
Novi broj „Vremena“
Rat oko KK Partizan: Između režima i navijača
Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan
Foto: Mehmed Smajic/DW
Kako bi se politički Berlin bliže upoznao s „drugom stranom“, odnosno sa situacijom u kojoj se nalazi opozicija u Srbiji, pre svega ona proevropska, u zgradi Bundestaga organizovan je okrugli sto pod nazivom „Srbija pred izbore – između autokratije i demokratskog buđenja“
Predstavnici koalicije „Srbija protiv nasilja“ susreli su se u Berlinu sa poslanicima vladajućih nemačkih stranaka. Glavna tema su bili izbori u Srbiji 17. decembra, očekivanja opozicije i dijalog o Kosovu, prenosi DW.
„Kad pogledam naloge sa Zapadnog Balkana, npr. na Instagramu, čini mi se kao da se u Srbiji održavaju predsednički, a ne parlamentarni izbori“, rekao je Manuel Zaracin, član Zelenih i izaslanik nemačke vlade za Zapadni Balkan, što je očigledno bila aluzija na ogromno prisustvo predsednika Aleksandra Vučića i na društvenim mrežama, ali i u medijima, posebno uoči izbora u Srbiji.
Kako bi se politički Berlin bliže upoznao s „drugom stranom“, odnosno sa situacijom u kojoj se nalazi opozicija u Srbiji, pre svega ona proevropska, u zgradi Bundestaga organizovan je okrugli sto pod nazivom „Srbija pred izbore – između autokratije i demokratskog buđenja“.
U diskusiji su učestvovali poslanici tri nemačke vladajuće stranke, socijaldemokrate, Zeleni i liberali, ali i veći broj stručnjaka i poznavalaca prilika na Zapadnom Balkanu.
„Ovo je svakako bila prilika koju nismo želeli da propustimo: da saopštimo vest o ujedinjenju proevropske opozicije, da govorimo o našoj kampanji i o našim planovima“, rekla je u Berlinu Biljana Đorđević, kopredsednica stranke Zeleno-levi front.
„Već neko vreme je jasno da se situacija menja“, ukazuje Ksenija Marković iz Demokratske stranke. Vučić se u Evropi „više ne sagledava kao faktor stabilnosti, već sve više kao izvor nestabilnosti. I kao deo problema, a ne kao deo rešenja. To je jasno već izvesno vreme – u razgovorima u zatvorenijim krugovima, ali evo sada smo imali prilike da od određenih parlamentaraca to vrlo jasno i čujemo“, rekla je Marković za DW.
Razgovorima u Berlinu zadovoljan je i Radomir Lazović, takođe kopredsednik Zeleno-levog fronta. Kaže da je „dobar signal to što nova vlada Nemačke na ovakav način uvažava svoje partnere u Srbiji“.
„Mogli smo da čujemo da postoji razumevanje za ključne teme koje muče građane Srbije, a to su kriminal i korupcija. Mogli smo da čujemo razumevanje za to da je naše društvo prepuno nasilja i razumevanje za to da bi trebalo rešiti probleme koji građane najviše pogađaju, a to je rast cena, to je inflacija“, kaže Lazović.
Neizbežno pitanje za predstavnike proevropske opozicije iz Srbije u Berlinu bilo je i Kosovo, odnosno dijalog Beograda i Prištine. Boda Vebera iz berlinskog Saveta za demokratizaciju politike interesovalo je tako da li će opozicija, u slučaju da pobedi na izborima, učiniti „ono što je Aleksandar Vučić obećao kada je došao na vlast“.
Dveri i Zavetnici sa Zaharovom
Lideri Nacionalnog okupljanja Milica Đurđević Stamenkovski i Boško Obradović su na marginama zasedanja Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Skoplju održali sastanak sa portparolom Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marijom Zaharovom, saopštio je danas pokret Zavetnici.
Obradović je upoznao Zaharovu sa odlukom prištinskih vlasti da Srbima na Kosovu zabrani glasanje na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji i pozvao Rusiju da svojim autoritetom utiče na predstavnike međunarodnih misija, pre svega civilne misije Ujedinjenih nacija i OEBS, da poštuju Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti UN i srpskom narodu omoguće da glasaju, navodi se u saopštenju.
Milica Đurđević Stamenkovski je okarakterisala kao neprihvatljiv zahtev američkog ambasadora u Beogradu Kristofera Hila da Srbija prekine svaku saradnju sa Rusijom, ocenivši da se radi i o direktnom pokušaju mešanja u politiku Srbije. Nacionalno okupljanje predstavlja najčvršću političku garanciju da posle izbora Srbija neće primenjivati francusko-nemački plan o priznanju Kosova, neće uvoditi sankcije Rusiji i neće nastaviti sa politikom približavanja NATO, poručila je Milica Đurđević Stamenkovski. Ceo tekst pročitajte na DW.
M.J./DW
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Na početku je propagandno-bezbednosni kamp u Pionirskom parku bio mesto “studenata koji žele da uče”, a sada ga Vučić naziva “ostrvom slobode”. Ispada da vlast kreće u oslobađanje države. Od koga? Pa valjda od studenata i građana, nikog drugog

Veliki režimski poraz je i to što su građani, zajedno sa studentima, politički sazreli – bar ogromna većina njih. To se videlo se u Novom Sadu, čulo iz izjava građana i studenata. Sve je manje onih nestrpljivih koji očekuju da se nešto može tokom jedne noći ili jednog dana promeniti. Cilj je blizu, ali valja do njega još tabanati, sve sa ranjenim nogama. Oni studenti koji su sa od žuljeva krvavim čarapama umarširali u Novi Sad simbolički su pokazali da odlučnost postoji i da ih ništa ne može zaustaviti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve