

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva




"Nasilje nad ženama ne bira ni vreme, ni adresu, ni društveni status", kaže Milana Rikanović, direktorka UN Woman u Srbiji. "Živimo u svetu preplavljenom informacijama, ali, nažalost, kada govorimo o nasilju prema ženama, nemamo precizne informacije o njegovoj rasprostranjenosti"
Međunarodni Dan borbe protiv nasilja nad ženama, 25. novembar, ujedno je i dan kojim počinje 16 dana aktivizma – globalna, svetska kampanja koju obeležava 1700 organizacija u više od 100 država sveta, a koja se završava 10. decembra, Danom ljudskih prava.
Agencija Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women) i ove godine pridružila se globalnoj kampanji „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Simboličnim povezivanjem ovih datuma ističe se da je nasilje nad ženama kršenje osnovnih ljudskih prava. Kampanja je prvi put organizovana 1991. godine i od tada ima za cilj da podigne svest o posledicama nasilja nad ženama i devojčicama i pokrene društvo na zajedničke akcije prevencije i suzbijanja svih oblika nasilja nad ženama i decom. Zvanična boja kampanje je narandžasta kao simbol svetlije i lepše budućnosti, bez nasilja prema ženama i devojčicama.
UN Women u saradnji sa Koordinacionim telom za rodnu ravnopravnost i Delegacijom Evropske unije u Srbiji pokreće kampanju „16 dana aktivizma u Srbiji“ 29. novembra prikazivanjem kratkog filma o nasilju nad ženama, u VR (virtuelna stvarnost) formatu. Film prikazuje priču jedne žene koja trpi nasilje muža i nosi poruku da se rodno zasnovano nasilje ne ispoljava samo u fizičkom obliku, već i u mnogim drugim, kao i da svaki oblik nasilja treba prijaviti. Cilj filma jeste da ohrabri devojke i žene da potraže pomoć i prijave nasilje, ali najpre da prepoznaju različite oblike rodno zasnovanog nasilja. Zbog osetljivosti ali i značaja teme, film je napravljen u VR formatu kako bi pružio intenzivniji osećaj i probudio empatiju kod gledalaca.
Od početka ove godine, zbog nasilja u porodici izrečeno je ukupno 23.118 hitnih mera, od čega oko 7.000 privremenog udaljenja počinioca iz stana, prema rečima ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića. Od početka 2018. godine ubijeno je 30 žena.
UĆUTKANI GLASOVI ŽENA: Prema rečima Milane Rikanović, direktorke UN Women u Srbiji, i ove godine Srbija se priključuje globalnoj kampanji generalnog sekretara UN-a „16 dana aktivizma protiv nasilja prema ženama“ s ciljem da poručimo kako zajedno moramo i možemo da zaustavimo nasilje prema ženama.
„Živimo u svetu preplavljenom informacijama, ali, nažalost, kada govorimo o nasilju prema ženama, nemamo precizne informacije o njegovoj rasprostranjenosti. Mnogi glasovi žena koje su doživele nasilje ostaju nevidljivi i ućutkani u njihovim dnevnim sobama, kancelarijama, dvorištima i ulicama“, kaže Milana Rikanović. „Najčešći razlog tome je strah od odmazde, kao i stigma koju nose što se njima baš to dogodilo. A nasilje prema ženama ne bira ni vreme, ni adresu, ni društveni status. Istinski domašaj nasilja prema ženama ostaje nevidljiv dok god su počinioci i njihov diskurs dominantni. Stoga je ovogodišnja tema globalne kampanje ‘Saslušajte i moju priču’. To znači da treba da saslušamo svaku ženu i devojčicu koja je preživela nasilje, da joj kažemo da nije sama, kao i da je ohrabrimo da podeli svoje iskustvo sa drugima. I da ga svi podelimo. Širenjem tih priča spoznali bismo pravi domašaj nasilja i na tom talasu, a po uzoru na globalne pokrete kao što je #metoo, poslali snažnu poruku da nasilje nazovemo pravim imenom. Takođe bismo poslali poruku da nisu same i da jedino zajedno možemo i moramo da zaustavimo nasilje nad ženama.“
Direktorka UN Women u Srbiji podseća na strašne statistike. Samo od početka ove godine 30 žena je ubijeno u partnerskom nasilju, a važno je što je Ministarstvo unutrašnjih poslova započelo sa praksom evidentiranja slučajeva femicida u Republici Srbiji. Kampanja je počela 24. novembra svečanom sednicom u Palati Srbija koju je predvodio Nebojša Stefanović, potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije. „Tom prilikom najavili smo da uz pomoć Norveške ambasade pokrećemo veliki i toliko važan trogodišnji projekat ‘Unapređenje bezbednosti žena u Srbiji’. Njime želimo da postignemo da se svaka žena u Srbiji oseća bezbedno na ulici, kod kuće, na poslu… I da uvek kada oseti strah, ima ceo mehanizam podrške koji je tu za nju.“
BEZBEDNA NA ULICI, KOD KUĆE, NA POSLU: Projekat „Unapređenja bezbednosti žena u Srbiji“ usredsrediće se na povećanje znanja i kapaciteta policijskih službenika, pravosudnih aktera, kao i poslanika za uvođenje i primenu inovativnih praksi za bolju realizaciju hitnih mera za zaštitu žrtava od počinilaca nasilja. „Tu, pre svega, mislimo na uvođenje posebnih narukvica za žrtve i počinioce kao preventivno rešenje sekundarne viktimizacije žrtve. Naime, mi do sada nismo mogli da sprečimo da se počinilac nakon izvršenja hitnih mera vrati do žrtve, a ovim putem će nadležni organi biti obavešteni i moći odmah da reaguju. Inače, ovo revolucionarno rešenje se do sada primenjuje samo u nekoliko evropskih zemalja“, objašnjava Milana Rikanović.
