

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Dobro razvijena infrastruktura služi zdravoj ekonomiji, koja utiče na podizanje kvaliteta života građana a takođe i na razvijanje industrije čitavih regiona. Zato je od najveće važnosti da i građani i industrija imaju pristup zdravom i modernom snabdevanju vodom, energijom i telekomunikacijama
Evropska unija, kroz različite programe podrške, pomaže Srbiji da nastavi sa izgradnjom odgovornih i stabilnih institucija, da reformiše zakonodavstvo i smisleno ulaže u konkretne projekte, na taj način poboljšavajući kvalitet života svojih građana. Jedan od takvih programa podrške Srbiji jeste i Program podrške razvoju infrastrukture lokalne samouprave (MISP – Municipal Infrastructure Support Programme).
MISP program finansira Evropska unija, a u Republici Srbiji sprovodi Delegacija Evropske komisije. MISP pruža pomoć opštinama u Srbiji u pripremi projektne dokumentacije i sprovođenju opštinskih infrastrukturnih projekata, a posebno je fokusiran na pružanje podrške projektima iz oblasti vodosnabdevanja, otpadnih voda, čvrstog otpada, daljinskog grejanja, domova i skloništa, obrazovnih objekata, objekata namenjenih osobama sa posebnim potrebama, turističkih lokacija, obnove gradova i industrijskih parkova. Od 2005. godine realizovano je više od 14 projekata ukupne vrednosti veće od 65 miliona evra.
Glavni cilj programa je unapređenje upravljanja infrastrukturnim službama u opštinama i intenzivnije investiranje u infrastrukturu da bi bili zadovoljeni standardi EZ-a koji se odnose na zaštitu životne sredine, ekonomski, održivi ekonomski razvoj i da bi se obezbedila sredstva za socijalne potrebe. Za realizaciju MISP projekta zadužena je EPTISA, španska kompanija za inženjering, koja se nalazi na čelu konzorcijuma koji čine još dve inostrane kompanije: VNG i CES.
MISP je fokusiran na pomoć razvoju infrastrukture lokalne samouprave u oblastima zaštite životne sredine, ekonomske i društvene infrastrukture. Osnovne tri komponente na kojima radi tim stručnjaka u okviru MISP-a jesu:
– dijalog o merama politike transformacije JKP-a i uspostavljanje modela međuopštinske saradnje u oblasti infrastrukture;
– programiranje i priprema projekata, uspostavljanje SLAP 2.0 informacionog sistema kao baze projekata koji su prikladni za finansiranje, i izrada Studija opravdanosti;
– realizacija projekata, sprovođenje tenderskih procedura i monitoring tekućih projekata.
Rešavanje gorućih pitanja, među kojima su i problemi komunalnog čvrstog otpada, predstavlja ključnu tačku razvoja jedne opštine. Dobra i kvalitetno razvijena infrastruktura će zadovoljiti građane i učiniti njihov život boljim, a predstavlja i jednu atraktivnu vrednost za direktne investicije stranih kompanija. Opštinska uprava igra odlučujuću ulogu u razvoju lokalne infrastrukture. Kada lokalni lideri, skupština opštine i građani podržavaju projekat, najviše su šanse za njegovu uspešnu realizaciju. Istovremeno, opština mora da bude sposobna da mobilizuje fondove za pripremu projekata kao i da garantuje finansiranje jednog dela projekta. Kada se ovi uslovi ispune, pažnja mogućih kofinansijera (na primer, Vlade Republike Srbije i Evropske unije) kao i drugih potencijalnih investitora će definitivno biti privučena. U ovom trenutku najveći problem u Srbiji jeste nepostojanje dovršenih projekata – projekata spremnih za finansiranje. Da bi pomogao opštinama da prepoznaju i dokumentuju svoje infrastrukturne projekte, MISP program je, u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština razvio SLAP 2.0 informacioni sistem – bazu podataka koju vodi Stalna konferencija gradova i opština. Pored toga što im pomaže da identifikuju i pripreme projekte, SLAP sistem opštinama omogućava da zatraže i finansijsku pomoć iz različitih međunarodnih i domaćih finansijskih izvora za izradu Studija opravdanosti i realizaciju.
Osnovni element SLAP 2.0 sistema je takozvani Profil Projekta (PPD), koji predstavlja opštinski infrastrukturni projekat, a koji svaka opština može popuniti online i učitati ga u SLAP 2.0 bazu podataka da bi tražila finansijsku podršku za pripremu i realizaciju. PPD daje opšti uvid u glavne karakteristike i korisnike projekta, njegovu utemeljenost u nacionalnoj ili lokalnoj razvojnoj strategiji, ali i u razvojni nivo projekta, njegovu zrelost i kompletnost tehničkih i finansijskih Studija opravdanosti na koje se oslanja. Informacije sadržane u Profilu Projekta mogu se po potrebi ažurirati u skladu sa razvojem projekta i kada nove, detaljnije informacije budu dostupne. Projekti koji se nalaze u SLAP 2.0 sistemu predstavljaju seriju projekata koji napreduju po različitim fazama pripreme i razvoja, a koji popunjavaju bazu projekata uzetih u obzir za doniranje od strane međunarodnih (EU, IBRD, EBRD, KfW itd.) i nacionalnih institucija (NIP, Fond za zaštitu životne sredine itd.). U SLAP 2.0 bazi podataka, tri tipa opštinskih infrastrukturnih projekata se mogu kvalifikovati za finansijsku podršku i to projekti koji se tiču: ekonomske infrastrukture, infrastrukture životne sredine i socijalne infrastrukture.
Vlada Republike Srbije i EU fokusiraju se na investicije u socijalnu, ekonomsku i infrastrukturu zaštite životne sredine, i to ne slučajno – jer će sadašnje EU investicije u infrastrukturi generisati dodatni ekonomski rast na sasvim nov i održiv način.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve