

Novi broj „Vremena“
Trampov račun bez Iranaca
„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima




Kako bi se politički Berlin bliže upoznao s „drugom stranom“, odnosno sa situacijom u kojoj se nalazi opozicija u Srbiji, pre svega ona proevropska, u zgradi Bundestaga organizovan je okrugli sto pod nazivom „Srbija pred izbore – između autokratije i demokratskog buđenja“
Predstavnici koalicije „Srbija protiv nasilja“ susreli su se u Berlinu sa poslanicima vladajućih nemačkih stranaka. Glavna tema su bili izbori u Srbiji 17. decembra, očekivanja opozicije i dijalog o Kosovu, prenosi DW.
„Kad pogledam naloge sa Zapadnog Balkana, npr. na Instagramu, čini mi se kao da se u Srbiji održavaju predsednički, a ne parlamentarni izbori“, rekao je Manuel Zaracin, član Zelenih i izaslanik nemačke vlade za Zapadni Balkan, što je očigledno bila aluzija na ogromno prisustvo predsednika Aleksandra Vučića i na društvenim mrežama, ali i u medijima, posebno uoči izbora u Srbiji.
Kako bi se politički Berlin bliže upoznao s „drugom stranom“, odnosno sa situacijom u kojoj se nalazi opozicija u Srbiji, pre svega ona proevropska, u zgradi Bundestaga organizovan je okrugli sto pod nazivom „Srbija pred izbore – između autokratije i demokratskog buđenja“.
U diskusiji su učestvovali poslanici tri nemačke vladajuće stranke, socijaldemokrate, Zeleni i liberali, ali i veći broj stručnjaka i poznavalaca prilika na Zapadnom Balkanu.
„Ovo je svakako bila prilika koju nismo želeli da propustimo: da saopštimo vest o ujedinjenju proevropske opozicije, da govorimo o našoj kampanji i o našim planovima“, rekla je u Berlinu Biljana Đorđević, kopredsednica stranke Zeleno-levi front.
„Već neko vreme je jasno da se situacija menja“, ukazuje Ksenija Marković iz Demokratske stranke. Vučić se u Evropi „više ne sagledava kao faktor stabilnosti, već sve više kao izvor nestabilnosti. I kao deo problema, a ne kao deo rešenja. To je jasno već izvesno vreme – u razgovorima u zatvorenijim krugovima, ali evo sada smo imali prilike da od određenih parlamentaraca to vrlo jasno i čujemo“, rekla je Marković za DW.
Razgovorima u Berlinu zadovoljan je i Radomir Lazović, takođe kopredsednik Zeleno-levog fronta. Kaže da je „dobar signal to što nova vlada Nemačke na ovakav način uvažava svoje partnere u Srbiji“.
„Mogli smo da čujemo da postoji razumevanje za ključne teme koje muče građane Srbije, a to su kriminal i korupcija. Mogli smo da čujemo razumevanje za to da je naše društvo prepuno nasilja i razumevanje za to da bi trebalo rešiti probleme koji građane najviše pogađaju, a to je rast cena, to je inflacija“, kaže Lazović.
Neizbežno pitanje za predstavnike proevropske opozicije iz Srbije u Berlinu bilo je i Kosovo, odnosno dijalog Beograda i Prištine. Boda Vebera iz berlinskog Saveta za demokratizaciju politike interesovalo je tako da li će opozicija, u slučaju da pobedi na izborima, učiniti „ono što je Aleksandar Vučić obećao kada je došao na vlast“.
Dveri i Zavetnici sa Zaharovom
Lideri Nacionalnog okupljanja Milica Đurđević Stamenkovski i Boško Obradović su na marginama zasedanja Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Skoplju održali sastanak sa portparolom Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marijom Zaharovom, saopštio je danas pokret Zavetnici.
Obradović je upoznao Zaharovu sa odlukom prištinskih vlasti da Srbima na Kosovu zabrani glasanje na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji i pozvao Rusiju da svojim autoritetom utiče na predstavnike međunarodnih misija, pre svega civilne misije Ujedinjenih nacija i OEBS, da poštuju Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti UN i srpskom narodu omoguće da glasaju, navodi se u saopštenju.
Milica Đurđević Stamenkovski je okarakterisala kao neprihvatljiv zahtev američkog ambasadora u Beogradu Kristofera Hila da Srbija prekine svaku saradnju sa Rusijom, ocenivši da se radi i o direktnom pokušaju mešanja u politiku Srbije. Nacionalno okupljanje predstavlja najčvršću političku garanciju da posle izbora Srbija neće primenjivati francusko-nemački plan o priznanju Kosova, neće uvoditi sankcije Rusiji i neće nastaviti sa politikom približavanja NATO, poručila je Milica Đurđević Stamenkovski. Ceo tekst pročitajte na DW.
M.J./DW
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


Atusa Mirzade, učiteljica iz Širaza, objasnila je novinaru “Rojtersa” da ne može da kaže da je srećna zato što su strane sile ubile ajatolaha Hamneija i dodala: “Takođe ne mogu biti srećna zato što ne znam šta će se desiti sa našom zemljom. Videli smo šta se dogodilo u Iraku – haos i krvoproliće. Više bih volela Islamsku republiku Iran nego da se tako nešto ovde desi”


Tramp i Netanjahu očekuju odlučujući pobedu kako bi pokazali da su posle 47 godina neutralisali svog najvećeg neprijatelja na Bliskom istoku. Na drugoj strani, cilj vlasti u Teheranu je da prežive prvobitni šok, sačuvaju dovoljno vojne i političke kohezije i da nastave da uzvraćaju


Uvek postoji opcija da se režim na vlasti zadrži nasiljem, to jest da iz autokratije preraste u potpunu diktaturu pa čak i u fašizam. Ne mogu da procenim čemu smo bliži, ali je ključna determinanta daljeg razvoja – otpor većinske Srbije. Ne mislim samo na otpor na ulicama već na kolektivni napor i motivaciju da se demokratija vrati u Srbiju


Gotovo tri i po meseca javnost nije znala da je generalu Vojske Srbije izrečena kazna kućnog pritvora. A onda su prve informacije počele da isplivavaju i podigla se prašina, iako je reakcija vojske kojoj je do penzionisanja služio – izostala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve