img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Država i njena kultura

Kako živeti od mrvica

14. jun 2017, 18:39 Sonja Ćirić
foto: lidija antonović
Copied

Organizacije koje nisu registrovane za delatnost iz oblasti kulture, udruženja koja su ugašena, i ostali detalji o projektima koje će ove godine sufinansirati Ministarstvo kulture i beogradski Sekretarijat za kulturu

Analiza rezultata godišnjih konkursa za sufinansiranje Ministarstva kulture i informisanja Srbije i Sekretarijata za kulturu grada Beograda koju je organizovala i objavila Asocijacija Nezavisne kulturne scene Srbije, otkrila je mnoge neprimerene detalje. Autori analize su dr Predrag Cvetičanin rukovodilac nezavisnog istraživačkog instituta Centar za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope, Jelena Dinić iz Centra za empirijske studije kulture, Vesna Milosavljević iz SEEcult i Iva Čukić iz Ministarstva prostora.

BEOGRAD: Evo nekih konkretnih rezultata ove analize, prvo o aktuelnom konkursu Sekretarijata za kulturu grada Beograda. Članovi komisija, čija imena nisu objavljena, odlučili su da skoro 90.000.000 dinara raspodele na 352 projekta. Među njima, 28 udruženja nije registrovano za delatnost iz oblasti kulture, a dobiće 8.260.000 dinara, a za 27 organizacija ne postoje podaci u Agenciji za privredne registre. Na primer: udruženje Centar „Novi svet“ registrovano za usluge čišćenja dobilo je 350.000 dinara za projekat „Izgradimo temelje zdravog društva u Beogradu“; Aco Dev – Centar za istraživačke i razvojne projekte registrovano za inženjerske delatnosti i tehničko savetovanje dobilo je 400.000 dinara za projekat „Istorija i biodiverzitet Velikog ratnog ostrva“; Plesni klub „Natalija i Ivica“, iako je prestao da obavlja svoju delatnost sredinom prošle godine, dobio je 260.000 dinara.

Dominiraju tri gradske opštine čiji su projekti (ili projekti koji direktno njima prave program) dobili milionske iznose – Čukarica 2.938.000, Rakovica – 1.950.000, i Surčin – 1.425.000. Zatim, značajan broj udruženja osnovano je neposredno pred i u toku konkursa, i to na nekoj od pomenutih opština. Fondacija „Plavo“, osnovana dan nakon raspisivanja konkursa, za dva projekta dobila je preko pola miliona dinara, kao i udruženje „Priroda i dru-štvo“, osnovano dvadesetak dana pre raspisivanja konkursa. Oba udruženja su registrovana na Čukarici. „Bijenale mladih umetnika Evrope i Mediterana“ Centra za savremenu umetnost Startegie art Beograd, dobio je 900.000 dinara, iako Centar nije registrovan u APR-u. Zaključak Asocijacije Nezavisne kulturne scene Srbije (ANKSS) je da je ovaj konkurs bio politički, a ne umetnički orijentisan.

SRBIJA: Na aktuelnom konkursu Ministarstva kulture, navodi Predrag Cvetičanin, organizacije civilnog sektora koje se bave kulturom „dobile su približno 296.000 evra manje nego 2016. godine. Devedeset organizacija koje čine Asocijaciju Nezavisna kulturna scena Srbije dobilo je oko 145.000 evra za projekte, što je približno 80.000 evra manje nego prethodne godine. Međutim, najvažniji problem civilnog sektora u kulturi Srbije nisu značajna smanjenja, nego činjenica da ukupna suma 0,21 odsto budžeta Ministarstva kulture. Ono što ukazuje na sistemsku diskriminaciju, jeste podatak da najaktivniji deo civilnog sektora u kulturi dobija 21 promil budžeta Ministarstva kulture i informisanja, a taj budžet je 0,8 odsto ukupnog budžeta Republike Srbije. A konstantno smanjivanje tog udela, uz finansiranje sumnjivih projekata fantomskih organizacija, jeste ono što je skandal.“

Kao i analizom Gradskog konkursa, i analizom konkursa Ministarstva kulture i informisanja otkriveno je, kaže Predrag Cvetičanin, postojanje „jasne tendencije podržavanja projekata nevladinih organizacija koje se ne bave kulturom, nego zaštitom životne sredine, zaštitom potrošača, studentskim pitanjima i slično, a da nema novca za renomirane organizacije kojima je kultura osnovno polje delovanja. Ali to se, bez detaljnijih analiza kakve smo mi vršili ne vidi. Naravno, nemamo ništa protiv da i organizacije koje se ne bave kulturom, posebno u manjim sredinama, dobiju podršku za poneke projekte iz oblasti kulture, ali je u najmanju ruku neobično, da se u vremenu štednje i u kome je glavni izgovor za odsustvo podrške kulturi to što „nema para“, njihov udeo konstantno povećava.“

I ovim konkursom Ministarstva kulture nastavljen je trend da država ne obezbeđuje ni minimum sredstava za delovanje Nezavisne kulturne scene. Predrag Cvetičanin kaže da „organizacije civilnog sektora u kulturi, a posebno one koje pripadaju nezavisnoj kulturnoj sceni, predstavljaju jedan od retkih segmenata koji nije potpuno uronjen u klijentelistički sistem političkih partija, pa zato i ne očekuju previše od onih koji raspolažu državnim fondovima. Ali ne očekuju ni krajnje neprijateljski odnos. Jedina sredstva na koja mogu računati jesu upravo konkursi Ministarstva kulture i informisanja i lokalnih samouprava. Za većinu organizacija koje pripadaju nezavisnoj kulturnoj sceni, naravno ukoliko njihovi projekti budu prihvaćeni, to znači između dve do tri hiljade evra godišnje. S druge strane, kada ove organizacije konkurišu za međunarodne fondove, onda ih proglašavaju stranim plaćenicima. Najsmešnije je što se u „optužnicama“ koje svakodnevno objavljuje npr. „Informer“ stvara slika kao da ove organizacije ne dobijaju sredstva u konkurenciji sa najboljima iz Evrope, a nekad i sveta, nego kao da ima neki šalter gde se javite i oni vam daju pare. Pa, ako za rad civilnog sektora u kulturi ne obezbeđujete novac u Srbiji, a napadate ga kada fondove za svoje delovanje obezbedi u inostranstvu, onda je očigledna vaša želja da bi najbolje bilo da tog sektora uopšte i nema.“

Međutim, s obzirom na to da tako nešto ne bi bilo poželjno na evropskom putu Srbije, kaže Predrag Cvetičanin, u okviru budžetske Linije 481 koja se zove „dotacije nevladinim organizacijama“, pomaže se „svima, osim pravim nevladinim organizacijama. Na primer, prema istraživanju Centra za razvoj neprofitnog sektora Linija 481, Srbija je od 2010. do 2013. godine iz budžeta izdvojila skoro 400 miliona evra za razvoj civilnog društva s tim što je najveći deo novca otišao na finansiranje sportskih udruženja, verskih zajednica i političkih stranaka, dok su za ostale NVO – kako ih budžet naziva – ostale tek mrvice“. Istraživanje je takođe pokazalo da je daleko najveći korisnik budžetske Linije 481 Srpska pravoslavna crkva, koja je (kao „nevladina organizacija“) u periodu od 2008. do 2011. godine samo od različitih ministarstava Vlade Republike Srbije dobila skoro 619 miliona dinara.“ Predrag Cvetičanin kaže da je ova praksa prisutna i u delovanju Ministarstva kulture i informisanja. „Od 2015. do 2017. godine, Srpska pravoslavna crkva dobila je 190 miliona dinara za obnovu i zaštitu Manastira Hilandar, Dvorski kompleks na Dedinju je dobio 134 miliona dinara za održavanje, a Matica Srpska 115 miliona dinara. Ne osporavamo značaj Manastira Hilandara za srpsku kulturu, niti pak Matice Srpske, ali nam nije jasno zašto pomoć njima mora da se švercuje pod plaštom podrške nevladinim organizacijama.“

NAMERE: Asocijacija NKSS već nekoliko godina pokušava da obezbedi sredstva za projekat monitoringa trošenja budžetskih sredstava za kulturu na nivou čitave Srbije i nekoliko velikih gradova. „Reč je o veoma obimnom poslu koji je nemoguće realizovati bez velikog broja ljudi“, kaže Cvetičanin i najavljuje da će i „bez ikakve finansijske podrške raditi detaljnu analizu rezultata svih budućih konkursa Ministarstva kulture i informisanja i Sekretarijata za kulturu Grada Beograda. Jedan od najvećih problema kulturne politike u Srbiji jeste potpuno odsustvo evaluacije rada svih aktera u kulturi, a u okviru toga i realizovanih projekata na konkursima. Ja ne znam da je od 2000. godine ijednom urađena evaluacija rezultata projekata podržanih na konkursima Ministarstva kulture za savremeno stvaralaštvo. Tako da naše aktivnosti na monitoringu trošenja budžetskih sredstava, osim pokušaja da ukažemo na užasan vlastiti položaj, jeste doprinos razvoju kulture monitoringa i evaluacije u našoj zemlji.“

Da li će njihova analiza uticati na postojeće rezultate konkursa Ministarstva kulture i Gradskog sekretarijata? „Ne verujemo, ali smo sigurni da će na duže staze, kad znaju da neko prati to što oni rade, gluposti biti sve manje. Do sada na rezultate naših analiza niko nije reagovao, osim što sam pročitao u ‘Večernjim novostima’ da su iz Sekretarijata za kulturu Grada Beograda naveli da prema uslovima konkursa nije ni bilo neophodno da nosioci projekata budu registrovani. Trebalo bi još samo da kažu da će novac iz budžeta uplaćivati na privatne žiro-račune, pa da cirkus bude kompletan. Utoliko mislim da je vreme da se revizori pozabave poslovanjem Gradskog sekretarijata za kulturu.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Intervju

15.decembar 2025. Sonja Ćirić

Branimir Karanović: Moje fotografije su dokument o meni, o mom svetu

Naslov izložbe „Mehur u vremenu“ odnosi se pre svega na digitalnu fotografiju i ogromnu produkciju zapisa u virtuelnom obliku koji u jednom trenutku mogu nestati kao mehur od sapunice, kaže profesor Karanović

Slučaj Narodno pozorište

14.decembar 2025. S. Ć.

Uprava Narodnog pozorišta naložila obezbeđenju da pozove policiju protiv glumaca

Ako nećete sami, zovite policiju - poručila je Uprava Narodnog pozorišta obezbeđenju koje se usprotivilo naredbi da spreči glumce da pred publiku iznesu transparent „Narodno je narodno“

Država i kultura

14.decembar 2025. Sonja Ćirić

Dokaz da aktuelna vlast uništava kulturu svoje države

Rezultati analize Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope i Asocijacije nezavisne kulturne scene Srbije dokazuju da aktuelna vlast uništava kulturu svoje države

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure