

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


Dobro razvijena infrastruktura služi zdravoj ekonomiji, koja utiče na podizanje kvaliteta života građana a takođe i na razvijanje industrije čitavih regiona. Zato je od najveće važnosti da i građani i industrija imaju pristup zdravom i modernom snabdevanju vodom, energijom i telekomunikacijama
Evropska unija, kroz različite programe podrške, pomaže Srbiji da nastavi sa izgradnjom odgovornih i stabilnih institucija, da reformiše zakonodavstvo i smisleno ulaže u konkretne projekte, na taj način poboljšavajući kvalitet života svojih građana. Jedan od takvih programa podrške Srbiji jeste i Program podrške razvoju infrastrukture lokalne samouprave (MISP – Municipal Infrastructure Support Programme).
MISP program finansira Evropska unija, a u Republici Srbiji sprovodi Delegacija Evropske komisije. MISP pruža pomoć opštinama u Srbiji u pripremi projektne dokumentacije i sprovođenju opštinskih infrastrukturnih projekata, a posebno je fokusiran na pružanje podrške projektima iz oblasti vodosnabdevanja, otpadnih voda, čvrstog otpada, daljinskog grejanja, domova i skloništa, obrazovnih objekata, objekata namenjenih osobama sa posebnim potrebama, turističkih lokacija, obnove gradova i industrijskih parkova. Od 2005. godine realizovano je više od 14 projekata ukupne vrednosti veće od 65 miliona evra.
Glavni cilj programa je unapređenje upravljanja infrastrukturnim službama u opštinama i intenzivnije investiranje u infrastrukturu da bi bili zadovoljeni standardi EZ-a koji se odnose na zaštitu životne sredine, ekonomski, održivi ekonomski razvoj i da bi se obezbedila sredstva za socijalne potrebe. Za realizaciju MISP projekta zadužena je EPTISA, španska kompanija za inženjering, koja se nalazi na čelu konzorcijuma koji čine još dve inostrane kompanije: VNG i CES.
MISP je fokusiran na pomoć razvoju infrastrukture lokalne samouprave u oblastima zaštite životne sredine, ekonomske i društvene infrastrukture. Osnovne tri komponente na kojima radi tim stručnjaka u okviru MISP-a jesu:
– dijalog o merama politike transformacije JKP-a i uspostavljanje modela međuopštinske saradnje u oblasti infrastrukture;
– programiranje i priprema projekata, uspostavljanje SLAP 2.0 informacionog sistema kao baze projekata koji su prikladni za finansiranje, i izrada Studija opravdanosti;
– realizacija projekata, sprovođenje tenderskih procedura i monitoring tekućih projekata.
Rešavanje gorućih pitanja, među kojima su i problemi komunalnog čvrstog otpada, predstavlja ključnu tačku razvoja jedne opštine. Dobra i kvalitetno razvijena infrastruktura će zadovoljiti građane i učiniti njihov život boljim, a predstavlja i jednu atraktivnu vrednost za direktne investicije stranih kompanija. Opštinska uprava igra odlučujuću ulogu u razvoju lokalne infrastrukture. Kada lokalni lideri, skupština opštine i građani podržavaju projekat, najviše su šanse za njegovu uspešnu realizaciju. Istovremeno, opština mora da bude sposobna da mobilizuje fondove za pripremu projekata kao i da garantuje finansiranje jednog dela projekta. Kada se ovi uslovi ispune, pažnja mogućih kofinansijera (na primer, Vlade Republike Srbije i Evropske unije) kao i drugih potencijalnih investitora će definitivno biti privučena. U ovom trenutku najveći problem u Srbiji jeste nepostojanje dovršenih projekata – projekata spremnih za finansiranje. Da bi pomogao opštinama da prepoznaju i dokumentuju svoje infrastrukturne projekte, MISP program je, u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština razvio SLAP 2.0 informacioni sistem – bazu podataka koju vodi Stalna konferencija gradova i opština. Pored toga što im pomaže da identifikuju i pripreme projekte, SLAP sistem opštinama omogućava da zatraže i finansijsku pomoć iz različitih međunarodnih i domaćih finansijskih izvora za izradu Studija opravdanosti i realizaciju.
Osnovni element SLAP 2.0 sistema je takozvani Profil Projekta (PPD), koji predstavlja opštinski infrastrukturni projekat, a koji svaka opština može popuniti online i učitati ga u SLAP 2.0 bazu podataka da bi tražila finansijsku podršku za pripremu i realizaciju. PPD daje opšti uvid u glavne karakteristike i korisnike projekta, njegovu utemeljenost u nacionalnoj ili lokalnoj razvojnoj strategiji, ali i u razvojni nivo projekta, njegovu zrelost i kompletnost tehničkih i finansijskih Studija opravdanosti na koje se oslanja. Informacije sadržane u Profilu Projekta mogu se po potrebi ažurirati u skladu sa razvojem projekta i kada nove, detaljnije informacije budu dostupne. Projekti koji se nalaze u SLAP 2.0 sistemu predstavljaju seriju projekata koji napreduju po različitim fazama pripreme i razvoja, a koji popunjavaju bazu projekata uzetih u obzir za doniranje od strane međunarodnih (EU, IBRD, EBRD, KfW itd.) i nacionalnih institucija (NIP, Fond za zaštitu životne sredine itd.). U SLAP 2.0 bazi podataka, tri tipa opštinskih infrastrukturnih projekata se mogu kvalifikovati za finansijsku podršku i to projekti koji se tiču: ekonomske infrastrukture, infrastrukture životne sredine i socijalne infrastrukture.
Vlada Republike Srbije i EU fokusiraju se na investicije u socijalnu, ekonomsku i infrastrukturu zaštite životne sredine, i to ne slučajno – jer će sadašnje EU investicije u infrastrukturi generisati dodatni ekonomski rast na sasvim nov i održiv način.


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 14. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen rođak vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve