

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Razbijeni su prozori. Broj građana je prevazišao i najbolja očekivanja organizatora . Oni traže da uđu u Skupštinu grada i ponavljanje izbora
„Otvaraj, otvaraj“, uzvikivali su prisutni na večerašnjem protestu građana i opozicije ispred ulaza u Skupštinu grada.
Opozicionari koalicije „Srbija protiv nasilja“ tražili su da uđu u zgradu, u svoje prostorije. Obezbeđenje im nije dopustilo.
Srđan Milivojević j pokušao da uđe, ali žandarmerija sa štitovima brane vrata.
Razbijena su vrata na prozorima, sa jednog od prozora je bačen suzavac. Ljudi bacaju tvrde predmete na zgradu.
Žandarmerija je formirala barikadu prema drugom ulazu u zgradu, u punoj su opremi.
U direktnom prenosu čuje se da protestanti zahtevaju da se uđe u Skupštinu, i glas Srđana Milivojevića koji objašnjava da je to nemoguće.
Okupljene je da krenu ka Skupštini pozvao Miroslav Aleksić sa govornice koja je bila postavljena ispred sedišta RIK-a.
Pre njega, govorila je Marinika Tepić. Pozdravljena je velikim aplauzom, popela se na binu sa uzdignutom pesnicu.
Ona je rekla da je nakon izbora 2012. Vučić izjavio „zbog jednog glasa izbori se poništavaju“.
„Ali Vučiću, pokrali ste ne jedan, nego hiljade glasova. Ovi izbori se poništavaju“, naglasila je Tepić.
koji zahtevaju da se ponište izbori i raspišu novi zbog ogromnih nepravilnosti.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve