

Požar
Prevoznik koji podržava studente: Počeli su da mi pale autobuse
Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus




Marta 2011. godine nije se znalo da li će Evropska komisija i zemlje članice Evropske unije u skorije vreme dati zeleno svetlo da Srbija započne pristupne pregovore sa EU. I pored toga vlade Nemačke i Srbije su se još tada dogovorile da pokrenu trogodišnji projekat koji bi pružao podršku Srbiji tokom pregovaračkog procesa. Taj projekat je sada u punom zamahu
U jesen 2012. Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ započela je u Beogradu projekat čiji je cilj da pruži podršku Vladi Republike Srbije, kako bi što je moguće kompetentnije i efikasnije mogla da vodi pregovore o pristupanju Uniji. Pitanje je tada bilo: kako pružiti podršku, ako ne znate ni da li će ni kada će se pregovori otvoriti?
PRINCIP „POKRETNIH META„: Prvi korak je bio da se stupi u kontakt sa glavnim partnerima kako bi se utvrdilo šta je već spremno po pitanju pregovora, a šta nedostaje. Tako su Kancelarija za evropske integracije Vlade Republike Srbije (KEI), ministarstva zadužena za finansije, privredu, poljoprivredu, ruralni i regionalni razvoj, zajedno sa ekspertima iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Austrije, koje je angažovao GIZ, sačinili takozvane akcione planove. Ovi akcioni planovi uključuju sve zadatke koji su neophodni za pripreme skrininga i vođenje pregovora o pristupanju EU. Strateška odluka partnera i projekta je bila da se svakako pripreme akcioni planovi, iako je postojao rizik da pregovori ne počnu u skorijoj budućnosti. Od tog trenutka sve aktivnosti su se rukovodile principom „pokretnih meta“.
STRUKTURE ZA EFEKTIVNE PREGOVORE: Veliki deo srpske administracije biće uključen u proces pregovora. To zahteva jasan pravni okvir sa definisanim odgovornostima svih učesnika. Projekat je pružio podršku u definisanju pregovaračkih struktura, kao što su zahtevi za pregovarački tim, pravila i procedure za nacrte pregovaračkih pozicija, uspostavljanje novih tela i prilagođavanje postojećih tela Vlade pregovaračkom procesu. Imenovanjem glavnog pregovarača i usvajanjem ovih pravnih dokumenata Vlada Republike Srbije je načinila prvi korak koji omogućava da državna administracija Srbije i Vlada vode pregovore o pristupanju EU.
„PRAVILA IGRE“ EVROPSKE UNIJE: Pridruživanje Evropskoj uniji znači pristupanje klubu sa već postojećim pravilima i odredbama. Evropska komisija je sastavila raspored za prvu fazu procesa pregovora, koja počinje već krajem septembra 2013. Dakle, poslednji je trenutak da se uključe svi državni službenici, koji će učestvovati u pregovorima, kako bi se informisali o zahtevima EU o načinu vođenja pregovora.
Stoga su Komisija EU i projekat GIZ-a započeli seriju seminara za više od 800 službenika srpske državne administracije, kako bi se upoznali sa pregovaračkim strukturama Srbije i sa time šta mogu da očekuju od evropskih „pravila igre“. Ovi seminari za članove svih 35 pregovaračkih grupa održavaće se do sredine novembra 2013.
TIMSKI RAD I STRUČNO ZNANJE: Pregovori će biti zahtevni kako za srpske institucije tako i za stručni kadar. S jedne strane, potrebno je veoma specifično znanje za sprovođenje pregovora. S druge, pregovori se ne mogu voditi efektivno ukoliko institucije i njeni stručnjaci rade svako za sebe. Stotine činovnika srpske administracije moraće da dele svoja znanja, podatke i dokumenta, da pomažu i obučavaju kolege, te da ostvaruju rezultate u kratkim vremenskim rokovima.
To može da se ostvari samo efikasnim timskim radom. GIZ-ov projekat sistematično podiže nivo znanja državne administracije kroz specifične seminare o tehničkim pitanjima pregovaračkih poglavlja i putem razmene iskustava sa državnim službenicima zemalja kandidata za članstvo u EU koje su prošle kroz čitav pristupni proces. Projekat takođe nastoji da podrži transfer znanja kroz nove oblike elektronske saradnje.
UKLJUČIVANJE SVIH POTENCIJALA: Uspešni pregovori definisaće buduće razvojne puteve Srbije. Zato je to projekat celokupne države za dobrobit svih. U taj proces trebalo bi da se uključe i građani i organizacije civilnog društva, a GIZ-ov projekat stavlja na raspolaganje različite scenarije koji to omogućuju.
Prema rasporedu Komisije Evropske unije prva faza pregovora, to jest skrining, završiće se do marta 2015. Prve procene napretka rada GIZ-a sa partnerima biće obavljene u prvoj polovini 2014. Do tada će biti jasno da li je princip „pokretnih meta“ bio dobra strategija. U svakom slučaju, procena će pružiti korisne informacije o postojećim zastojima koje treba prevazići tokom naredne godine.


Dodatak „Podrška procesu EU integracija“ podržala je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju – Deutche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH. GIZ je javno preduzeće Vlade Savezne Republike Nemačke, koje u ime nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) podržava Srbiju kroz mnogobrojne bilateralne i regionalne projekte. GIZ je aktivan u 130 zemalja sveta, a pored nemačke vlade radi i za druge aktere kao što su, na primer, Evropska unija, Ujedinjene nacije i Svetska banka.
GIZ posluje u Nemačkoj i u više od 130 država širom sveta ima više od 16.000 zaposlenih, od kojih je 120 zaposleno u Srbiji


Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus


Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome


Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”


Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije


Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve