
Šumovi u vlasti
Ružić na protestu 15. marta u Beogradu: Idem, kako ne idem
„Idem, kako ne idem. Idem po Beogradu, mogu slobodno da šetam gde hoću", izjavio je funkcioner SPS-a Branko Ružić
predsednik Opštine Sopot
Osnovni podaci: Živorad Milosavljević rođen je 1956. na obroncima Kosmaja, u selu Rogača u opštini Sopot. Završio je Pravni fakultet u Beogradu sa 23 godine, i započeo karijeru u trgovačkom preduzeću „Ropočevo“. Od 1982. do 1986. godine radio je kao sudija za prekršaje, a naredne tri godine bio je sekretar SO Sopot. Prvi put je izabran za predsednika Opštine 1989. godine i od tada je na toj funkciji. Gradski odbornik bio je od 1989. do 2004, a republički poslanik od 1997. do 2000. godine.
I pored rukovođenja opštinom, Milosavljević nije napustio poljoprivredu – obrađuje oko 10 hektara imanja, a za sebe kaže da je samo poljoprivrednik na privremenom radu na čelu opštine. „Kada kažu da sam ja brend, odgovorim im da je Sopot sam po sebi brend, a da sam ja samo kockica u mozaiku, koja se dobro uklapa.“
Oženjen je, otac dvoje dece, sin Bojan i ćerka Marija studiraju na Pravnom fakultetu.
Recept za četvrtvekovni mandat: Živorad Milosavljević je „čovek za sva vremena“, na mestu predsednika Opštine Sopot Milosavljević je od novembra 1989, kada je izabran kao član Saveza komunista Jugoslavije, i neprekidno vlada 19 godina, pobedio je na sedam izbora. I po uspostavljanju višepartijskog sistema, kao jedan od osnivača Socijalističke partije Srbije ostaje na vlasti. Narod mu poverenje ukazuje i nakon isključenja iz SPS-a, a i na nedavno održanim lokalnim izborima odnosi pobedu kao kandidat grupe građana. Na tim izborima GG „Živorad Žika Milosavljević“ borio se pod sloganom „Znamo se“ i osvojio je 13 odbornika, SRS – devet, DS – pet, četiri odbornika je uzela Grupa građana „Vladan Lukić“ (bivši fudbaler Zvezde) i Grupa građana „Predrag Maksimović Maksa“ – dva odbornika. Sopot je prva beogradska opština koja je konstituisana posle izbora 11. maja i na vlasti su dve grupe građana. Tajnu uspeha Milosavljević vidi u neposrednom komšijskom odnosu. „Recept je komunikacija s narodom. Oni hoće predsednika kod koga mogu da dođu u bilo koje vreme, popričaju i izlože svoj problem.“ Žika pruža pomoć komšijama i u poljoprivrednim poslovima. Otkako je on na vlasti, skoro svaka kuća u opštini dobila je telefon, mali je broj neasfaltiranih ulica, a vodosnabdevanje ne predstavlja problem ni u sušnim letnjim mesecima. Opština Sopot jedna je od retkih gde je svaka mesna zajednica dobila priključke na gas.
Najteži trenuci: „To je bilo 2000. godine, kad je rađena ‘operacija bez anestezije’. Preživeo sam 2000. kao jedini socijalista u Beogradu koji je pobedio. Zaista, ta presija je na meni i mojim saradnicima ostavila dubok trag.“
Bivši socijalista: Milosavljević smatra da je razlog isključenja iz SPS-a 2000. godine njegovo zalaganje za reforme stranke. „Smatrao sam da partija treba da se reformiše i postane moderna stranka levice. Pridružio sam se Banetu Ivkoviću.“ Od tad nije član nijedne stranke. „Iako sam jedan od osnivača SPS-a, samo su me faksom obavestili da sam isključen iz stranke. Na izborima na kojima je partija doživela krah, ja sam pobedio. Nisu mi oprostili uspeh.“
Kult Tita: Na zidu kancelarije okačene su slike sa kosmajskim motivima i veliki portret Josipa Broza, u pozlaćenom ramu. „Pre 10 ili 12 godina, pronašli smo u nekom magacinu ovu veliku sliku. Tada su svi bacali njegove portrete i biste, ali ja sam uzeo ovu sliku i lično je okačio na zid, da me posmatra s komandnog položaja. Vladao je 35 godina, stvorio stabilnu državu i malo mu je falilo da nas potpuno dovede u red. Nije džabe toliko pričao o bratstvu i jedinstvu. Da smo čuli nešto od njegovih priča, ne bi nam se dogodili ovi ratovi.“ Milosavljević ne krije da je bio i ostao levičar: „U Titovo vreme smo bili ozbiljna zemlja, čiji je pasoš bilo prestiž imati. Bez obzira na optužbe o njegovom poreklu i delima, tada smo lepo živeli. Ostao sam dosledan svojim političkim uverenjima, pa je i Broz ostao na zidu. Ne mogu ja kao neki da nosim prvo jedan pa drugi stranački bedž. Jedino kod srpskih političara, monarhista preko noći postane republikanac.“
Ne planira penziju: „Znate, kada uđete u neki posao, pogotovo u politiku – i, ako hoćete da odete, to ne možete lako da uradite jer politički protivnici traže vašu glavu. Umesto da se borimo za ekonomske programe, ovde još uvek vlada politička ostrašćenost. Mnogima sam trn u oku, a ja im poručujem da nisam dobio ovoliko glasova, to bi mi bio znak da treba da se povučem.“
Moto: „Iza svega što postoji, neko stoji.“
„Idem, kako ne idem. Idem po Beogradu, mogu slobodno da šetam gde hoću", izjavio je funkcioner SPS-a Branko Ružić
U saopštenju SSP-a navodi se da vlast Aleksandra Vučića planira politički obračun sa opozicijom, koristeći optužbe za terorizam i rušenje ustavnog poretka
Nema nikakve sumnje da će skup biti izuzetno veliki, govori se o stotinama hiljada ljudi. Nije to nerealna prognoza, bez obzira na kampanju zastrašivanja koju režim vodi poslednjih dana i bez obzira na eventualnu blokadu puteva ka Beogradu koju, kako se tvrdi u delu javnosti, režim planira za subotu. Crta je saopštila da je tokom protekle nedelje u Srbiji održano najmanje 410 mitinga. Skoro da nema mesta, pa čak ni sela u kojem građani javno ne pokazuju, bar na neki način, snažan revolt. Ogromna energija će se sliti u glavni grad na protest koji je unapred proglašen za ključni event, posle kojeg ništa više neće biti isto. Sa ovim da posle 15. marta neće biti isto začudo se slažu i demonstranti-građani i Vučić
Kad sve ovo prođe, unuci nam neće verovati da su se – kada je Srbija vraćala dostojanstvo i slobodu – pojavile mlade osobe koje nije bilo sramota da otvoreno istupe i kažu kako ne podržavaju svoje pobunjene kolege jer ih ne zanima vladavina prava i zahtevi da se otkriju krivci za smrt 15 osoba na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Oni “samo hoće da uče”
Bivši poslanik radikala Nemanja Šarović (na slici) oduševljava mase svojim reporterskim poduhvatima. I kaže da mu je uglavnom žao naroda koji intervjuiše na Vučićevim mitinzima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve