Iz pozdravne reči Lensa Klarka, stalnog predstavnika UNDP-a i stalnog koordinatora UN-a u SCG
Lens Klark
Predstavlja mi veliko zadovoljstvo da vam u ime UNDP-a poželim dobrodošlicu na ovu konferenciju koja će nam, siguran sam, pomoći da krenemo napred u celom regionu u ključnim oblastima tranzicione pravde.
Veliko mi je zadovoljstvo da pozdravim: predstavnike vlada, ministarstava, pravosuđa i drugih agencija koje rade na pitanjima vladavine prava, međunarodne saradnje, na traženju istine i nestalih osoba; predstavnike pravosuđa, predsednike sudova, tužioce i odbranu, i direktore Centara za obuku u pravosuđu; predstavnike NVO-a, civilnog sektora i medija; međunarodnih organizacija i eksperte koji rade na pitanjima tranzicione pravde.
Želeo bih danas da govorim o tome zašto je tranziciona pravda posebno važna u našem regionu. Zatim želim da govorim o glavnim ciljevima konferencije i da vam predložim moguće dalje korake, za razmatranje tokom konferencije.
Zašto je tranziciona pravda važna za ovaj region?
Razvojni programi u regionu okrenuti su procesu integracija u Evropsku uniju. Istovremeno, nasleđe konflikata iz 90-ih godina još uvek je veoma prisutno, na primer: zastoj u procesima evropske integracije u Srbiji, izazvan neizručivanjem haškog optuženika Ratka Mladića Tribunalu u Hagu; rezolucija o finalnom statusu Kosova; pitanja naknade štete Crne Gore prema Hrvatskoj; planovi za nacionalne komisije za istinu u Bosni i Hercegovini; dalji koraci u vezi sa izveštajem Komisije za Srebrenicu u Republici Srpskoj; javna debata u Hrvatskoj o tome da li javno objaviti imena hrvatskih vojnika koji su poginuli u operaciji Bljesak 1995.
Rešenje ovih pitanja može biti umnogome olakšano sa određenim paketom postkonfliktnih pravnih i drugih mera koje podrazumevamo pod nazivom tranziciona pravda. Šta to znači? Kroz niz akcija kao što su: borba protiv nekažnjivosti za najteže zločine, kompenzacija žrtvama, obezbeđivanje nepristrasnih svedočanstava traumatičnih događaja, kao i reforma nadležnih institucija za ponovno uspostavljanje javnog poverenja, koncept tranzicione pravde postao je nezamenljivo sredstvo za postkonfliktna društva u našem regionu.
U ovom regionu snažno odjekuju i reči Martina Lutera Kinga: Nepravda bilo gde jeste pretnja pravdi svuda. Mi smo deo nezaobilazne mreže zajedništva, vezani jednom sudbinom.
U našem regionu, masovna kršenja ljudskih prava su samo jedan od rezultata odumiranja zajedničke političke zajednice, koja je postojala duže od sedam decenija. Ova realnost upućuje na snažnu regionalnu međuzavisnost u sagledavanju prošlih događaja, što nas razlikuje od drugih delova sveta koji su prošli kroz slične konflikte.
Priznajući potrebu za regionalnim pristupom, 2006. godine UNDP je počeo sa programom Tranziciona pravda. Ovaj program zajednički sprovode kancelarije UNDP-a u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu, u Srbiji i Crnoj Gori. Nastojimo da kroz rad ovih kancelarija podržimo sve zainteresovane strane i partnere i povežemo nastojanja vlada, civilnog društva i međunarodnih organizacija koji rade u regionu. Naš cilj je da zajedno sa našim partnerima identifikujemo potrebe i inicijative na lokalnom nivou, i podržimo razmenu znanja i iskustava, uključujući i najbolja iskustva iz međunarodne prakse.
Krajnji cilj programa Tranziciona pravda jeste da se suoči sa nasleđem nedavnih konflikata u oblastima: gonjenje izvršilaca i reparacije žrtvama, javna ocena i adekvatno predstavljanje prošlosti, potpuni oporavak društvenih i političkih institucija narušenih ratom, i ponovno kreiranje transnacionalnog građanskog društva u regionu, da bi se udruženo suočili sa zajedničkim nasleđem skore prošlosti kroz otvoreni proces pomirenja.
U ovom širem kontekstu, dozvolite mi da sublimiram za vas specifične ciljeve koje ćemo nadam se postići na ovonedeljnoj konferenciji. Stoga, ciljevi konferencije su: izvršavanje pregleda lokalnih, nacionalnih i regionalnih inicijativa u ovoj oblasti kroz široke konsultacije sa relevantnim činiocima i agencijama; identifikovanje održivih metoda za podržavanje postojećih i planiranih inicijativa; prezentovanje nalaza iz izveštaja o stanju tranzicione pravde u regionu, naručenog od UNDP-a, koji mogu biti korišćeni kao osnova za buduće inicijative; diskusija o mogućnostima jačanja postojećih i stvaranja novih partnerstava; prikupljanje korisnih sugestija od učesnika, kroz njihovo učešće u radnim grupama i kroz anketu koja će biti sprovedena tokom konferencije, koje će biti izdate nakon konferencije, i korišćenje ovog procesa konsultacija sa ključnim akterima u finaliziranju strategije i programskih smernica Programa UNDP-a iz tranzicione pravde.
Koji su sledeći koraci nakon konferencije?
Kada su u pitanju suđenja u domaćim sudovima, i kao što je zaključio izveštaj UNDP-a, drago nam je što možemo da odamo priznanje svim zemljama u regionu na velikom napretku postignutom u stvaranju povoljnih uslova za suđenja u domaćim sudovima. To je učinjeno kroz uvođenje novih zakonskih normi i kroz pružanje obuke i tehničke podrške za ova suđenja. Stoga, treba nastaviti podršku specijalizovanoj sudskoj obuci. Posebnu pažnju treba posvetiti delovima regiona koji očekuju osetan porast u broju slučajeva u skoroj budućnosti.
U oblasti traženja istine, moraju se ojačati postojeći kapaciteti domaćih sudova i drugih institucija u cilju većeg promovisanja u javnosti dometa ovih aktivnosti. Postoji i potreba da se pronađu i drugi metodi kao što su prikupljanje dokumenata, istraživanje i širi javni pristup informacijama. U ovom pogledu, ključno je odrediti stalno rešenje u regionu za smeštaj najbitnijeg dela arhive MKTJ-a, nakon njegovog zatvaranja, kao i stvaranje osećaja regionalnog vlasništva kada je u pitanju ta arhiva. Na taj način će rezultati ovog ključnog međunarodnog procesa simbolički biti „vraćeni kući“, što će omogućiti budućim generacijama da koriste ovaj impresivni izvor informacija.
Podrška traženju istine moguća je i kroz stvaranje odgovarajućih foruma za simboličke reparacije, uključujući zvanična izvinjenja, i kroz obeležavanje događaja i sećanja na žrtve. To može da podrazumeva i otvaranje nacionalnih debata o vrstama obeležavanja, kao i dugoročnom stvaranju regionalnih standarda u ovoj oblasti. Zajedno sa rešavanjem preostalih slučajeva nestalih lica, simboličke reparacije mogle bi da pruže veliki podstrek za postepen zajednički rad na otvorenim pitanjima iz skore prošlosti.
Najzad, razne inicijative u oblastima materijalnih reparacija i institucionalne reforme zahtevaju trajnu rešenost da se kritički sagledaju postojeći zakonski okviri i politika kroz konsultativni proces na nacionalnom nivou.
Ovonedeljna konferencija, kao i naš celokupan rad u oblasti tranzicione pravde, jeste ambiciozan i izazovan poduhvat. Međutim, za osobe predane radu o ovoj oblasti, ova lista jednostavno naglašava važnost daljeg rada na ovom polju.
U tom kontekstu, da parafraziram reči glavnog tužioca u Nirnbergu Roberta Džeksona, najvažnije sudije naših dela u okviru tranzicione pravde nećemo biti mi danas ovde prisutni. Te sudije će zapravo ići našim stopama. Oni koji nas budu pratili biće konačne sudije naših uspeha i neuspeha, jer nemaju drugog izbora nego da ih naslede. Ostavimo im najbolji svet koji možemo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Konferencije univerziteta Srbije i rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić stavljen je pred svršen čin da praktično sam odbrani univerzitet nasuprot 19 drugih članova Radne grupe za koje postoje opravdane sumnje da će braniti stranački, a ne akademski interes iako među njima postoje ljudi koji vrlo dobro znaju razliku. Ne možemo znati šta će se sve naći u novom Zakonu iako se već dosta spekuliše o njemu. Da li će Vlada postavljati rektore i dekane, kako će se kazniti odmetnuti fakulteti pod paskom indikatora performanse i da li će se deliti vaučeri, ostaje da se vidi
Optuženi aktivisti u Novom Sadu ucenjuju se i usmeravaju da priznaju nešto što nisu učinili, kako bi eventualno bili oslobođeni ili se nagodili sa tužilaštvom oko visine kazne. Pritvor, dakle, u ovom slučaju služi kao sredstvo uslovljavanja i ucene. Ako vam se nudi izlaz iz pritvora kroz priznanje — to nije slobodna volja. I to je pravno nedopustivo
Apelacioni sud u Novom Sadu: Kompromisna i nezakonita odluka
“Odluka je nepravična bez obzira na to što je u slučaju troje aktivista rešenje o produženju pritvora preinačeno, a za ostale je vraćeno na ponovno odlučivanje. Nepravičnost se sastoji u tome što je Apelacioni sud morao da ukine pritvor bez zabrane napuštanja stana za sve pritvorenike. Osim toga, nije pravilno odredio postojanje osnova za meru zabrane kretanja i komunikacije”, kaže za “Vreme” Vladimir Horovic
Mnogo je načina na koje se filozofija može upregnuti u karuce čitavog društva: filozofe je jeftino školovati, dobili bismo nova radna mesta, a društvo bi, dugoročno, osetilo lekovite učinke mišljenja. Uz to, kao disciplina koja podučava tome kako se misli, filozofija obrazuje slobodne građane s kičmom i integritetom – dva nova ministra u rekonstruisanoj vladi, za prosvetu i informisanje, filozofi po obrazovanju, izuzeci su koji potvrđuju pravilo
“Studenti imaju kontrolni paket u našoj koaliciji. Oni nas usmeravaju, a njihova reč ima moralnu težinu. Kada zapne, oni su ti koji govore – hajde da se uozbiljimo, daleko smo dogurali da se spotičemo na budalaštinama. Ovako, iz dana u dan, funkcioniše prva predizborna kampanja u Srbiji koju udruženo vode studenti, lokalne stranke opozicije i građani”, priča za “Vreme” Nenad Gladić, portparol izborne liste “Ujedinjeni za Kosjerić”
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!