

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Odgovor na tekst Vesne Kostić O novinarstvu, "Vreme", 15. 10. 2020.
Vesna Kostić, nekadašnja portparolka Svetske banke u Beogradu, u tekstu pod nazivom „O novinarstvu“ objavljenom u prošlom broju nedeljnika „Vreme“ iznosi tezu kako su za ponašanje političara u Srbiji najodgovorniji novinari – i to izgleda najviše novinari BIRN-a.
Avaj, da su samo novinari bolji, ni političari nam ne bi bili arogantni i nevaspitani.
Iskoristivši kao povod tekst našeg bivšeg kolege Slobodana Georgijeva, Vesna Kostić se u stvari obračunava sa našom redakcijom, kao neko ko je „do tančina“ upoznat sa „neprofesionalnim izveštavanjem BIRN-a“.
Jer za Vesnu Kostić, profesionalnog PR-a, najveći domet novinarskog profesionalizma je izgleda relativizacija.
Tako je još davne 2015. godine, kada je BIRN istraživao malverzacije oko tendera za ispumpavanje vode iz rudnika Tamnava, upravo Vesna Kostić, tadašnja portparolka Svetske banke u Srbiji, novinare BIRN-a uputila na EPS kao jedini izvor informacija o tom poslu jer je tender sproveden u skladu sa srpskim zakonom.
Da bi kasnije celo istraživanje relativizovala time što u tekstu nije spomenuto da je posao finansirala Svetska banka. Kao da to menja bilo šta od činjenica da je tender dodeljen mimo propisanih uslova i to firmi koja finansira SNS i nema nikakvog prethodnog iskustva na sličnim poslovima.
Kao što ni relativizacija „brojevi se ne slažu ni u mnogim drugim zemljama“ ne menja činjenicu da je vlast lagala građane o broju umrlih od virusa korona, o čemu je BIRN takođe pisao. A pritom nije ni tačna.
Osim Srbije, jedina zemlja koja je uhvaćena u ovakvoj laži za sada je Iran. Tamošnje vlasti su, najverovatnije zbog izbora i proslave Dana revolucije, odlučile da falsifikuju podatke tako što su rekli da je u toj zemlji od korone umrlo 14.000 pacijenata, iako je pravi broj bio trostruko veći – preko 42.000.
Vesna Kostić kao primer navodi Veliku Britaniju, gde je u toku samo jednog dana broj umrlih smanjen za nešto više od 5000. Sigurno je tekst pročitala dalje od naslova gde je objašnjeno zbog čega se to desilo. Do tog trenutka Britanci su u statistiku umrlih računali sve koji su preminuli 60 dana nakon prvih znakova bolesti. Lekari su na osnovu naučnih istraživanja zaključili da je to preterano dugačak period i odlučili da se promeni metodologija – da se među žrtve korone računaju samo oni koji umru 28 dana od početka bolesti.
Srbija od početka pandemije nije menjala metodologiju brojanja umrlih i zaraženih. Predsednik Vučić je 27. marta 2020. rekao da „mi računamo sve preminule koji su zaraženi kao da su preminuli od korone“, dok je Predrag Kon kazao da se „ovde kod nas praktično svi oni koji su kovid pozitivni i koji nakon toga dožive smrt tretiraju kao umrli od kovida“.
Uvidom u državni Informacioni sistem Covid 19, BIRN je utvrdio da je u periodu od 19. marta do 1. juna u kovid bolnicama preminulo 1080 pacijenata sa simptomima korone (od toga ih je 630 sigurno bilo pozitivno neposredno pre smrti), dok je zvanični podatak bio da su u tom periodu umrla 244 pacijenta.
Vesna Kostić u svom tekstu velikodušno daje savete šta bi novinari BIRN-a trebalo da urade – da objasne kako se podaci ubacuju u sistem, da li postoje duplikati, šta na sve to kaže Svetska zdravstvena organizacija… Trebalo bi puno prostora da se odgovori na sijaset ovih pitanja, ali za tim zapravo nema ni potrebe – sve to je već detaljno objašnjeno u tekstovima „Kako se broje žrtve novog virusa“, „Broj umrlih i zaraženih višestruko veći od zvanično saopštenog“ i „Savetnica premijerke koordinator za korišćenje Informacionog sistema Covid-19“, koji se nalaze na našem sajtu
www.javno.rs.
Treba konačno skinuti rukavice i reći istinu: u Srbiji nije bilo nikakve metodološke greške niti programerskog kvara – kod nas je, poput Irana, javnost svesno obmanuta.
Kao što treba reći i da se novinarski kredibilitet ne gradi na relativizaciji nego na poštenom izveštavanju. A takvo izveštavanje najviše iritira i političare i portparole.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve