
Naprednjaci
Na režimskom vašaru šest puta manje ljudi nego 15. marta
Tek 55.000 dospelo je na Vučićev skup sa pljeskavicama i pevanjem dok je 15. marta na ulicama bilo do 325.000 ljudi
Kako bi se politički Berlin bliže upoznao s „drugom stranom“, odnosno sa situacijom u kojoj se nalazi opozicija u Srbiji, pre svega ona proevropska, u zgradi Bundestaga organizovan je okrugli sto pod nazivom „Srbija pred izbore – između autokratije i demokratskog buđenja“
Predstavnici koalicije „Srbija protiv nasilja“ susreli su se u Berlinu sa poslanicima vladajućih nemačkih stranaka. Glavna tema su bili izbori u Srbiji 17. decembra, očekivanja opozicije i dijalog o Kosovu, prenosi DW.
„Kad pogledam naloge sa Zapadnog Balkana, npr. na Instagramu, čini mi se kao da se u Srbiji održavaju predsednički, a ne parlamentarni izbori“, rekao je Manuel Zaracin, član Zelenih i izaslanik nemačke vlade za Zapadni Balkan, što je očigledno bila aluzija na ogromno prisustvo predsednika Aleksandra Vučića i na društvenim mrežama, ali i u medijima, posebno uoči izbora u Srbiji.
Kako bi se politički Berlin bliže upoznao s „drugom stranom“, odnosno sa situacijom u kojoj se nalazi opozicija u Srbiji, pre svega ona proevropska, u zgradi Bundestaga organizovan je okrugli sto pod nazivom „Srbija pred izbore – između autokratije i demokratskog buđenja“.
U diskusiji su učestvovali poslanici tri nemačke vladajuće stranke, socijaldemokrate, Zeleni i liberali, ali i veći broj stručnjaka i poznavalaca prilika na Zapadnom Balkanu.
„Ovo je svakako bila prilika koju nismo želeli da propustimo: da saopštimo vest o ujedinjenju proevropske opozicije, da govorimo o našoj kampanji i o našim planovima“, rekla je u Berlinu Biljana Đorđević, kopredsednica stranke Zeleno-levi front.
„Već neko vreme je jasno da se situacija menja“, ukazuje Ksenija Marković iz Demokratske stranke. Vučić se u Evropi „više ne sagledava kao faktor stabilnosti, već sve više kao izvor nestabilnosti. I kao deo problema, a ne kao deo rešenja. To je jasno već izvesno vreme – u razgovorima u zatvorenijim krugovima, ali evo sada smo imali prilike da od određenih parlamentaraca to vrlo jasno i čujemo“, rekla je Marković za DW.
Razgovorima u Berlinu zadovoljan je i Radomir Lazović, takođe kopredsednik Zeleno-levog fronta. Kaže da je „dobar signal to što nova vlada Nemačke na ovakav način uvažava svoje partnere u Srbiji“.
„Mogli smo da čujemo da postoji razumevanje za ključne teme koje muče građane Srbije, a to su kriminal i korupcija. Mogli smo da čujemo razumevanje za to da je naše društvo prepuno nasilja i razumevanje za to da bi trebalo rešiti probleme koji građane najviše pogađaju, a to je rast cena, to je inflacija“, kaže Lazović.
Neizbežno pitanje za predstavnike proevropske opozicije iz Srbije u Berlinu bilo je i Kosovo, odnosno dijalog Beograda i Prištine. Boda Vebera iz berlinskog Saveta za demokratizaciju politike interesovalo je tako da li će opozicija, u slučaju da pobedi na izborima, učiniti „ono što je Aleksandar Vučić obećao kada je došao na vlast“.
Dveri i Zavetnici sa Zaharovom
Lideri Nacionalnog okupljanja Milica Đurđević Stamenkovski i Boško Obradović su na marginama zasedanja Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Skoplju održali sastanak sa portparolom Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marijom Zaharovom, saopštio je danas pokret Zavetnici.
Obradović je upoznao Zaharovu sa odlukom prištinskih vlasti da Srbima na Kosovu zabrani glasanje na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji i pozvao Rusiju da svojim autoritetom utiče na predstavnike međunarodnih misija, pre svega civilne misije Ujedinjenih nacija i OEBS, da poštuju Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti UN i srpskom narodu omoguće da glasaju, navodi se u saopštenju.
Milica Đurđević Stamenkovski je okarakterisala kao neprihvatljiv zahtev američkog ambasadora u Beogradu Kristofera Hila da Srbija prekine svaku saradnju sa Rusijom, ocenivši da se radi i o direktnom pokušaju mešanja u politiku Srbije. Nacionalno okupljanje predstavlja najčvršću političku garanciju da posle izbora Srbija neće primenjivati francusko-nemački plan o priznanju Kosova, neće uvoditi sankcije Rusiji i neće nastaviti sa politikom približavanja NATO, poručila je Milica Đurđević Stamenkovski. Ceo tekst pročitajte na DW.
M.J./DW
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Tek 55.000 dospelo je na Vučićev skup sa pljeskavicama i pevanjem dok je 15. marta na ulicama bilo do 325.000 ljudi
Mesec dana su iza rešetaka Marija Vasić, Lazar Dinić, Mladen Cvijetić, Lado Jovović, Srđan Đurić i Davor Stefanović. Tobože su planirali „državni udar“, a zapravo su politički taoci
Marija Vasić, Lazar Dinić, Mladen Cvijetić, Lado Jovović, Srđan Đurić i Davor Stefanović nalaze se u pritvoru (na slikama po redosledu). Ukoliko uskoro ne budu na slobodi, jasno je da smo na putu ka Belorusiji. Ti su ljudi u režimskim medijima ispali opasniji od bombaša Al Šababa ili kakve druge prominentne terorističke organizacije. Ko su oni zaista, koga imaju, čime se bave, u šta veruju i za šta se bore
Izgleda da je Đuro Macut ono što je deo javnosti tražio, pa dobio na vučićevski perverzan način: on je stručnjak koji treba da vodi prelaznu Vladu Srbije, ali ne da bi napravio politički konsenzus i smirio društvenu krizu, nego da bi premostio vremenski period do trenutka kada Vučić – formalno ili sa Zoranom Jankovićem u timu – opet može da zasedne u kabinet u Nemanjinoj 11
Mrtvi, osakaćeni, prebijeni, sluđeni… Tako završavaju građani koji se iz različitih razloga nađu pod rukom i pendrekom srpske policije. Poslednji slučaj, za koji malo ko veruje da se stvarno tako odigrao, najbizarniji je: čovek se obesio u marici, dok su mu ruke bile vezane
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve