

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva




Marta 2011. godine nije se znalo da li će Evropska komisija i zemlje članice Evropske unije u skorije vreme dati zeleno svetlo da Srbija započne pristupne pregovore sa EU. I pored toga vlade Nemačke i Srbije su se još tada dogovorile da pokrenu trogodišnji projekat koji bi pružao podršku Srbiji tokom pregovaračkog procesa. Taj projekat je sada u punom zamahu
U jesen 2012. Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ započela je u Beogradu projekat čiji je cilj da pruži podršku Vladi Republike Srbije, kako bi što je moguće kompetentnije i efikasnije mogla da vodi pregovore o pristupanju Uniji. Pitanje je tada bilo: kako pružiti podršku, ako ne znate ni da li će ni kada će se pregovori otvoriti?
PRINCIP „POKRETNIH META„: Prvi korak je bio da se stupi u kontakt sa glavnim partnerima kako bi se utvrdilo šta je već spremno po pitanju pregovora, a šta nedostaje. Tako su Kancelarija za evropske integracije Vlade Republike Srbije (KEI), ministarstva zadužena za finansije, privredu, poljoprivredu, ruralni i regionalni razvoj, zajedno sa ekspertima iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Austrije, koje je angažovao GIZ, sačinili takozvane akcione planove. Ovi akcioni planovi uključuju sve zadatke koji su neophodni za pripreme skrininga i vođenje pregovora o pristupanju EU. Strateška odluka partnera i projekta je bila da se svakako pripreme akcioni planovi, iako je postojao rizik da pregovori ne počnu u skorijoj budućnosti. Od tog trenutka sve aktivnosti su se rukovodile principom „pokretnih meta“.
STRUKTURE ZA EFEKTIVNE PREGOVORE: Veliki deo srpske administracije biće uključen u proces pregovora. To zahteva jasan pravni okvir sa definisanim odgovornostima svih učesnika. Projekat je pružio podršku u definisanju pregovaračkih struktura, kao što su zahtevi za pregovarački tim, pravila i procedure za nacrte pregovaračkih pozicija, uspostavljanje novih tela i prilagođavanje postojećih tela Vlade pregovaračkom procesu. Imenovanjem glavnog pregovarača i usvajanjem ovih pravnih dokumenata Vlada Republike Srbije je načinila prvi korak koji omogućava da državna administracija Srbije i Vlada vode pregovore o pristupanju EU.
„PRAVILA IGRE“ EVROPSKE UNIJE: Pridruživanje Evropskoj uniji znači pristupanje klubu sa već postojećim pravilima i odredbama. Evropska komisija je sastavila raspored za prvu fazu procesa pregovora, koja počinje već krajem septembra 2013. Dakle, poslednji je trenutak da se uključe svi državni službenici, koji će učestvovati u pregovorima, kako bi se informisali o zahtevima EU o načinu vođenja pregovora.
Stoga su Komisija EU i projekat GIZ-a započeli seriju seminara za više od 800 službenika srpske državne administracije, kako bi se upoznali sa pregovaračkim strukturama Srbije i sa time šta mogu da očekuju od evropskih „pravila igre“. Ovi seminari za članove svih 35 pregovaračkih grupa održavaće se do sredine novembra 2013.
TIMSKI RAD I STRUČNO ZNANJE: Pregovori će biti zahtevni kako za srpske institucije tako i za stručni kadar. S jedne strane, potrebno je veoma specifično znanje za sprovođenje pregovora. S druge, pregovori se ne mogu voditi efektivno ukoliko institucije i njeni stručnjaci rade svako za sebe. Stotine činovnika srpske administracije moraće da dele svoja znanja, podatke i dokumenta, da pomažu i obučavaju kolege, te da ostvaruju rezultate u kratkim vremenskim rokovima.
To može da se ostvari samo efikasnim timskim radom. GIZ-ov projekat sistematično podiže nivo znanja državne administracije kroz specifične seminare o tehničkim pitanjima pregovaračkih poglavlja i putem razmene iskustava sa državnim službenicima zemalja kandidata za članstvo u EU koje su prošle kroz čitav pristupni proces. Projekat takođe nastoji da podrži transfer znanja kroz nove oblike elektronske saradnje.
UKLJUČIVANJE SVIH POTENCIJALA: Uspešni pregovori definisaće buduće razvojne puteve Srbije. Zato je to projekat celokupne države za dobrobit svih. U taj proces trebalo bi da se uključe i građani i organizacije civilnog društva, a GIZ-ov projekat stavlja na raspolaganje različite scenarije koji to omogućuju.
Prema rasporedu Komisije Evropske unije prva faza pregovora, to jest skrining, završiće se do marta 2015. Prve procene napretka rada GIZ-a sa partnerima biće obavljene u prvoj polovini 2014. Do tada će biti jasno da li je princip „pokretnih meta“ bio dobra strategija. U svakom slučaju, procena će pružiti korisne informacije o postojećim zastojima koje treba prevazići tokom naredne godine.


Dodatak „Podrška procesu EU integracija“ podržala je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju – Deutche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH. GIZ je javno preduzeće Vlade Savezne Republike Nemačke, koje u ime nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) podržava Srbiju kroz mnogobrojne bilateralne i regionalne projekte. GIZ je aktivan u 130 zemalja sveta, a pored nemačke vlade radi i za druge aktere kao što su, na primer, Evropska unija, Ujedinjene nacije i Svetska banka.
GIZ posluje u Nemačkoj i u više od 130 država širom sveta ima više od 16.000 zaposlenih, od kojih je 120 zaposleno u Srbiji


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve