

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta




Šta znači to da su "takvi tehnološki požari po svetskim normama u sličnim tehnologijama dozvoljeni i do 10 odsto u odnosu na dnevnu proizvodnju", kako stoji u sramnom saopštenju rukovodstva i sindikata fabrike "Milan Blagojević – Namenska". Deset odsto čega – ljudi ili proizvoda? U "MB – Namenska", najvećoj fabrici baruta i eksploziva u Srbiji, proizvode se tone razornih materija, a radi oko hiljadu ljudi. Ako bi deset odsto onoga što je uskladišteno u Lučanima eksplodiralo, pola Čačka bi odletelo u vazduh, a o ljudima nećemo – neukusno je
Dva incidenta za manje od tri nedelje dogodila su se u fabrici „Milan Blagojević – Namenska“ u Lučanima kod Čačka. Prvi se dogodio 14. jula, i tom prilikom su dva radnika teško povređena, a jedan od njih dvojice je dva dana kasnije umro. U drugom požaru, 2. avgusta, takođe su opečena dva radnika, ali su na sreću van životne opasnosti.
Istrage o uzrocima požara još su u toku, a one se kod nas obično završavaju svaljivanjem krivice na „ljudski faktor“, to jest na one koji su stradali, jer se tako izbegavaju plaćanje odštete i odgovornost nadređenih – bar je tako bilo u skoro svim sličnim slučajevima. Kada to nije moguće, priziva se „viša sila“ i konstatuje da je uzrok incidenta nemoguće utvrditi – opet radi izbegavanja odgovornosti i plaćanja odštete.


POŽAR U SKLADU SA NORMOM: To je samo po sebi okrutno i cinično, ali reakcija rukovodstva (i sindikata) „Milana Blagojevića“ nakon drugog požara prevazilazi sve što smo dosad videli. Oni su u saopštenju objavljenom 3. avgusta poručili sledeće: „Fabrika ‘Milan Blagojević’ ima najopasniji tehnološki proces proizvodnje, i u svom proizvodnom programu najopasnije materije kao što su nitroceluloza i nitroglicerin. Smrtni slučajevi se dešavaju na auto-putevima i požari su prisutni i u drugim granama industrije, ali nemaju ovoliki publicitet, kao dešavanja u preduzeću. Molimo sve dobronamerne ljude i političare da ova dešavanja (požari) koji su prisutni u ovoj opasnoj proizvodnji, kao i gubitak dvojice naših kolega ne koriste za političke obračune sa neistomišljenicima (…) Očigledno je da su akta zastarela i da se u trenutku razvoja tehnologije moraju uvesti novi sistemi i sredstava zaštite od požara. Trenutno se to detaljno ispituje i ukoliko se dobiju dobri rezultati, primeniće se nova sredstva radi zaštite radnika, uz prethodno pribavljanje neophodnih saglasnosti od nadležnih institucija (…) O požaru koji se u fabrici desio 14. jula u kojem su stradala dvojica radnika, rukovodstvo fabrike ne može da se izjašnjava jer ga ispituju tužilac i nadležni državni organi, a da je požar koji se dogodio 2. avgusta predviđen tehnološkim postupkom i da su takvi tehnološki požari po svetskim normama u sličnim tehnologijama dozvoljeni i do 10 odsto u odnosu na dnevnu proizvodnju“, kaže se u zajedničkom saopštenju.
Delovi teksta koji su izostavljeni sadrže hvalospeve aktuelnoj vladi i svemu što je učinila za oživljavanje i modernizaciju „Namenske“. Ni reč utehe za nastradale, ni reč saučešća porodici pokojnika.
Razumljivo je što ispod ovako sramnog dokumenta ne stoji nijedno ime – ko bi se potpisao na tako nešto? – već samo kolektivne odrednice „rukovodstvo“ i „sindikat“. Pravi autori verovatno ni nisu u Lučanima, nego u Ministarstvu odbrane u Beogradu. Kako inače objasniti nonšalantan ton i dirljivo jedinstvo sindikata i menadžera u postrojenju u kome se ovakve stvari svako malo dešavaju. Podsetimo, u septembru 2015. takođe su izbila dva požara, u razmaku od dva dana, a četvoro ljudi je teško povređeno. Rezultati istrage nikada nisu objavljeni.
Šta znači to da su „takvi tehnološki požari po svetskim normama u sličnim tehnologijama dozvoljeni i do 10 odsto u odnosu na dnevnu proizvodnju“? Deset odsto čega – ljudi ili proizvoda? U „MB – Namenska“, najvećoj fabrici baruta i eksploziva u Srbiji, proizvode se tone razornih materija, a radi oko hiljadu ljudi. Ako bi deset odsto onoga što je uskladišteno u Lučanima eksplodiralo, pola Čačka bi odletelo u vazduh, a o ljudima nećemo – neukusno je.
ISKRENOST, ENTUZIJAZAM, HARIZMA: Šta je za to vreme radio ministar odbrane Aleksandar Vulin u čiji resor spada i postrojenje u Lučanima?
On je obišao radnike povređene u drugom požaru, kao što je, uostalom, obišao i radnika povređenog u prvom, kada je propustio da se obavesti da je jedan radnik preminuo i obukao zaštitni mantil naopako (vidi „Vreme“ br. 1386, „Namigivanje Migovima“). Ipak, najviše vremena je potrošio puštajući probne balone o uvođenju obaveznog vojnog roka za muškarce i žene (naročito za žene) i doterujući svoju internet prezentaciju (www.vulin.rs), na kojoj o sebi govori sledećim rečima: „Dugokosi mladić iz Novog Sada krajiškog porekla iz radničke porodice, bez povezanosti sa poznatim političkim familijama, intelektualnim elitama ili bogataškim imperijama, od prvog trenutka, jedino svojom iskrenošću i entuzijazmom privlači pažnju na sebe. Netipičnom pojavom i harizmom, za generaciju njegovih političkih vršnjaka, unosi nov trend u tadašnji politički milje Srbije…“
Pre toga je ministar Vulin savladao skakanje padobranom, pa se tako u maju ove godine uspešno prizemljio nakon skoka sa 3000 metara. A šta bi bilo da je, ne daj bože, nešto pošlo po zlu? Može li se zamisliti da nakon toga Ministarstvo objavi sledeće saopštenje: „Padobranstvo je jedno od najopasnijih aktivnosti, naročito u fazi dodira padobranca sa tlom. Javnost treba da zna da i pored primene svih tehničkih i organizacionih mera zaštite mogu nastati akcidenti. Smrtni slučajevi se dešavaju i drugde, ljudi se ponekad strmeknu sa balkona i skaču s mostova, ali nemaju ovoliki publicitet. Molimo sve dobronamerne ljude i političare da ova dešavanja, kao i gubitak ministra Vulina ne koriste za političke obračune sa neistomišljenicima?“
I konačno, šta kažu svetski standardi? Koliko je procenata kadrova kao što je Vulin dozvoljeno izgubiti, u odnosu na proizvodnju?


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 14. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen rođak vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve