

Požar
Prevoznik koji podržava studente: Počeli su da mi pale autobuse
Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus


Da li srpska policija čeka da je od krivice u prikrivanju zločina Milošević u Hagu "odbrani" kao što sebe brani


U sredu 20. februara agencija Beta objavljuje izjavu zamenika okružnog javnog tužioca i rukovodioca krivičnog odeljenja Milana Sarajlića, po kojoj Okružno javno tužilaštvo u Beogradu do sada nije dobilo nikakvu službenu informaciju iz MUP-a Srbije u vezi s masovnim grobnicama koje su prošle godine otkrivene na policijskom poligonu u Batajnici, mada ju je tražilo „još pre nekoliko meseci“. U nedelju 24. februara B92 emituje izjavu okružnog javnog tužioca Radeta Terzića, po kojoj je tužilaštvo nakon otkrivanja masovnih grobnica na teritoriji Beograda podnelo zahtev za ekshumaciju, obdukciju, utvrđivanje uzroka smrti i identifikaciju pronađenih tela. Po njegovoj izjavi, sredinom juna 2001. tužilaštvo je svoj prvi zahtev MUP-u Srbije proširilo dodatnim zahtevom za prikupljanje posebnih obaveštenja. Na oba zahteva, tvrdi okružni tužilac Terzić, do danas nije odgovoreno. Radi se o „faktografskim informacijama koje se tiču pitanja ko su bile lokalne vlasti na mestima gde je zločin izvršen, ko je bio komandir policije, koje jedinice vojske i policije su delovale na određenom terenu, da li je bilo paravojnih formacija, da li eventualne okolnosti ukazuju na to da se radi o zločinu protiv civila“.
Istog dana, u nedelju 24. februara, posredstvom agencije Beta MUP Srbije negira tvrdnje okružnog javnog tužioca i njegovog zamenika. U saopštenju MUP-a navedeno je da je 6. jula 2001. beogradskom tužilaštvu dostavljen izveštaj s obimnom dokumentacijom u vezi s otkrivanjem masovne grobnice u Batajnici, a opštinskim tužilaštvima u Bajinoj Bašti i pravosudnim organima u Negotinu izveštaji u vezi s grobnicama otkrivenim kod jezera Perućac, odnosno uz poligon Specijalnih antiterorističkih jedinica MUP-a Srbije u Petrovom Selu. Odgovornost za neispunjenje zahteva tužilaštva prebacuje se na pravosudne organe, od kojih MUP Srbije „još nije zvanično obavešten o rezultatima ekshumacije, identifikaciji žrtava, uzrocima smrti, tako da policija ne može utvrditi mesto zločina, način izvršenja i otkriti počinioce“. O ovoj razmeni vatre saopštenjima, službeno, tako i toliko.
Istraživanja koje je „Vreme“ započelo aprila prošle godine, ukršteno sa u međuvremenu objavljenim i neobjavljenim zvaničnim podacima, ukazuju da su od maja do kraja septembra 2001. iz pet masovnih grobnica na teritoriji Srbije (bez Kosova i Metohije) ekshumirani ostaci najmanje 427 osoba. Afera hladnjača, tj. Dubina 2, što je bila službena kodna oznaka operacije potapanja i/ili uklanjanja kamiona hladnjače potopljene u Dunav kod Tekije neposredno pred početak NATO bombardovanja SRJ 1999, do danas je, javno bar, još nerešena, uprkos činjenici da je za nju znalo nekoliko stotina ljudi, a u njoj direktno ili indirektno učestvovalo bar nekoliko desetina policajaca. Policijski general Vlastimir Đorđević, jedan od izvršilaca navodnog naloga Slobodana Miloševića o „asanaciji terena“, danas se pominje kao krunski svedok tužilaštva Haškog tribunala, ali i kao osoba koja je odavno nestala u nepoznatom pravcu. MUP Srbije je, sa ministrom Dušanom Mihajlovićem na čelu, u nekoliko navrata objašnjavao da su policajci u prikrivanju tragova zločina učestvovali protiv svoje volje, u strahu ili da su – radili za platu.
Nezavisno od težine pomenutih „objašnjenja“, nepoznato je – izgleda i Okružnom tužilaštvu u Beogradu – da li je istraga načinila i jedan korak dalje ka otkrivanju počinilaca zločina. Prema rečima kapetana Dragana Karleuše („Vreme“ br. 565 od 1.11.2001), bar u nekoliko slučajeva, na osnovu pronađenih ličnih dokumenata, utvrđivanje prisustva određenih vojnih ili policijskih jedinica na određenim mestima u određeno vreme i potom utvrđivanje ostalih okolnosti trebalo bi da su stvar policijske rutine. Ako je verovati beogradskom okružnom tužlaštvu, taj deo procedure policija još nije obavila.
A na otkopavanje čekaju još najmanje tri masovne grobnice u Batajnici i bar jedna ispod autoputa na području Vranja. Strašno „otkriće“ njihovog postojanja nekako se podudarilo s hapšenjem i kasnijim izručenjem Slobodana Miloševića. Nije valjda da sad srpska policija čeka da je od krivice u prikrivanju zločina on u Hagu „odbrani“ kao što sebe brani.


Prevozniku Milomiru Jaćimoviću noćas je, kako je objavio na Fejsbuku, zapaljen autobus


Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome


Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”


Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije


Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve