
Novi broj „Vremena“
Rat oko KK Partizan: Između režima i navijača
Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan
Dobro razvijena infrastruktura služi zdravoj ekonomiji, koja utiče na podizanje kvaliteta života građana a takođe i na razvijanje industrije čitavih regiona. Zato je od najveće važnosti da i građani i industrija imaju pristup zdravom i modernom snabdevanju vodom, energijom i telekomunikacijama
Evropska unija, kroz različite programe podrške, pomaže Srbiji da nastavi sa izgradnjom odgovornih i stabilnih institucija, da reformiše zakonodavstvo i smisleno ulaže u konkretne projekte, na taj način poboljšavajući kvalitet života svojih građana. Jedan od takvih programa podrške Srbiji jeste i Program podrške razvoju infrastrukture lokalne samouprave (MISP – Municipal Infrastructure Support Programme).
MISP program finansira Evropska unija, a u Republici Srbiji sprovodi Delegacija Evropske komisije. MISP pruža pomoć opštinama u Srbiji u pripremi projektne dokumentacije i sprovođenju opštinskih infrastrukturnih projekata, a posebno je fokusiran na pružanje podrške projektima iz oblasti vodosnabdevanja, otpadnih voda, čvrstog otpada, daljinskog grejanja, domova i skloništa, obrazovnih objekata, objekata namenjenih osobama sa posebnim potrebama, turističkih lokacija, obnove gradova i industrijskih parkova. Od 2005. godine realizovano je više od 14 projekata ukupne vrednosti veće od 65 miliona evra.
Glavni cilj programa je unapređenje upravljanja infrastrukturnim službama u opštinama i intenzivnije investiranje u infrastrukturu da bi bili zadovoljeni standardi EZ-a koji se odnose na zaštitu životne sredine, ekonomski, održivi ekonomski razvoj i da bi se obezbedila sredstva za socijalne potrebe. Za realizaciju MISP projekta zadužena je EPTISA, španska kompanija za inženjering, koja se nalazi na čelu konzorcijuma koji čine još dve inostrane kompanije: VNG i CES.
MISP je fokusiran na pomoć razvoju infrastrukture lokalne samouprave u oblastima zaštite životne sredine, ekonomske i društvene infrastrukture. Osnovne tri komponente na kojima radi tim stručnjaka u okviru MISP-a jesu:
– dijalog o merama politike transformacije JKP-a i uspostavljanje modela međuopštinske saradnje u oblasti infrastrukture;
– programiranje i priprema projekata, uspostavljanje SLAP 2.0 informacionog sistema kao baze projekata koji su prikladni za finansiranje, i izrada Studija opravdanosti;
– realizacija projekata, sprovođenje tenderskih procedura i monitoring tekućih projekata.
Rešavanje gorućih pitanja, među kojima su i problemi komunalnog čvrstog otpada, predstavlja ključnu tačku razvoja jedne opštine. Dobra i kvalitetno razvijena infrastruktura će zadovoljiti građane i učiniti njihov život boljim, a predstavlja i jednu atraktivnu vrednost za direktne investicije stranih kompanija. Opštinska uprava igra odlučujuću ulogu u razvoju lokalne infrastrukture. Kada lokalni lideri, skupština opštine i građani podržavaju projekat, najviše su šanse za njegovu uspešnu realizaciju. Istovremeno, opština mora da bude sposobna da mobilizuje fondove za pripremu projekata kao i da garantuje finansiranje jednog dela projekta. Kada se ovi uslovi ispune, pažnja mogućih kofinansijera (na primer, Vlade Republike Srbije i Evropske unije) kao i drugih potencijalnih investitora će definitivno biti privučena. U ovom trenutku najveći problem u Srbiji jeste nepostojanje dovršenih projekata – projekata spremnih za finansiranje. Da bi pomogao opštinama da prepoznaju i dokumentuju svoje infrastrukturne projekte, MISP program je, u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opština razvio SLAP 2.0 informacioni sistem – bazu podataka koju vodi Stalna konferencija gradova i opština. Pored toga što im pomaže da identifikuju i pripreme projekte, SLAP sistem opštinama omogućava da zatraže i finansijsku pomoć iz različitih međunarodnih i domaćih finansijskih izvora za izradu Studija opravdanosti i realizaciju.
Osnovni element SLAP 2.0 sistema je takozvani Profil Projekta (PPD), koji predstavlja opštinski infrastrukturni projekat, a koji svaka opština može popuniti online i učitati ga u SLAP 2.0 bazu podataka da bi tražila finansijsku podršku za pripremu i realizaciju. PPD daje opšti uvid u glavne karakteristike i korisnike projekta, njegovu utemeljenost u nacionalnoj ili lokalnoj razvojnoj strategiji, ali i u razvojni nivo projekta, njegovu zrelost i kompletnost tehničkih i finansijskih Studija opravdanosti na koje se oslanja. Informacije sadržane u Profilu Projekta mogu se po potrebi ažurirati u skladu sa razvojem projekta i kada nove, detaljnije informacije budu dostupne. Projekti koji se nalaze u SLAP 2.0 sistemu predstavljaju seriju projekata koji napreduju po različitim fazama pripreme i razvoja, a koji popunjavaju bazu projekata uzetih u obzir za doniranje od strane međunarodnih (EU, IBRD, EBRD, KfW itd.) i nacionalnih institucija (NIP, Fond za zaštitu životne sredine itd.). U SLAP 2.0 bazi podataka, tri tipa opštinskih infrastrukturnih projekata se mogu kvalifikovati za finansijsku podršku i to projekti koji se tiču: ekonomske infrastrukture, infrastrukture životne sredine i socijalne infrastrukture.
Vlada Republike Srbije i EU fokusiraju se na investicije u socijalnu, ekonomsku i infrastrukturu zaštite životne sredine, i to ne slučajno – jer će sadašnje EU investicije u infrastrukturi generisati dodatni ekonomski rast na sasvim nov i održiv način.

Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Na početku je propagandno-bezbednosni kamp u Pionirskom parku bio mesto “studenata koji žele da uče”, a sada ga Vučić naziva “ostrvom slobode”. Ispada da vlast kreće u oslobađanje države. Od koga? Pa valjda od studenata i građana, nikog drugog

Veliki režimski poraz je i to što su građani, zajedno sa studentima, politički sazreli – bar ogromna većina njih. To se videlo se u Novom Sadu, čulo iz izjava građana i studenata. Sve je manje onih nestrpljivih koji očekuju da se nešto može tokom jedne noći ili jednog dana promeniti. Cilj je blizu, ali valja do njega još tabanati, sve sa ranjenim nogama. Oni studenti koji su sa od žuljeva krvavim čarapama umarširali u Novi Sad simbolički su pokazali da odlučnost postoji i da ih ništa ne može zaustaviti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve