
Saopštenje
„Vreme“ kasni sa razlogom
Novi broj „Vremena“ zbog praznika na kioske stiže u petak (9. januar). Još malo traje velika akcija popusta – 25 odsto jeftinija pretplata
foto: m. janković
Naprednjački trolovi, nameštanje pitanja za predsednika, Vučić kod Šešelja i najavljeni tonski zapis Dačića sa pripadnikom Šarićevog klana, pustio je u etar jedan anonimni Tviter nalog. Ko se krije iza tastature nije toliko ni bitno, već je ključno pitanje odakle mu takvi materijali
Kada je čovek koji stoji iza Tviter profila “Veltšmerc” objavio spisak sa 14.000 naloga, mahom na istoj aplikaciji koji zastupaju agendu Srpske napredne stranke, samo je potvrdio već dobro poznatu stvar. Jedino što je to uradio na isti način na koji ti internet agitatori rade svoj “posao” kada im pokažu metu. Grupisao je njihove lažne profile, pronašao gde su zaposleni, gde žive, kao i ono najvažnije – ko su oni zapravo. Potom je sve to učinio dostupnim javnosti. Linkovi ka nepreglednoj tabeli imena SNS botova pojavljivali su se i nestajali, ali su već dovoljno vremena cirkulisali internetom, pa je svako ako je planirao mogao da ih preuzme, te u slobodno vreme potraži nekog svog poznanika među njima.
Umesto u defanzivu, naprednjački kadrovi, uključujući pojedine ministre u vladi, krenuli su u kontraofanzivu (vidi tekst na strani 20). Majice sa natpisom “I ja sam bot” postale su novi odevni trend u danima koji su usledili. U suštini, kampanja se nije mnogo razlikovala od one koju su godinama vodili internet nalozi sa kontroverznog spiska. Postojanje instrukcija je bilo evidentno.
BOTOVI ILI TROLOVI
Otkako se spisak našao na internetu, govori se o SNS botovima. Međutim, reč bot se koristi prilično paušalno poistovećujući ga sa poslušnikom i bespogovornim agitatorom određene političke opcije. Da budemo precizni, spisak sadrži naloge internet trolova, ne botova. Ključna razlika je u tome što su botovi automatizovani profili, odnosno iza njih ne stoji konkretna osoba, već kompjuter. Prilično su lako prepoznatljivi na društvenim mrežama: imaju čudne nazive profila, uglavnom kombinacije nasumičnih slova i brojeva ili zaista sadrže neko ime, ali ono obično biva propraćeno nizom brojeva bez mnogo smisla. Takođe, vrlo bazičnom analizom naloga može se utvrditi da praktično nemaju nikakve interakcije sa drugim profilima, sem sa sebi sličnima.
Procureli nalozi trolova su drugačiji. Prvo, iza njih stoje konkretne osobe, ne računari i softveri. Drugo, njihov modus operandi značajno je kompleksniji od botovanja u pravom smislu te reči. Trolovi mogu da ulaze u diskusije (imaju kapacitete, ali se pretežno služe vređanjem i omalovažavanjem neistomišljenika), forsiraju određenu agendu ili pak na mnogo perfidniji način napadaju žrtve nego kompjuterski generisani botovi. Međutim, uglavnom se sve svodi na poslednju aktivnost.
Trolovi nikada ne rade pojedinačno. Jedan trol nema veliki uticaj, ali cela armija ima i te kako. Grupa trolova koji rade po istim instrukcijama, odnosno pripadaju istoj mašineriji, naziva se farma. To u suštini funkcioniše na sledeći način. Pojedinci koji stoje iza ovih naloga zaposleni su uglavnom u državnim institucijama ili preduzećima, gde primaju platu iz budžeta, s obzirom da je to najbolji način da se zamaskira njihova prava delatnost. Dobijaju instrukcije svakodnevno ili sedmično, na šta posebno treba da se fokusiraju u datom trenutku. U pitanju može biti insistiranje na nekoj temi, recikliranje sadržaja za koji se zalažu, agresivna i bezrezervna podrška jednoj političkoj opciji ili pak napadanje i iscrtavanje meta protivnicima. U suštini, trolovi su samo još jedno sredstvo vršenja propagande u digitalnom prostoru. Da ne bude zabune, farma trolova ne podrazumeva da se ljudi koji stoje iza naloga nalaze na istom radnom mestu, već samo da su umreženi između sebe.
Kod pronalaženja trolova, ključno je detektovati vezu između pojedinačnih naloga i smestiti ih sve na jednu farmu. Kao što je rečeno na početku teksta, postojanje farme internet trolova koji rade za vladajuću partiju poznato je već godinama. Još 2020. godine BIRN je pisao o postojanju takozvanog Dvorca – mašinerije koja na internetu vodi propagandni rat u korist SNS-a. Grupa hakera koja je otkrila Dvorac i sa kojom su novinari BIRN-a razgovarali, uspela je poveže sve sporne naloge sa ovom platformom, gde su se oni logovali u jutarnjim časovima sa svojih privatnih naloga, dobijali instrukcije, a potom se prebacivali na trol profile i bacali na “posao”.
Nakon objavljivanja spiska, iz redova SNS-a se moglo čuti i pravdanje da je to normalna stvar, kao i da slične farme postoje širom sveta. Ovo drugo jeste tačno, ali prvo i ne baš. Primera radi, Kina ima veliku armiju trolova, procenjenu na oko milion ljudi, ali su se prvi internet trolovi pojavili u Sjedinjenim Američkim Državama. Sajt “TOTSE”, pokrenut 1997. godine, bio je prva zajednica trolova, a sa radom je prestao tek deset godina kasnije. Sa druge strane, internet trolovanje iako nije samo po sebi ilegalno, vrlo lako prelazi crvenu liniju, s obzirom da trolovi agresivno napadaju svoje mete uvredama i pretećim porukama, što se podvodi pod uznemiravanje na internetu.
AFERA ZA AFEROM
Da se vratimo na Veltšmerca. U poslednje vreme ovaj Tviter nalog vodi aktivnu kampanju protiv režima. Pored spiska trolova, u etar je pustio i snimak predsednika Srbije Aleksandra Vučića na svadbi Šešeljevog sina, dok pije vino ili koka kolu, zavisi kako ko tumači. U pozadini idu četničke pesme. Sa snimka se jasno vidi da ga je napravio neko od prisutnih zvanica. Sa istog naloga potekao je i snimak razgovora Vučića i izvesne novinarke, na kome se čuje kako uvežbavaju i unapred pripremaju pitanja koja ona treba da mu postavi.
Međutim, odakle njemu sve ovo? Ko stoji iza Tviter naloga sa ovako ekskluzivnim sadržajem?
Postoji nekoliko opcija. Prva i najlogičnija jeste da mu neko “iznutra”, odnosno blizak SNS-u dostavlja materijal. Tu se onda otvaraju nova pitanja – zašto?
Da li je najmasovnija partija toliko satrulila da se različiti centri moći na ovaj način obračunavaju između sebe, udarajući direktno na šefa, ili pak neko od koga cure podaci ima drugačiji interes? Sve i da jeste tako, kako to da krtica ima kod sebe toliko različitog materijala?
Druga opcija koja se pominjala u kontekstu spiska trolova jeste da je neko hakovao sisteme i mreže na koje su oni povezani, što bi značilo da je neka nova tvrđava ponovo napadnuta. To je manje verovatan scenario, jer je za tako nešto potrebna solidna ekspertiza. Sudeći po informacijama o ovom nalogu, kojima “Vreme” raspolaže, svakako se ne radi o hakeru. Naravno, postoji mogućnost i da neko drugi stoji iza toga, a da je njemu samo dostavljen već gotov spisak, ili da ga je pak kupio na Dark vebu za simboličan novac. Ako je neko kojim slučajem i hakovao, te mu prosledio, zašto baš njemu? Profila na Tviteru sa dve, tri hiljade pratilaca koji kritikuju srpsku vlast ima na pretek. Ovaj se ni po čemu ne razlikuje.
Vrhunac otkrivanja afera na Tviteru usledio je nedugo nakon spiska naprednjačkih trolova. Veltšmerc je pripretio još jednom senzacijom – objavljivanjem tonskog zapisa sa sastanka Ivice Dačića i Rodoljuba Radulovića, pripadnika kriminalne grupe Darka Šarića. Naime, Radulović, poznatiji kao Miša Banana, snimljen je u jednom beogradskom restoranu kako sedi sa tadašnjim ministrom policije Dačićem. Susret se odigrao u periodu između 2008. i 2009. godine. Video-zapis se pojavio nekoliko godina kasnije, ali je zvuk nedostajao. Dačić je tvrdio da su razgovarali o sportu. Bilo je jasno da je zvuk naknadno izvađen i negde pohranjen, verovatno kao upozorenje. Da li je Veltšmerc ovoga puta blefirao ili zaista raspolaže audio-snimkom, videće se u budućnosti. Ako se i to pojavi na Tviteru, postaće jasno da snadbevači informacijama nisu obični ljudi koji su na neki način došli do kompromitujućih materijala.
Naime, takav materijal sigurno nije bio deponovan na serverima kojima je mnogo ljudi imalo pristup, niti se nekome naprasno posrećilo da hakerskim napadom zapleni tako nešto. Cela afera snimanja Dačića i Miše Banane delovala je kao delo nekih službi, koje verovatno i dalje raspolažu materijalima, sačuvanim za budućnost.
Mada, kako sada stvari stoje, Pandorina kutija se otvara. Ni 14.000 trolova neće moći da je zaustavi.

Novi broj „Vremena“ zbog praznika na kioske stiže u petak (9. januar). Još malo traje velika akcija popusta – 25 odsto jeftinija pretplata

Stigao je novogodišnji dvobroj „Vremena“ gde je mnoštvo velikih članaka i intervjua, svašta za čitanje i uživanje. Osvrnuli smo se i na političku godinu na izmaku i najavili iduću

Građani su se tokom 2025. promenili i po tome što više nisu tražili vođe. Nisu čekali signal sa bine, niti su očekivali spas od izbora. Naučili su da je pritisak sam po sebi politička činjenica. U toj tihoj transformaciji leži najveći problem za vlast. Režim koji počiva na kontroli ne zna šta da radi sa ljudima koji su prestali da se plaše


Uprkos svim pritiscima, konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger i njegove kolege neustrašivo su radili svoj posao i odbili da izbrišu zaštitu za Generalštab. Zato je “Vreme” proglasilo ovog istoričara za ličnost godine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve