

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Prijave do 1. juna 2022.
Nedeljnik “Vreme” je prošle godine pokrenuo program stipendiranja u znak sećanja na svog osnivača i dugogodišnjeg glavnog urednika Dragoljuba Žarkovića i njegovu posvećenost radu sa mladim novinarima
Pozivamo studente i studentkinje novinarstva, komunikologije i društvenih nauka zainteresovane za bavljenje novinarstvom, kao i mlade novinare i novinarke sa najviše dve godine radnog iskustva, da se prijave za stipendiju za mlade novinare “Dragoljub Žarković”.
Stipendija podrazumeva pet orijentacionih treninga u partnerskim medijima i stipendiranu novinarsku praksu u nedeljniku “Vreme”, koja se sastoji od edukativnog dela i praktičnog rada na definisanju i realizaciji novinarskih zadataka.
Tokom prakse u nedeljniku “Vreme”, jedan izabrani stipendista radiće sa mentorima, medijskim ekspertima, urednicima i novinarima našeg nedeljnika koji imaju dugogodišnje iskustvo rada u medijima, ali i kao predavači na različitim kursevima i školama. U partnerskim medijima, na jednonedeljnim treninzima učiće o specifičnostima istraživačkog, digitalnog, agencijskog, televizijskog novinarstva, kao i o načinu rada u medijima civilnog društva.
Mladi stipendista će na kraju programa biti u potpunosti osposobljen za rad u redakciji i upoznat sa kolegama i organizacijom rada u nekim od najvažnijih domaćih medija.
Partnerski mediji na stipendijskom programu su: BIRN, Fonet, Danas i Liceulice
TRAJANJE PROGRAMA: Celokupan program realizovaće se u periodu od 1. jula do 31. decembra 2022.
Dinamika realizacije programa biće prilagođena individualnom rasporedu i potrebama stipendiste. Program stipendiranja moći će da se realizuje uz redovno studiranje ili povremeni rad.
STIPENDIJA: Za polaznika programa predviđena je mesečna stipendija u iznosu od 150 evra neto. Na kraju programa stipendista stiče potvrdu o uspešno završenom programu, kao i pisma preporuke od mentora.
USLOVI ZA PRIJAVU: Poznavanje osnova novinarstva, motivisanost za rad u medijima, visoki etički i moralni standardi, razumevanje društvenog i političkog konteksta.
Potrebna dokumentacija za prijavu:
– Popunjen aplikacioni formular – vreme-stipendija-formular-2022 (sačuvajte kopiju na svom kompjuteru)
– Primer novinarskog teksta (nije uslov da je prethodno objavljen)
– Motivaciono pismo (možete popuniti u okviru formulara)
Kompletnu dokumentaciju, sa naslovom poruke Za stipendiju dostaviti na adresu stipendija@vreme.com.
Rok za prijavu je 1. jun 2022.
Prijave koje stignu nakon navedenog roka ili ne budu potpune, neće biti uzete u razmatranje.
PROCES SELEKCIJE KANDIDATA: Selekcija kandidata za učešće u ovom programu stipendiranja biće obavljena u dva kruga:
– Komisijsko procenjivanje pristiglih prijava
– Intervjui sa kandidatima koji su ušli u uži izbor
Kandidati koji uđu u uži izbor biće obavešteni imejlom kada će biti dogovoren termin intervjua.
O ishodu konkursa kandidati će biti obavešteni imejlom.
Nedeljnik “Vreme” se zalaže za ravnopravnost i jednake uslove za sve i podstiče sve zainteresovane kandidate i kandidatkinje da se prijave na konkurs.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve