

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“




Preko 10.000 hotela širom Evrope pokrenulo je kolektivnu tužbu protiv Bukinga, platforme za onlajn rezervacije smeštaja sa sedištem u Amsterdamu
Hoteli koji su pokrenuli tužbu protiv Bukinga nalaze se u 25 evropskih zemalja. Razlog za pokretanje ovog postupka je prisilna obaveza pridržavanja takozvanih best price klauzula.
Ove klauzule zabranjuju pristup sobama po nižim cenama, svuda osim na Booking.com platformi, uključujući i njihove internet stranice, prenosi FoNet.
Tužioci tvrde da se ova praksa protivi propisima Evropske unije.
Kolektivnu tužbu pokrenula je evropska asocijacija hotelske industrije Hotrek, piše „NL tajms”.
„Evropski hotelijeri godinama trpe zbog nepravednih uslova i previsokih troškova. Sada je trenutak da se zajedno izborimo za nadoknadu štete“, izjavio je predsednik te organizacije Aleksandros Vasilikos.
Sudski postupak protiv Bukinga
Tužba se temelji na presudi Evropskog suda pravde od 19. septembra 2024. godine, kada je utvrđeno da ovakve klauzule nisu ni nužne ni proporicionalne. N1 prenosi da one ograničavaju konkurenciju, posebno u slučaju manjih ponuđača usluga smeštaja.
Naime, hotelijeri tvrde da su u periodu od 2004. do 2024. godine pretrpeli značajne gubitke zbog ograničenja cenovne konkurencije, kao i zbog visokih provizija koje su morali da plaćaju Bukingu.
Provizije su u proseku iznosile oko 12 odsto po rezervaciji, a u nekim slučajevima i više.
Iz kompanije Buking poručili su da nisu upoznati sa detaljima tužbe, naglašavajući da se presuda Evropskog suda pravde na koju se hotelijeri pozivaju, odnosi isključivo na slučajeve iz Nemačke, u periodu od 2006. do 2016. godine, smatrajući je nerelevantnom za širi evropski kontekst.
Sedište Buking kompanije nalazi se u Amsterdamu, te će ovaj slučaj razmatrati holandski sud.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve