

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Sumnja se da je Subotičanka (33) držala, a potom iz stana pustila mladunče lava koje je pronađeno na periferiji Subotice, a potom smešteno u Zoološki vrt na Paliću, gde je uginulo
Protiv Subotičanke (33) policija je podnela krivične prijave zbog zlostavljanja i ubistva lavice Kiki koja je pronađena u blizini Subotice, a potom smeštena u Zoološki vrt na Paliću, gde je uginula.
Sumnja se da je ona držala, a potom iz stana pustila mladunče lava koje je pronađeno na periferiji Subotice.
Policija je pretresom stana koji je osumnjičena koristila pronašla i 18 afričkih albino džinovskih puževa koji su zabranjeni za držanje i koji su joj oduzeti i smešteni u Zoološki vrt na Paliću.
Protiv osumnjičene biće podnete krivične prijave, u redovnom postupku, Osnovnom javnom tužilaštvu u Subotici.
Nakon što je pronađena, lavica Kikica stara tek nekoliko meseci je posle 15 dana borbe uginula.
Sumnja se da je bila žrtva šverca. Zvanično, to se i dalje ne zna.
Član Krivičnog zakonika broj 269, za zlostavljanje odnosno ubijanje životinja, propisuje ili novčane kazne ili šest meseci do pet godina zatvora. Prema analizi Svetske organizacije za zaštitu prirode, u većini od 165 procesuiraih slučajeva zlostavljanja od 2016. do 2020. godine, izrečena je novčana kazna.
„Ona se u proseku kreće negde oko 45.000 dinara“, kaže za N1 Aleksandra Ugarković iz WWF.
Procene kažu da na 10 krijumčarenih žvotinja, preživi samo jedna. Zaplenjene na crnom tržištu, završavaju u Zoo vrtovima.
Tako na Paliću u kavezima i među ogradama živi na desetine životinja – tamo stižu ptice odsečenih krila da ne bi mogle da pobegnu, ptice ulepljenih kljunova da ih niko ne bi čuo, životinje izgladnele, bolesne i povređene, baš kao što je bila i lavica Kikica.
B.G./N1
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve