
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Mehmed Smajic/DW
Kako bi se politički Berlin bliže upoznao s „drugom stranom“, odnosno sa situacijom u kojoj se nalazi opozicija u Srbiji, pre svega ona proevropska, u zgradi Bundestaga organizovan je okrugli sto pod nazivom „Srbija pred izbore – između autokratije i demokratskog buđenja“
Predstavnici koalicije „Srbija protiv nasilja“ susreli su se u Berlinu sa poslanicima vladajućih nemačkih stranaka. Glavna tema su bili izbori u Srbiji 17. decembra, očekivanja opozicije i dijalog o Kosovu, prenosi DW.
„Kad pogledam naloge sa Zapadnog Balkana, npr. na Instagramu, čini mi se kao da se u Srbiji održavaju predsednički, a ne parlamentarni izbori“, rekao je Manuel Zaracin, član Zelenih i izaslanik nemačke vlade za Zapadni Balkan, što je očigledno bila aluzija na ogromno prisustvo predsednika Aleksandra Vučića i na društvenim mrežama, ali i u medijima, posebno uoči izbora u Srbiji.
Kako bi se politički Berlin bliže upoznao s „drugom stranom“, odnosno sa situacijom u kojoj se nalazi opozicija u Srbiji, pre svega ona proevropska, u zgradi Bundestaga organizovan je okrugli sto pod nazivom „Srbija pred izbore – između autokratije i demokratskog buđenja“.
U diskusiji su učestvovali poslanici tri nemačke vladajuće stranke, socijaldemokrate, Zeleni i liberali, ali i veći broj stručnjaka i poznavalaca prilika na Zapadnom Balkanu.
„Ovo je svakako bila prilika koju nismo želeli da propustimo: da saopštimo vest o ujedinjenju proevropske opozicije, da govorimo o našoj kampanji i o našim planovima“, rekla je u Berlinu Biljana Đorđević, kopredsednica stranke Zeleno-levi front.
„Već neko vreme je jasno da se situacija menja“, ukazuje Ksenija Marković iz Demokratske stranke. Vučić se u Evropi „više ne sagledava kao faktor stabilnosti, već sve više kao izvor nestabilnosti. I kao deo problema, a ne kao deo rešenja. To je jasno već izvesno vreme – u razgovorima u zatvorenijim krugovima, ali evo sada smo imali prilike da od određenih parlamentaraca to vrlo jasno i čujemo“, rekla je Marković za DW.
Razgovorima u Berlinu zadovoljan je i Radomir Lazović, takođe kopredsednik Zeleno-levog fronta. Kaže da je „dobar signal to što nova vlada Nemačke na ovakav način uvažava svoje partnere u Srbiji“.
„Mogli smo da čujemo da postoji razumevanje za ključne teme koje muče građane Srbije, a to su kriminal i korupcija. Mogli smo da čujemo razumevanje za to da je naše društvo prepuno nasilja i razumevanje za to da bi trebalo rešiti probleme koji građane najviše pogađaju, a to je rast cena, to je inflacija“, kaže Lazović.
Neizbežno pitanje za predstavnike proevropske opozicije iz Srbije u Berlinu bilo je i Kosovo, odnosno dijalog Beograda i Prištine. Boda Vebera iz berlinskog Saveta za demokratizaciju politike interesovalo je tako da li će opozicija, u slučaju da pobedi na izborima, učiniti „ono što je Aleksandar Vučić obećao kada je došao na vlast“.
Dveri i Zavetnici sa Zaharovom
Lideri Nacionalnog okupljanja Milica Đurđević Stamenkovski i Boško Obradović su na marginama zasedanja Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Skoplju održali sastanak sa portparolom Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marijom Zaharovom, saopštio je danas pokret Zavetnici.
Obradović je upoznao Zaharovu sa odlukom prištinskih vlasti da Srbima na Kosovu zabrani glasanje na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji i pozvao Rusiju da svojim autoritetom utiče na predstavnike međunarodnih misija, pre svega civilne misije Ujedinjenih nacija i OEBS, da poštuju Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti UN i srpskom narodu omoguće da glasaju, navodi se u saopštenju.
Milica Đurđević Stamenkovski je okarakterisala kao neprihvatljiv zahtev američkog ambasadora u Beogradu Kristofera Hila da Srbija prekine svaku saradnju sa Rusijom, ocenivši da se radi i o direktnom pokušaju mešanja u politiku Srbije. Nacionalno okupljanje predstavlja najčvršću političku garanciju da posle izbora Srbija neće primenjivati francusko-nemački plan o priznanju Kosova, neće uvoditi sankcije Rusiji i neće nastaviti sa politikom približavanja NATO, poručila je Milica Đurđević Stamenkovski. Ceo tekst pročitajte na DW.
M.J./DW
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve