Sudeći po najnovijim vestima, deca se od pelena imaju naučiti šta je muka i trpljenje, te da uobičajeno shvatanje po kom imaš neke obaveze prema sistemu, ali zauzvrat dobijaš prava – ne važi
Početkom septembra svi se setimo da u ovoj zemlji žive i deca, te da upravo polaze u škole i vrtiće, pa se po inerciji malo i njima bavimo. Ovog septembra, međutim, država se ne bavi samo školarcima. Sudeći po najnovijim vestima, deca se od pelena imaju naučiti šta je muka i trpljenje, te da uobičajeno shvatanje po kom imaš neke obaveze prema sistemu, ali za uzvrat dobijaš prava – ne važi. Negde se zagubio ovaj deo sa pravima.
foto: ivan šepićEKSPERIMENT NAD DECOM: Reforma školstva
Najnovija vest kaže da će od 1. januara naredne godine biti ukinut povraćaj PDV-a na opremu i hranu za bebe, a sve zbog četvrte i pete tranše aranžmana sa MMF-om. Kako bi utešili roditelje, donosioci odluka odlučili su da povećaju roditeljski dodatak. Lepo, samo ima jedna kvaka: povraćaj PDV-a iznosi između 12.000 i 16.000 dinara godišnje, a roditeljski dodatak, koji se isplaćuje jednokratno, biće povećan za svega nekoliko hiljada dinara. Za razliku ove dve sume može se kupiti između 10 i 12 paketa pelena. Ispada da je država Srbija svakoj bebi uskratila po jedno pakovanje pelena mesečno. Uz to je i pomešala dve različite mere: povraćaj PDV-a je poreska olakšica, a roditeljski dodatak mera stimulacije nataliteta.
Ali dobro, može dete da ide i gologuzo, pa i da se doji do pete godine života. PDV na majčino mleko još nisu uveli, ali, ako MMF zatraži… Nego, ne dao mu bog da tako tanko obučeno i neuhranjeno ima i tu nesreću da mu oba roditelja rade ili da ima samo jednog roditelja, pa da mora u vrtić. Iako kukamo na sve strane da je dece sve manje, na neki volšeban način smanjuje se i broj slobodnih mesta u vrtićima. Ne brinite, niču privatni vrtići na sve strane, a gradska vlast u Beogradu subvencioniše upis onih koji još nisu sasvim prohodali ili progovorili, ali vreme je da nauče kako život čine rang-liste, takmičenja i oštra konkurencija, te da velika većina uvek i zanavek ostaje ispod famozne „crte“.
Da crta nije crta, nego prečka koju neko stalno pomera sve više i više, do nedostižnih visina, mali balavci će shvatiti kad im se još malo razviju kognitivne funkcije. Uglavnom, sve i da „upadnu“ u subvencionisani privatni vrtić, mame i tate će samo u teoriji plaćati 6000 dinara, koliko bi ih inače koštao „državni“. U praksi, privatni vrtići, doduše ne svi, izmišljaju stalno nove i nove troškove, pa ko može – platiće. Ko ne može, nek proba svom trogodišnjaku da objasni šta su to klasne razlike. Uz to, prema podacima koji nam dolaze „sa terena“, od roditelja koji uz subvencije upisuju decu u privatne vrtiće, ove ustanove često nemaju dnevno svetlo ni dvorište, a izgledaju „kao da u menzi praviš žurku sa neonskim svetlima i stroboskopom“, kako za „Vreme“ jedan otac opisuje privatni vrtić u koji ga je uputila lokalna samouprava. Isti vrtić, namenjen deci uzrasta od 12 meseci do dve godine, nema dvorište, ali ima terasu na spratu. „Srećan sam što mi je dete bucmasto, pa ne može da proleti kroz ogradu“, dodaje isti roditelj.
Kad prežive rođenje, vrtić i predškolsko, za decu tek počinju prave muke, jer prvi put u životu imaju prave obaveze, kojih se neće ratosiljati do kraja života. Ali, to već spada u domen egzistencijalističkih sladunjavih sentimenata. Praktični problemi su mnogo ozbiljnija muka: koliko košta komplet udžbenika, kolika je prosečna težina đačkog ranca, može li polovan udžbenik ili ne, ko ima pravo na besplatne školske knjige… A to je samo delić problema proisteklih iz famozne „reforme školstva“ koja još od ranih dvehiljaditih do danas nije odmakla dalje od sumanutog društvenog eksperimenta koji vlasti sprovode nad tuđom decom.
Da od zla ima gore, govori i činjenica da ovaj dečji hod po mukama prolaze samo deca koja su se rodila, narodski rečeno, „zdrava i prava“. Deci sa smetnjama u razvoju ili sa posebnim potrebama život je još teži. Gotovo deset godina svima su usta puna „inkluzije“, a sada vidimo da sistem prećutno gura decu sa posebnim potrebama u specijalne škole.
Nedavno smo dobili novog ministra prosvete, pa, premda nijedan stari nije uveo red u obrazovni sistem, i od ovog imamo neka očekivanja. Taj se odmah setio kako da istera još para iz roditeljskih džepova: predlaže da budu novčano kažnjeni oni čija deca imaju mnogo izostanaka. Pa vi vidite šta ćete ako vam dete zakači mononukleozu ili, ako je u kolicima, zbog nedostatka rampe u školi, ne može da se dokobelja kabineta za likovno. Ah, da, nema veze, kao roditelj, imaćete priliku da se osvetite: najavljeno je da će odsad roditelji ocenjivati rad nastavnika, pa vi lepo ocrnite ovog što predaje deci crtanje. Malo mu je njegova muka i pretnja otkazom zbog „viška zaposlenih u prosveti“, utrljajte mu i vi so na ranu, kad već sebi i svom detetu ne možete da olakšate život. I ne zaboravite da se izvinite detetu što ste ga samim činom začeća doveli u jednu vrlo neprijatnu situaciju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Konferencije univerziteta Srbije i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić stavljen je pred svršen čin da praktično sam odbrani univerzitet nasuprot 19 drugih članova Radne grupe za koje postoje opravdane sumnje da će braniti stranački, a ne akademski interes iako među njima postoje ljudi koji vrlo dobro znaju razliku. Ne možemo znati šta će se sve naći u novom Zakonu iako se već dosta spekuliše o njemu. Da li će Vlada postavljati rektore i dekane, kako će se kazniti odmetnuti fakulteti pod paskom indikatora performanse i da li će se deliti vaučeri, ostaje da se vidi
Optuženi aktivisti u Novom Sadu ucenjuju se i usmeravaju da priznaju nešto što nisu učinili, kako bi eventualno bili oslobođeni ili se nagodili sa tužilaštvom oko visine kazne. Pritvor, dakle, u ovom slučaju služi kao sredstvo uslovljavanja i ucene. Ako vam se nudi izlaz iz pritvora kroz priznanje — to nije slobodna volja. I to je pravno nedopustivo
Apelacioni sud u Novom Sadu: Kompromisna i nezakonita odluka
“Odluka je nepravična bez obzira na to što je u slučaju troje aktivista rešenje o produženju pritvora preinačeno, a za ostale je vraćeno na ponovno odlučivanje. Nepravičnost se sastoji u tome što je Apelacioni sud morao da ukine pritvor bez zabrane napuštanja stana za sve pritvorenike. Osim toga, nije pravilno odredio postojanje osnova za meru zabrane kretanja i komunikacije”, kaže za “Vreme” Vladimir Horovic
Mnogo je načina na koje se filozofija može upregnuti u karuce čitavog društva: filozofe je jeftino školovati, dobili bismo nova radna mesta, a društvo bi, dugoročno, osetilo lekovite učinke mišljenja. Uz to, kao disciplina koja podučava tome kako se misli, filozofija obrazuje slobodne građane s kičmom i integritetom – dva nova ministra u rekonstruisanoj vladi, za prosvetu i informisanje, filozofi po obrazovanju, izuzeci su koji potvrđuju pravilo
“Studenti imaju kontrolni paket u našoj koaliciji. Oni nas usmeravaju, a njihova reč ima moralnu težinu. Kada zapne, oni su ti koji govore – hajde da se uozbiljimo, daleko smo dogurali da se spotičemo na budalaštinama. Ovako, iz dana u dan, funkcioniše prva predizborna kampanja u Srbiji koju udruženo vode studenti, lokalne stranke opozicije i građani”, priča za “Vreme” Nenad Gladić, portparol izborne liste “Ujedinjeni za Kosjerić”
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena
Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!