

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Marta 2011. godine nije se znalo da li će Evropska komisija i zemlje članice Evropske unije u skorije vreme dati zeleno svetlo da Srbija započne pristupne pregovore sa EU. I pored toga vlade Nemačke i Srbije su se još tada dogovorile da pokrenu trogodišnji projekat koji bi pružao podršku Srbiji tokom pregovaračkog procesa. Taj projekat je sada u punom zamahu
U jesen 2012. Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ započela je u Beogradu projekat čiji je cilj da pruži podršku Vladi Republike Srbije, kako bi što je moguće kompetentnije i efikasnije mogla da vodi pregovore o pristupanju Uniji. Pitanje je tada bilo: kako pružiti podršku, ako ne znate ni da li će ni kada će se pregovori otvoriti?
PRINCIP „POKRETNIH META„: Prvi korak je bio da se stupi u kontakt sa glavnim partnerima kako bi se utvrdilo šta je već spremno po pitanju pregovora, a šta nedostaje. Tako su Kancelarija za evropske integracije Vlade Republike Srbije (KEI), ministarstva zadužena za finansije, privredu, poljoprivredu, ruralni i regionalni razvoj, zajedno sa ekspertima iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Austrije, koje je angažovao GIZ, sačinili takozvane akcione planove. Ovi akcioni planovi uključuju sve zadatke koji su neophodni za pripreme skrininga i vođenje pregovora o pristupanju EU. Strateška odluka partnera i projekta je bila da se svakako pripreme akcioni planovi, iako je postojao rizik da pregovori ne počnu u skorijoj budućnosti. Od tog trenutka sve aktivnosti su se rukovodile principom „pokretnih meta“.
STRUKTURE ZA EFEKTIVNE PREGOVORE: Veliki deo srpske administracije biće uključen u proces pregovora. To zahteva jasan pravni okvir sa definisanim odgovornostima svih učesnika. Projekat je pružio podršku u definisanju pregovaračkih struktura, kao što su zahtevi za pregovarački tim, pravila i procedure za nacrte pregovaračkih pozicija, uspostavljanje novih tela i prilagođavanje postojećih tela Vlade pregovaračkom procesu. Imenovanjem glavnog pregovarača i usvajanjem ovih pravnih dokumenata Vlada Republike Srbije je načinila prvi korak koji omogućava da državna administracija Srbije i Vlada vode pregovore o pristupanju EU.
„PRAVILA IGRE“ EVROPSKE UNIJE: Pridruživanje Evropskoj uniji znači pristupanje klubu sa već postojećim pravilima i odredbama. Evropska komisija je sastavila raspored za prvu fazu procesa pregovora, koja počinje već krajem septembra 2013. Dakle, poslednji je trenutak da se uključe svi državni službenici, koji će učestvovati u pregovorima, kako bi se informisali o zahtevima EU o načinu vođenja pregovora.
Stoga su Komisija EU i projekat GIZ-a započeli seriju seminara za više od 800 službenika srpske državne administracije, kako bi se upoznali sa pregovaračkim strukturama Srbije i sa time šta mogu da očekuju od evropskih „pravila igre“. Ovi seminari za članove svih 35 pregovaračkih grupa održavaće se do sredine novembra 2013.
TIMSKI RAD I STRUČNO ZNANJE: Pregovori će biti zahtevni kako za srpske institucije tako i za stručni kadar. S jedne strane, potrebno je veoma specifično znanje za sprovođenje pregovora. S druge, pregovori se ne mogu voditi efektivno ukoliko institucije i njeni stručnjaci rade svako za sebe. Stotine činovnika srpske administracije moraće da dele svoja znanja, podatke i dokumenta, da pomažu i obučavaju kolege, te da ostvaruju rezultate u kratkim vremenskim rokovima.
To može da se ostvari samo efikasnim timskim radom. GIZ-ov projekat sistematično podiže nivo znanja državne administracije kroz specifične seminare o tehničkim pitanjima pregovaračkih poglavlja i putem razmene iskustava sa državnim službenicima zemalja kandidata za članstvo u EU koje su prošle kroz čitav pristupni proces. Projekat takođe nastoji da podrži transfer znanja kroz nove oblike elektronske saradnje.
UKLJUČIVANJE SVIH POTENCIJALA: Uspešni pregovori definisaće buduće razvojne puteve Srbije. Zato je to projekat celokupne države za dobrobit svih. U taj proces trebalo bi da se uključe i građani i organizacije civilnog društva, a GIZ-ov projekat stavlja na raspolaganje različite scenarije koji to omogućuju.
Prema rasporedu Komisije Evropske unije prva faza pregovora, to jest skrining, završiće se do marta 2015. Prve procene napretka rada GIZ-a sa partnerima biće obavljene u prvoj polovini 2014. Do tada će biti jasno da li je princip „pokretnih meta“ bio dobra strategija. U svakom slučaju, procena će pružiti korisne informacije o postojećim zastojima koje treba prevazići tokom naredne godine.


Dodatak „Podrška procesu EU integracija“ podržala je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju – Deutche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH. GIZ je javno preduzeće Vlade Savezne Republike Nemačke, koje u ime nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) podržava Srbiju kroz mnogobrojne bilateralne i regionalne projekte. GIZ je aktivan u 130 zemalja sveta, a pored nemačke vlade radi i za druge aktere kao što su, na primer, Evropska unija, Ujedinjene nacije i Svetska banka.
GIZ posluje u Nemačkoj i u više od 130 država širom sveta ima više od 16.000 zaposlenih, od kojih je 120 zaposleno u Srbiji


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve