

Podkast
„Ova situacija“: Mir, stabilnost i Dan starosti
„Mirotvorac“ Tramp je pokrenuo novu vojnu akciju, a Andrej Ivanji, Sloba Georgijev i Filip Švarm traže logiku u toj odluci i analiziraju haos koji je taj potez izazvao.




Uprkos najavama da se linija do Ljubljane obnavlja i unapređuje, nije jasno zašto pregovori sa Hrvatskom i Slovenijom stoje
Vozovi koji su iz Beograda išli preko Zagreba do Lubljane prestali su da saobraćaju nakon proglašenja vanrednog stanja u zemlji izazvanog pandemijom Kovida 19.
Tri godine kasnije, sporadično se obećava obnova ove putničke linije i njeno unapređenje. Međutim deluje da će se na ovaj voz čekati malo duže.
Neobični zahtevi
Povratak voza Beograd-Zagreb-Ljubljana navodno koče pregovori sa hrvatskom železnicom, iz koje tvrde da „Srbija Voz“ nema vozove po tehničkim standardima.
Iz “Srbija voza” smo pak dobili brz i spreman odgovor, da su hrtvatski razlozi ekonomske prirode, neobični i neprihvatljivi.
“Na žalost, dok se odvijao saobraćaj, sa naše strane su postojali određeni manji tehnički problemi sa putničkim kolima, ali u planu nam je da se ti vagoni u najbližoj budućnosti remontuju i modernizuju. Međutim, čini se da upravo sa hrvatske strane postoji manjak interesovanja da se ponovo uspostavi saobraćaj vozova, budući da je hrvatska strana uslovljavala uvođenje noćnog voza do Ljubljane, učešćem u troškovima na hrvatskoj teritoriji od strane Srbija Voza i Slovenskih železnica, što je neuobičajan zahtev i krajnje neprihvatljiv. Dakle problem nije jednostavno tehničko-tehnološke prirode, već ima i drugu dimenziju, tako da je potrebna dobra volja i posvećenost sve tri strane da se ova linija obnovi”, kaže za Vreme izvršni direktor za saobraćaj i komercijalne poslove Zoran Puzović.
Krajem prošle godine dogovoren je sastanak u Ljubljani, predstavnika sva tri železnička prevoznika – iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
“Tom pozivu smo se rado odazvali i za njega pripremili na brojne teme, ali je sastanak u poslednjem momentu otkazan od strane hrvatskih kolega”, podseća Puzović.
Nakon više od godinu dana od najave dekana Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Nebojše Bojovića da ćemo se s proleća voziti nostalgičnom trasom kojoj se svi radujemo, voza i dalje nema.
Održan je sastanak na Bledu gde su se sastali i resorni ministri Srbije i Slovenije a glavna tema bila je opet, ponovno uspostavljanje noćnog putničkog voza od Beograda preko Zagreba do Ljubljane.
Za uspostavljanje purge potrebna volja celog regiona
U toku ove godine, pored postojeće flote modernih motornih vozova, Srbija Voz će nabaviti 18 novih elektromotornih vozova, koji mogu da se iskoriste i za liniju od Beograda – do Zagreba.
“Očekivano bi bilo da se uspostavi paritet i da hrvatska strana kolege do Beograda putnike prevozi svojim elektrovozovima. Za to bi bilo neophodno i da se urede određeni međudržavni sporazumi i reše određena pravna pitanja”, objašnjava Puzović.
U Srbija Vozu se nadaju ponovnoj saradnji i mogućnosti da se putnici kreću između ove tri regionalne prestonice jednostavno, povoljno i na ekološki najprihvatljiviji način – vozom.
Troškovi nisu jednaki
Srbija bi za modernizaciju svog dela pruge, koja bi povezala Beograd, Zagreb i Ljubljanu, mogla da dobije bespovratno oko 200 miliona evra iz Evropske unije, prenosi Blomberg Adria.
Preliminarne procene Saobraćajnog fakulteta iz Beograda i Saobraćajnog instituta CIP ukazuju da bi modernizacija pruge za brzine od 200 kilometara na sat od Stare Pazove do Šida mogla da košta oko 400 miliona evra, dok bi kroz Hrvatsku koštala 670 miliona evra, a kroz Sloveniju 640 miliona evra.
Cela pruga je duga 540 kilometara, a najveći deo prostire se kroz Hrvatsku (110 kilometra u Sloveniji, 320 kilometara u Hrvatskoj i 110 kilometara u Srbiji).
Z.S./Bloomberg Adria/Danas
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


„Mirotvorac“ Tramp je pokrenuo novu vojnu akciju, a Andrej Ivanji, Sloba Georgijev i Filip Švarm traže logiku u toj odluci i analiziraju haos koji je taj potez izazvao.


„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


Atusa Mirzade, učiteljica iz Širaza, objasnila je novinaru “Rojtersa” da ne može da kaže da je srećna zato što su strane sile ubile ajatolaha Hamneija i dodala: “Takođe ne mogu biti srećna zato što ne znam šta će se desiti sa našom zemljom. Videli smo šta se dogodilo u Iraku – haos i krvoproliće. Više bih volela Islamsku republiku Iran nego da se tako nešto ovde desi”


Tramp i Netanjahu očekuju odlučujući pobedu kako bi pokazali da su posle 47 godina neutralisali svog najvećeg neprijatelja na Bliskom istoku. Na drugoj strani, cilj vlasti u Teheranu je da prežive prvobitni šok, sačuvaju dovoljno vojne i političke kohezije i da nastave da uzvraćaju


Uvek postoji opcija da se režim na vlasti zadrži nasiljem, to jest da iz autokratije preraste u potpunu diktaturu pa čak i u fašizam. Ne mogu da procenim čemu smo bliži, ali je ključna determinanta daljeg razvoja – otpor većinske Srbije. Ne mislim samo na otpor na ulicama već na kolektivni napor i motivaciju da se demokratija vrati u Srbiju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve