

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Preko 10.000 hotela širom Evrope pokrenulo je kolektivnu tužbu protiv Bukinga, platforme za onlajn rezervacije smeštaja sa sedištem u Amsterdamu
Hoteli koji su pokrenuli tužbu protiv Bukinga nalaze se u 25 evropskih zemalja. Razlog za pokretanje ovog postupka je prisilna obaveza pridržavanja takozvanih best price klauzula.
Ove klauzule zabranjuju pristup sobama po nižim cenama, svuda osim na Booking.com platformi, uključujući i njihove internet stranice, prenosi FoNet.
Tužioci tvrde da se ova praksa protivi propisima Evropske unije.
Kolektivnu tužbu pokrenula je evropska asocijacija hotelske industrije Hotrek, piše „NL tajms”.
„Evropski hotelijeri godinama trpe zbog nepravednih uslova i previsokih troškova. Sada je trenutak da se zajedno izborimo za nadoknadu štete“, izjavio je predsednik te organizacije Aleksandros Vasilikos.
Sudski postupak protiv Bukinga
Tužba se temelji na presudi Evropskog suda pravde od 19. septembra 2024. godine, kada je utvrđeno da ovakve klauzule nisu ni nužne ni proporicionalne. N1 prenosi da one ograničavaju konkurenciju, posebno u slučaju manjih ponuđača usluga smeštaja.
Naime, hotelijeri tvrde da su u periodu od 2004. do 2024. godine pretrpeli značajne gubitke zbog ograničenja cenovne konkurencije, kao i zbog visokih provizija koje su morali da plaćaju Bukingu.
Provizije su u proseku iznosile oko 12 odsto po rezervaciji, a u nekim slučajevima i više.
Iz kompanije Buking poručili su da nisu upoznati sa detaljima tužbe, naglašavajući da se presuda Evropskog suda pravde na koju se hotelijeri pozivaju, odnosi isključivo na slučajeve iz Nemačke, u periodu od 2006. do 2016. godine, smatrajući je nerelevantnom za širi evropski kontekst.
Sedište Buking kompanije nalazi se u Amsterdamu, te će ovaj slučaj razmatrati holandski sud.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve