
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Palic Zoo via AP
Sumnja se da je Subotičanka (33) držala, a potom iz stana pustila mladunče lava koje je pronađeno na periferiji Subotice, a potom smešteno u Zoološki vrt na Paliću, gde je uginulo
Protiv Subotičanke (33) policija je podnela krivične prijave zbog zlostavljanja i ubistva lavice Kiki koja je pronađena u blizini Subotice, a potom smeštena u Zoološki vrt na Paliću, gde je uginula.
Sumnja se da je ona držala, a potom iz stana pustila mladunče lava koje je pronađeno na periferiji Subotice.
Policija je pretresom stana koji je osumnjičena koristila pronašla i 18 afričkih albino džinovskih puževa koji su zabranjeni za držanje i koji su joj oduzeti i smešteni u Zoološki vrt na Paliću.
Protiv osumnjičene biće podnete krivične prijave, u redovnom postupku, Osnovnom javnom tužilaštvu u Subotici.
Nakon što je pronađena, lavica Kikica stara tek nekoliko meseci je posle 15 dana borbe uginula.
Sumnja se da je bila žrtva šverca. Zvanično, to se i dalje ne zna.
Član Krivičnog zakonika broj 269, za zlostavljanje odnosno ubijanje životinja, propisuje ili novčane kazne ili šest meseci do pet godina zatvora. Prema analizi Svetske organizacije za zaštitu prirode, u većini od 165 procesuiraih slučajeva zlostavljanja od 2016. do 2020. godine, izrečena je novčana kazna.
„Ona se u proseku kreće negde oko 45.000 dinara“, kaže za N1 Aleksandra Ugarković iz WWF.
Procene kažu da na 10 krijumčarenih žvotinja, preživi samo jedna. Zaplenjene na crnom tržištu, završavaju u Zoo vrtovima.
Tako na Paliću u kavezima i među ogradama živi na desetine životinja – tamo stižu ptice odsečenih krila da ne bi mogle da pobegnu, ptice ulepljenih kljunova da ih niko ne bi čuo, životinje izgladnele, bolesne i povređene, baš kao što je bila i lavica Kikica.
B.G./N1
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve