Alpinista iz Gorske službe spasavanja Bojan Marić kaže za „Vreme" da mnogi ljudi planinare u želji da „urade sve za dobru fotografiju", da preskaču osnovne obuke što može voditi u smrt
Planinare u regionu su potresle dve tragedije koje su se desile u ponedeljak i utorak, a ukupan bilans je troje poginulih i sedmoro povređenih alpinista.
Prvo je došla vest iz Albanije da je poginula planinarka iz Hrvatske, dok je troje srpskih planinara povređeno.
Kako je navedeno, Gorska služba spasavanja u Albaniji spasila je sedmoro planinara, od čega su četiri poreklom iz Hrvatske, a troje iz Srbije.
Jedna osoba je poginula, a kako se otkriva, u pitanju je naučnica iz Osijeka.
Naime, na području planine Triglav na Julijskim Alpima pronađena su tela dvojice muškaraca koji su državljani Srbije.
Njihova tela pronađena su tokom pretrage terena policijskim helikopterima, posle nestanka planinara u subotu, piše slovenačko „Delo“.
Prema navodima slovenačke agencije STA, reč je o 33-godišnjem i 42-godišnjem muškarcu koji su u subotu ujutro krenuli na planinarenje, ali su na visini od 1.600 metara pali i poginuli na licu mesta.
Prema pisanju slovenačkog „Dela“, u akciji spasavanja je učestvovala i Gorska služba spasavanja Slovenije.
Foto: Tanjug / STAVremenske prilike često utiču na tragedije
„Subjektivna greška uzrok tragedije na Triglavu“
Bojan Marić iz srpske Gorske službe spasavanja, upozorava za „Vreme“ da mnogi nisu svesni da veoma lako može doći do nesreće.
„Tragedije na planinarenju su kombinacija faktora. One se dešavaju i u razvijenim zemljama. Priroda je takva da se naglo preokrene vreme i da planinari ne mogu da ‘pročitaju’ situaciju. E sad, u ovoj konkretno situaciji na Triglavu, gde su stradala dva momka, koliko sam čitao i video – u pitanju je subjektivna greška. Naime, postojao je i treći alpinista sa njima, koji je odustao – jer je najavljeno konstantno loše vreme u više vremenskih prognoza. I tu možemo da kažemo da je u pitanju vrlo subjektivna greška“, ukazuje Marić.
Predočava da prognoze umeju da variraju, ali ukoliko više prognoza pokaže loše vreme, planinari ne treba da prave propuste i da se oglušavaju o upozorenja.
„Poginuli na Triglavu verovatno nisu istražili ni pročitali kakvo je bilo vreme prethodnih dana, jer je od otopljenja došlo do naglog zahlađenja i padavina. O ozbiljnosti situacije govori činjenica da njima Gorska služba spasavanja iz Slovenije nije mogla ni da priđe odmah kada je nesreća prijavljena, već dan i po ili dva nakon toga. Morali su da sačekaju, putevi su bili zatrpani, loša je bila vidljivost pa ni helikopteri nisu mogli da polete. I sve te činjenice ukazuju na lošu procenu planinara“, navodi Marić.
Dodaje da on nije poznavao poginule, ali kaže da je o jednom od njih čuo da je u pitanju veoma iskusan planinar sa mnogo osvojenih vrhova preko 2.000 metara nadmorske visine.
Gorska služba spasavanjaPripadnici Gorske služvbe spasavanja u akciji
Značaj obuke i tečajeva o planinarenju
Marić savetuje da svi koji žele da se bave planinarenjem savladaju potrebne obuke i tečajeve, i da ne budu samouki, jer od toga nekada zavisi život.
„Na tečajevima čovek postepeno slaže znanje. Ono se dobija naravno i iskustvom, ali se bez obuke preskaču pojedine važne stvari“, primećuje sagovornik „Vremena“.
Komentarišući „eksploziju“ broja planinara u poslednjih nekoliko godina, on podseća da je dobrim delom za to zaslužna korona, jer se u to doba umnogostručio broj onih koji su krenuli sa tom aktivnošću.
Međutim, ukazuje i da su se i ranije sporadično dešavale nesreće, kao i da u Zemunu postoji ulica posvećena planinarima koji su stradali na Visočici u Bosni.
Za trenutnu situaciju i povećanju broja onih koji bi da se bave alpinizmom zaslužne su ili krive – društvene mreže.
Gorska služba spasavanjaPružanje pomoći povređenima
„Ljudi se upuštaju u veliki rizik i spremni su da urade sve za dobru fotografiju“
„Sa koronom i društvenim mrežama je sve to poprimilo druge razmere. Ljudi su spremni da urade sve za dobru fotografiju. Bez ikakvog znanja i predznanja se upuštaju u veliki rizik. Posebna stvar je što ljudi nakon što vide nekog poznanika da je napravio dobru fotografiju na društvenim mrežama žele da urade isto to, a često i bolje od toga. I desi se incident, pa i tragedija. Ljudi preko telefona dobijaju prividnu mogućnost da svako može lako da uradi dosta. A ne može“, naglašava Marić.
Apeluje na sve koji vole planinarenje da poštuju osnovnu obuku koju organizuje Planinarski savez Srbije i brojna planinarska društva, jer ona nije skupa, a može mnogo toga da se nauči.
„Preporučujem i da ljudi malo suzbiju ego. Da ako ne žele da završe osnovne obuke, da se bar dobrano informišu preko ljudi koji imaju neku školu i iskustvo. Pre odlaska na planinu obavezno je pročitati sve o njoj, to nisu samo fotografije, izučiti vremenske prilike, i da se ne ode na planinu bez ikakve pripreme. U doba interneta se lako može doći do informacija. Čovek može i mora da se pripremi za ono šta ga očekuje. Ne treba potcenjivati mesta na kojima niste bili“, zaključuje Marić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Litijum se pretvara u najskuplju valutu u globalnom privrednom i političkom nadmetanju. Sa stanovišta Berlina, Srbija maltene nema pravo da Evropi uskrati svoja značajna nalazišta, a i zašto bi se odrekla sopstvenog napretka? U tom svetlu ne čudi što je kancelar Nemačke Olaf Šolc ad hok došao u Beograd da se zajedno sa Vučićem smeška dok se potpisuju litijumski sporazumi i svojim prisustvom pomogne naprednjačkoj propagandnoj mašineriji da građanima Srbije omili projekat “Jadar”
Nosioci vlasti sad ponavaljaju da je potreban široki javni dijalog stručnjaka koji bi o rudniku litijuma, njegovim prednostima i rizicima govorili iz raznih uglova. Dakle, poziva se na ozbiljan pristup temi kako bi se izbegle moguće iracionalnosti, netačne informacije i interpretacije. Retko ko se ne bi složio sa dijalogom, čak ni najuporniji ekološki aktivisti. Ali, postoji ovde jedan veliki problem. Upravo je vlast temeljno ukinula javni dijalog u društvu želeći da tako ukine drugačije mišljenje
Ako smo nešto naučili za sedam godina političke karijere Ane Brnabić, jeste da ona ima veliku moć da se menja i prilagođava, te da to čini predano i bez ostatka. Zato je vrlo moguće da još nismo videli sve likove i oblike koje aktuelna predsednica Skupštine može da iznese
Od svih slučajeva iživljavanja policijskih službenika nad građanima, samo je jedan dobio pravni epilog. Pravda, ipak, čak ni u tom jednom slučaju, izuzetku u moru ostalih (koji će verovatno biti zataškani), nije zadovoljena. Presudu u korist žrtve doneo je Apelacioni sud u Novom Sadu, a iznos novčane naknade koju je žrtva dobila na nivou je naknade za napad i ujed psa
Od osnivanja Fiskalnog saveta 2011. godine njegov predsednik bio je profesor i akademik Pavle Petrović. Po isteku mandata nije mu ponuđeno da nastavi da obavlja tu funkciju, a za novog predsednika Fiskalnog saveta predsednik države Aleksandar Vučić predložio je profesora Blagoja Paunovića. Šta se do sada zbivalo sa radom Fiskalnog saveta i zašto je ova nezavisna institucija važna? Konačno, koji deo struke bi morao da vodi ovu instituciju
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!