a. Ima preko 200 savremenih borbenih aviona, moćnu mornaricu i više od 1000 tenkova. U okviru NATO baza nalazi se i velika vojna luka Suda na Kritu, koja je poslednji put iskorišćena za vazdušne operacije protiv Libije 2011.“ Upravo iz tog razloga su SAD i predsednik Barak Obama zabrinuti zbog politike Berlina i smatraju da pritisak koji se vrši na Grčku, tradicionalnog strateškog partnera Vašingtona u istočnom Mediteranu, potkopava samo postojanje NATO a, i to u jednom veoma kritičnom trenutku. Americi je jasno da bi pod daljim pritiskom Grčka mogla da bude duboko uvučena u ruske energetske projekte (uostalom Putin već „flertuje“ sa Ciprasom) kao i u napore Kine da završi „morski put svile“ prema Evropi preko svojih strateških investicija u grčkim lukama Pireju i Solunu, sve sa železnicama koje bi iz Grčke preko Srbije išle u centralnu Evropu. Ovo bi bio težak udarac za geostrateške interese Evrope i NATO-a, koje, naravno, ni Vašington ni Berlin ne žele. Tako bi možda upravo geostrateški značaj Grčke u Evropskoj uniji mogao da prisili Nemačku da napravi neke ustupke i pronađe kompromisna rešenja. Ili, kako je to jednom rekao Karl Marks „To ti je kapitalizam, idiote!“ U slučaju Grčke bi se moglo reći, to ti je geopolitika, idiote!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Ruski vojnici

Rat u Ulkrajini

02.јул 2026. A.I.

Oko 450.000 poginulih i milion ranjenih Rusa od početka Putinove „specijalne operacije“

Četiri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu oko dva miliona vojnika na obe strane je poginulo ili ranjeno, podaci su Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u Vašingtonu

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure