

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Među najvažnijim temama iz oblasti tehnoloških inovacija bile su državne digitalne agende, četvrta industrijska revolucija (Industrija 4.0), tehnologije budućnosti – veštačka inteligencija, robotika, virtuelna realnost, blokčejn, big dejta, pametni gradovi, saradnja korporacija i startap kompanija...
Regionalna ministarska konferencija o inovacijama – Innovation Talk 2018 održana je 29. novembra u Beogradu sa ciljem da se predstave najznačajniji trendovi u toj oblasti. Istaknut je značaj kreiranja povoljnog poslovnog i inovacionog ambijenta, naročito kroz povezivanje inovacionih aktera u regionu.
Konferencija je organizovana pod pokroviteljstvom Kabineta ministra za inovacije i tehnološki razvoj, a ministar Nenad Popović ocenio je da je Beograd danas evropski centar ideja, kreativnosti i inspiracije za budući inovacioni razvoj Balkana i Evrope. „Inovacioni ekosistemi zemalja u regionu postali su ključni pokretači njihovog ekonomskog i društvenog razvoja. Želimo da zasnivamo budući razvoj naših privreda na novim tehnologijama, veštačkoj inteligenciji, robotici, virtuelnoj realnosti, blokčejnu, internetu stvari, big dejta analitici. Ali, u tome ne treba da zaboravimo značaj čoveka koji ove tehnologije pokreće i kome one služe. Budućnost pripada tom čoveku“, istakao je Popović. On je podsetio i da je Srbija postigla veliki napredak u razvoju inovacija i digitalizaciji.
„Možemo da budemo ponosni na uspeh naših inženjera. Imamo veliki broj kompanija koje su globalni ‘šampioni’ u oblastima u kojima posluju. One izvoze proizvode iz Srbije u ceo svet i time stvaraju dodatnu vrednost za našu ekonomiju i društvo“, dodao je Popović.
Martin Kern, direktor Evropskog instituta za inovacije i tehnologije, rekao je da Srbija i zemlje regiona imaju veliki potencijal u oblasti inovacija i mogu mnogo toga da ponude. Situacija bi, prema njegovim rečima, bila još bolja kada bi postojala bliža saradnja između zemalja regiona po pitanju inovacija i inovacionog preduzetništva.
„Postoji ogroman potencijal, ali ne radi se dovoljno na njegovom korišćenju, posebno u domenu nauke i istraživanja“, naveo je Kern i dodao da su sve zemlje regiona u prethodnom periodu na tom polju sprovodile reforme koje su dale dobre rezultate. Među najvažnijim temama iz oblasti tehnoloških inovacija bile su državne digitalne agende, četvrta industrijska revolucija (Industrija 4.0), tehnologije budućnosti – veštačka inteligencija, robotika, virtuelna realnost, blokčejn, big dejta, pametni gradovi, saradnja korporacija i startap kompanija i druge.
Evropska komesarka za digitalno društvo i ekonomiju Marija Gabrijel rekla je kako je uverena da je budućnost zemalja regiona digitalna i dodala: „Danas moramo napraviti izbor: ili ćemo da iskoristimo mogućnosti koje nam digitalizacija nudi, ili ćemo stajati u mestu i gledati kako voz prolazi. Verujem da je ovaj izbor lak. Moramo reagovati zajedno.“
Gabrijelova je naglasila da su upravo to ambicije digitalne agende za Zapadni Balkan, te da je ključno osigurati građanima regiona da u potpunosti iskoriste sve prednosti digitalne transformacije.
Na konferenciji su učestvovali i Ismir Jusko, ministar komunikacija i transporta Vlade Bosne i Hercegovine, Alen Šeranić, ministar nauke i tehnologije Vlade Republike Srpske, Artur Bobovnički, direktor Slovačke inovacione i energetske agencije, Jovan Despotovski, direktor Fonda za inovacije Makedonije, kao i brojni predstavnici institucija i kompanija u Srbiji.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve