Sudeći po najnovijim vestima, deca se od pelena imaju naučiti šta je muka i trpljenje, te da uobičajeno shvatanje po kom imaš neke obaveze prema sistemu, ali zauzvrat dobijaš prava – ne važi
Početkom septembra svi se setimo da u ovoj zemlji žive i deca, te da upravo polaze u škole i vrtiće, pa se po inerciji malo i njima bavimo. Ovog septembra, međutim, država se ne bavi samo školarcima. Sudeći po najnovijim vestima, deca se od pelena imaju naučiti šta je muka i trpljenje, te da uobičajeno shvatanje po kom imaš neke obaveze prema sistemu, ali za uzvrat dobijaš prava – ne važi. Negde se zagubio ovaj deo sa pravima.
foto: ivan šepićEKSPERIMENT NAD DECOM: Reforma školstva
Najnovija vest kaže da će od 1. januara naredne godine biti ukinut povraćaj PDV-a na opremu i hranu za bebe, a sve zbog četvrte i pete tranše aranžmana sa MMF-om. Kako bi utešili roditelje, donosioci odluka odlučili su da povećaju roditeljski dodatak. Lepo, samo ima jedna kvaka: povraćaj PDV-a iznosi između 12.000 i 16.000 dinara godišnje, a roditeljski dodatak, koji se isplaćuje jednokratno, biće povećan za svega nekoliko hiljada dinara. Za razliku ove dve sume može se kupiti između 10 i 12 paketa pelena. Ispada da je država Srbija svakoj bebi uskratila po jedno pakovanje pelena mesečno. Uz to je i pomešala dve različite mere: povraćaj PDV-a je poreska olakšica, a roditeljski dodatak mera stimulacije nataliteta.
Ali dobro, može dete da ide i gologuzo, pa i da se doji do pete godine života. PDV na majčino mleko još nisu uveli, ali, ako MMF zatraži… Nego, ne dao mu bog da tako tanko obučeno i neuhranjeno ima i tu nesreću da mu oba roditelja rade ili da ima samo jednog roditelja, pa da mora u vrtić. Iako kukamo na sve strane da je dece sve manje, na neki volšeban način smanjuje se i broj slobodnih mesta u vrtićima. Ne brinite, niču privatni vrtići na sve strane, a gradska vlast u Beogradu subvencioniše upis onih koji još nisu sasvim prohodali ili progovorili, ali vreme je da nauče kako život čine rang-liste, takmičenja i oštra konkurencija, te da velika većina uvek i zanavek ostaje ispod famozne „crte“.
Da crta nije crta, nego prečka koju neko stalno pomera sve više i više, do nedostižnih visina, mali balavci će shvatiti kad im se još malo razviju kognitivne funkcije. Uglavnom, sve i da „upadnu“ u subvencionisani privatni vrtić, mame i tate će samo u teoriji plaćati 6000 dinara, koliko bi ih inače koštao „državni“. U praksi, privatni vrtići, doduše ne svi, izmišljaju stalno nove i nove troškove, pa ko može – platiće. Ko ne može, nek proba svom trogodišnjaku da objasni šta su to klasne razlike. Uz to, prema podacima koji nam dolaze „sa terena“, od roditelja koji uz subvencije upisuju decu u privatne vrtiće, ove ustanove često nemaju dnevno svetlo ni dvorište, a izgledaju „kao da u menzi praviš žurku sa neonskim svetlima i stroboskopom“, kako za „Vreme“ jedan otac opisuje privatni vrtić u koji ga je uputila lokalna samouprava. Isti vrtić, namenjen deci uzrasta od 12 meseci do dve godine, nema dvorište, ali ima terasu na spratu. „Srećan sam što mi je dete bucmasto, pa ne može da proleti kroz ogradu“, dodaje isti roditelj.
Kad prežive rođenje, vrtić i predškolsko, za decu tek počinju prave muke, jer prvi put u životu imaju prave obaveze, kojih se neće ratosiljati do kraja života. Ali, to već spada u domen egzistencijalističkih sladunjavih sentimenata. Praktični problemi su mnogo ozbiljnija muka: koliko košta komplet udžbenika, kolika je prosečna težina đačkog ranca, može li polovan udžbenik ili ne, ko ima pravo na besplatne školske knjige… A to je samo delić problema proisteklih iz famozne „reforme školstva“ koja još od ranih dvehiljaditih do danas nije odmakla dalje od sumanutog društvenog eksperimenta koji vlasti sprovode nad tuđom decom.
Da od zla ima gore, govori i činjenica da ovaj dečji hod po mukama prolaze samo deca koja su se rodila, narodski rečeno, „zdrava i prava“. Deci sa smetnjama u razvoju ili sa posebnim potrebama život je još teži. Gotovo deset godina svima su usta puna „inkluzije“, a sada vidimo da sistem prećutno gura decu sa posebnim potrebama u specijalne škole.
Nedavno smo dobili novog ministra prosvete, pa, premda nijedan stari nije uveo red u obrazovni sistem, i od ovog imamo neka očekivanja. Taj se odmah setio kako da istera još para iz roditeljskih džepova: predlaže da budu novčano kažnjeni oni čija deca imaju mnogo izostanaka. Pa vi vidite šta ćete ako vam dete zakači mononukleozu ili, ako je u kolicima, zbog nedostatka rampe u školi, ne može da se dokobelja kabineta za likovno. Ah, da, nema veze, kao roditelj, imaćete priliku da se osvetite: najavljeno je da će odsad roditelji ocenjivati rad nastavnika, pa vi lepo ocrnite ovog što predaje deci crtanje. Malo mu je njegova muka i pretnja otkazom zbog „viška zaposlenih u prosveti“, utrljajte mu i vi so na ranu, kad već sebi i svom detetu ne možete da olakšate život. I ne zaboravite da se izvinite detetu što ste ga samim činom začeća doveli u jednu vrlo neprijatnu situaciju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel
Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage
Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!