Pregovori Irana i SAD

24.јун 2026. B. J.

Kako je izbio mir

Zašto je rat protiv Irana do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj? O tome za novi broj „Vremena“ piše Boško Jakšić

Rat na Bliskom istoku

17.април 2026. K. S.

Američki Kongres odobrava Trampov rat

Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država odbio je rezoluciju opozicionih demokrata o povlačenju američkih snaga iz rata u Iranu

Iran i Amerika

14.април 2026. N. M.

Lego propaganda: Rat je stao, a borba se preselila na internet

Dok je šestosedmični sukob između SAD-a i Irana pauziran zbog trenutnog primirja, paralelna bitka se nastavlja na internetu. Upravo se tamo, pomoću veštačke inteligencije i prepoznatljive Lego estetike, odvija proiranska propaganda

Rat u Iranu i nova ekonomska neizvesnost

09.април 2026. Aleksandar Milošević

Što veća zavisnost, to teže posledice

Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...

Tradicije u američkoj spoljnoj politici (IV)

05.март 2026. dr Milan Krstić

Kako su “očevi osnivači” videli ulogu SAD u svetu

Američki intelektualac Volter Rasel Mid je, u svojoj knjizi Posebno proviđenje, izneo tezu kako u istoriji SAD postoje četiri škole američke spoljne politike koje se paradigmatski mogu vezati za neke od ključnih državnika. Ovaj tekst se fokusira na tradicije koje su uspostavili Aleksandar Hamilton i Tomas Džeferson, važne ličnosti Američke revolucije, dok će se u sledećem broju govoriti o legatu Endrua Džeksona i Vudroa Vilsona, koji su delovali u periodima revolucionarnih promena u regionalnom ili svetskom poretku

Kongres u poretku američke moći (III)

26.фебруар 2026. dr Marko Dašić

Na brdu, ali ne i na vrhu

Kongres je u istoriji samo pet puta usvojio odluku o objavi rata, a vojno angažovanje izvan granica SAD prevazilazi broj 200. No, moja namera ne leži u istraživanju pravno-političkih tehnika prilagođavanja i upodobljavanja ustavnog okvira, već u predočavanju neizbežnog ishoda do koga priroda Ustava dovodi: neprekidne borbe za preimućstvo koju vode zakonodavna i izvršna vlast