Direktorka UN Women Srbija ističe da je posebno srećna zato što sa dugogodišnjim partnerima, Koordinacionim telom za rodnu ravnopravnost i Delegacijom Evropske unije u Srbiji 29. novembra u Narodnom muzeju organizuje centralni događaj u okviru kampanje „16 dana aktivizma“, i to prvi put u virtuelnoj stvarnosti.
„Naime, reč je o filmu koji je napravljen u VR formatu kako bi pružio intenzivniji osećaj i probudio empatiju kod gledalaca i gledateljki. Želimo da ovaj VR film dopre do što većeg broja ljudi, da kroz iskustvo virtuelne stvarnosti shvate da se rodno zasnovano nasilje ne ispoljava samo u fizičkom obliku, već i u mnogim drugim, kao i da svaki oblik nasilja treba prijaviti. Stoga je i osnovna poruka filma ‘Nazovi nasilje pravim imenom’ i ‘Nisi sama’. Posebnu zahvalnost dugujemo momcima iz VR Labs-a koji su se toliko posvetili i udubili u tematiku kako bismo zajedničkim snagama napravili to iskustvo u virtuelnoj stvarnosti što boljim. Događaj u virtuelnoj stvarnosti se realizuje u okviru projekta ‘Ključni koraci ka rodnoj ravnopravnosti’ koji finansira Evropska unija, a sprovodi agencija UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena UN Women, u saradnji sa Koordinacionim telom za rodnu ravnopravnost i Ministarstvom za evropske integracije.“
VR film traje oko četiri minuta i ideja je da gledaoci uz pomoć VR tehnologije maksimalno dožive i unesu se u situaciju rodno zasnovanog nasilja. Reč je o jednom mladom beogradskom paru koji živi na Dorćolu, čime su autori želeli da pokažu da se rodno zasnovano nasilje dešava svuda i da niko nije pošteđen. Uz pomoc VR tehnologije gledalac će se naći sa njima, u njihovom stanu u tom intimnom setingu i prisustvovati sceni psihičkog nasilja u vezi sa dopisivanjem preko SMS-a. Akcenat je na tome da nasilje nije samo fizičko i da nijedna devojka/žena nije sama jer će dosta devojaka prepoznati obrazac iz nekih svojih ili iskustava ljudi oko sebe. Film je radio VR Labs i biće dostupan svima do kraja kampanje 10. decembra na dve lokacije: u Narodnom muzeju na Trgu Republike i u Ikea izlogu u Knez Mihailovoj ulici.
Cilj je jasan, da se svi utišani glasovi čuju i žive slobodno i bezbedno, bez straha od nasilja.
25. novembar proglašen je Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba (Feminist Encuentro) održanom u Bogoti 1981. godine Na sastanku su žene govorile o porodičnom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, te nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama. 25. novembar je odabran kao dan sećanja na sestre Mirabel (Patriju, Minervu i Mariju Terezu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Truhiljo u Dominikanskoj Republici 1960. Godine 1999. Ujedinjene nacije su rezolucijom 54/134 službeno potvrdile 25. novembar kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Pored projekta „Ključni koraci ka rodnoj ravnopravnosti“ i projekta „Unapređenje bezbednosti žena u Srbiji“, UN Women u Srbiji sprovodi još dva projekta koji se bave nasiljem prema ženama. Jedan je zajednički UN projekat „Integrisani odgovor na nasilje nad ženama i devojčicama u Srbiji“ i švedske vlade, kao vid podrške opštinama u Vojvodinu u uspostavljanju održive, pristupačne i integrisane opšte i stručne podrške ženama koje su preživele nasilje podizanjem nivoa stručnosti profesionalaca koji rade sa ženama koje su preživele različite vrste nasilja, u skladu za Istanbulskom konvencijom.
Drugi je regionalni projekat „Primena normi, promena svesti“, koji sprovodi EU na teritoriji Zapadnog Balkana i Turske u cilju sprečavanja diskriminacije zasnovane na polu i nasilja nad ženama, sa posebnim fokusom na najugroženije grupe u šest zapadnobalkanskih zamalja i u Turskoj.
Ovaj tekst nastao je kao deo projekta „Ključni koraci ka rodnoj ravnopravnosti“ koji se realizuje u partnerstvu Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u Srbiji (UN Women) i Delegacije EU u Srbiji.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve