
Saopštenje
„Vreme“ kasni sa razlogom
Novi broj „Vremena“ zbog praznika na kioske stiže u petak (9. januar). Još malo traje velika akcija popusta – 25 odsto jeftinija pretplata
Dobro razvijena infrastruktura služi zdravoj ekonomiji, koja utiče na podizanje kvaliteta života građana a takođe i na razvijanje industrije čitavih regiona. Zato je od najveće važnosti da i građani i industrija imaju pristup zdravom i modernom snabdevanju vodom, energijom i telekomunikacijama
Evropska unija, kroz različite programe podrške, pomaže Srbiji da nastavi sa izgradnjom odgovornih i stabilnih institucija, da reformiše zakonodavstvo i smisleno ulaže u konkretne projekte, na taj način poboljšavajući kvalitet života svojih građana. Jedan od takvih programa podrške Srbiji jeste i Program podrške razvoju infrastrukture lokalne samouprave (MISP – Municipal Infrastructure Support Programme).
MISP program finansira Evropska unija, a u Republici Srbiji sprovodi Delegacija Evropske komisije. MISP pruža pomoć opštinama u Srbiji u pripremi projektne dokumentacije i sprovođenju opštinskih infrastrukturnih projekata, a posebno je fokusiran na pružanje podrške projektima iz oblasti vodosnabdevanja, otpadnih voda, čvrstog otpada, daljinskog grejanja, domova i skloništa, obrazovnih objekata, objekata namenjenih osobama sa posebnim potrebama, turističkih lokacija, obnove gradova i industrijskih parkova. Od 2005. godine realizovano je više od 14 projekata ukupne vrednosti veće od 65 miliona evra.
Glavni cilj programa je unapređenje upravljanja infrastrukturnim službama u opštinama i intenzivnije investiranje u infrastrukturu da bi bili zadovoljeni standardi EZ-a koji se odnose na zaštitu životne sredine, ekonomski, održivi ekonomski razvoj i da bi se obezbedila sredstva za socijalne potrebe. Za realizaciju MISP projekta zadužena je EPTISA, španska kompanija za inženjering, koja se nalazi na čelu konzorcijuma koji čine još dve inostrane kompanije: VNG i CES.
MISP je fokusiran na pomoć razvoju infrastrukture lokalne samouprave u oblastima zaštite životne sredine, ekonomske i društvene infrastrukture. Osnovne tri komponente na kojima radi tim stručnjaka u okviru MISP-a jesu:
– dijalog o merama politike transformacije JKP-a i uspostavljanje modela međuopštinske saradnje u oblasti infrastrukture;
– programiranje i priprema projekata, uspostavljanje SLAP 2.0 informacionog sistema kao baze projekata koji su prikladni za finansiranje, i izrada Studija opravdanosti;
– realizacija projekata, sprovođenje tenderskih procedura i monitoring tekućih projekata.
Rešavanje gorućih pitanja, među kojima su i problemi komunalnog čvrstog otpada, predstavlja ključnu tačku razvoja jedne opštine. Dobra i kvalitetno razvijena infrastruktura će zadovoljiti građane i učiniti njihov život boljim, a predstavlja i jednu atraktivnu vrednost za direktne investicije stranih kompanija. Opštinska uprava igra odlučujuću ulogu u razvoju lokalne infrastrukture. Kada lokalni lideri, skupština opštine i građani podržavaju projekat, najviše su šanse za njegovu uspešnu realizaciju. Istovremeno, opština mora da bude sposobna da mobilizuje fondove za pripremu projekata kao i da garantuje finansiranje jednog dela projekta. Kada se ovi uslovi ispune, pažnja mogućih kofinansijera (na primer, Vlade Republike Srbije i Evropske unije) kao i drugih potencijalnih investitora će definitivno biti privučena. U ovom trenutku najveći problem u Srbiji jeste nepostojanje dovršenih projekata – projekata spremnih za finansiranje. Da bi pomogao opštinama da prepoznaju i dokumentuju svoje infrastrukturne projekte, MISP program je, u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština razvio SLAP 2.0 informacioni sistem – bazu podataka koju vodi Stalna konferencija gradova i opština. Pored toga što im pomaže da identifikuju i pripreme projekte, SLAP sistem opštinama omogućava da zatraže i finansijsku pomoć iz različitih međunarodnih i domaćih finansijskih izvora za izradu Studija opravdanosti i realizaciju.
Osnovni element SLAP 2.0 sistema je takozvani Profil Projekta (PPD), koji predstavlja opštinski infrastrukturni projekat, a koji svaka opština može popuniti online i učitati ga u SLAP 2.0 bazu podataka da bi tražila finansijsku podršku za pripremu i realizaciju. PPD daje opšti uvid u glavne karakteristike i korisnike projekta, njegovu utemeljenost u nacionalnoj ili lokalnoj razvojnoj strategiji, ali i u razvojni nivo projekta, njegovu zrelost i kompletnost tehničkih i finansijskih Studija opravdanosti na koje se oslanja. Informacije sadržane u Profilu Projekta mogu se po potrebi ažurirati u skladu sa razvojem projekta i kada nove, detaljnije informacije budu dostupne. Projekti koji se nalaze u SLAP 2.0 sistemu predstavljaju seriju projekata koji napreduju po različitim fazama pripreme i razvoja, a koji popunjavaju bazu projekata uzetih u obzir za doniranje od strane međunarodnih (EU, IBRD, EBRD, KfW itd.) i nacionalnih institucija (NIP, Fond za zaštitu životne sredine itd.). U SLAP 2.0 bazi podataka, tri tipa opštinskih infrastrukturnih projekata se mogu kvalifikovati za finansijsku podršku i to projekti koji se tiču: ekonomske infrastrukture, infrastrukture životne sredine i socijalne infrastrukture.
Vlada Republike Srbije i EU fokusiraju se na investicije u socijalnu, ekonomsku i infrastrukturu zaštite životne sredine, i to ne slučajno – jer će sadašnje EU investicije u infrastrukturi generisati dodatni ekonomski rast na sasvim nov i održiv način.

Novi broj „Vremena“ zbog praznika na kioske stiže u petak (9. januar). Još malo traje velika akcija popusta – 25 odsto jeftinija pretplata

Stigao je novogodišnji dvobroj „Vremena“ gde je mnoštvo velikih članaka i intervjua, svašta za čitanje i uživanje. Osvrnuli smo se i na političku godinu na izmaku i najavili iduću

Građani su se tokom 2025. promenili i po tome što više nisu tražili vođe. Nisu čekali signal sa bine, niti su očekivali spas od izbora. Naučili su da je pritisak sam po sebi politička činjenica. U toj tihoj transformaciji leži najveći problem za vlast. Režim koji počiva na kontroli ne zna šta da radi sa ljudima koji su prestali da se plaše


Uprkos svim pritiscima, konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger i njegove kolege neustrašivo su radili svoj posao i odbili da izbrišu zaštitu za Generalštab. Zato je “Vreme” proglasilo ovog istoričara za ličnost godine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve