Kažu da će, ako sredstva iz Republike budu pristizala ovim tempom, za saniranje posledica zemljotresa, po kriterijumima pokojnog Miloševića, trebati još 20 godina, ali prvi novosrbijanac Mionice neće ni da čuje da primi novinara, a kamoli da koju kaže na te teme
Pretprošle srede 22. marta, Mladenci, mionički kraj je, odma’ iza podneva, opet pogodio zemljotres, ovaj put jačine 4,6 Rihretove skale. Na sreću, što kažu seizmolozi, zemnjotres je opet bio dubok, 18 kilometara, tako da u mioničkoj i gornjomilanovačkoj opštini, epicentar pod planinim Maljen, nije bilo većih oštećenja na objektima. Tim povodom, pa zemljotresa, obratimo se demokratski izabranom predsedniku Opštine Mionica, koje da nas primi na jedno i brat bratu petnaest minuta, da kaže kakav je ovaj i dokle se stiglo sa prošlim zemljotresom. Sekretarica po svim standardima primi poziv, prebaci vezu predsedniku, i šta reče predsednik Milan Matić, Nova Srbija, zadnja pošta Mionica, odma’ reče, Ne mogu, i neću, šta odgovoriti, Fala lepo.
MINISTAR ZA KAPITALNO PORED RUPE: Velimir Ilić (2006)
ISTORIJSKAPROCENA: Šta činiti nego snalaziti se. Dakle, kako dokumentacija i raspoloživi izvori kažu, u noći između 29. i 30. septembra 1998. godine, valjevski kraj je zadesio razoran zemljotres, među četiri najjača u prošlom veku, magnituda zemljotresa bila 5,6 jedinica Rihterove skale. Ljudskih žrtava nije bilo, ali materijalna šteta velika, pokazaće se i veća. Još se zemljotres nije sleg’o, na teren banuo lično tadašnji predsednik Slobodan Milošević, sa sve tadašnji premijer Mirko, načelnik Generalštaba Momčilo, sa sve ministri, obiš’o ono što su mu pokazali i istorijski i kako je znao rek’o, Sve što je sklono padu rušiti i graditi iz početka, ništa sanacija i popravka. Seljaci i ostali narod, biva, upamte, dobro, predsednikove reči, te je, vele, bilo, mnogo bilo, slučajeva da su sami i svojeručno pomagali da se ono što je zemljotres načeo dokusuri. Kad je predsednik rek’o što je rek’o, nije se imalo kud, Vlada zaključi da je u pitanju elementarna nepogoda, Skupština donese odluku da se obezbede dopunska sredstva, izdvajanjem 0,15 odsto od svih novčanih transakcija, za pravljenje kuća iz početka. Ukupna šteta procenjena na nešto preko šest milijardi dinara, posle revalorizovano na blizu 23 milijarde, u Valjevu se formira Direkcija za izgradnju i razvoj Kolubarskog okruga pogođenog zemljotresom. U šest opština komisije izbroje tačno 24.185 oštećenih objekata.
TRAJNI ZEMLJOTRES: Jabuka za predsednika,…
KUĆAZAODŽAK: Šta onda bude, gradnja po prioritetima, pošto su i u lokalu svuda na vlasti bili socijalisti, zna se ko je bio prioritet. I razvoj im’o prioritete, iz sredstava za obnovu asfaltirano pred izbore, udarane betonske bandere, u Osečini uradili bazen, savezni poslanik Dragan Marković udario uličnu rasvetu u rodnom selu Ratkovcu, onaj Milomir Minić uradio veliku školu, za ‘iljadu đaka, u rodnom Dračiću, i braća Jokić, Aleksa ministar, Mihailo ministar, opredele se za školu od ‘iljadu u rodnim Divcima, radikalima počne da se zida veliki dom u Valjevu, i to u vlasništvo.
U Mionici izbroje tri hiljade kuća za novu gradnju, daju se u gradnju puteva, vodovoda, električne mreže. I kuća, po prioritetima. Kad je u jesen 2000. smenjena socijalistička vlast, imalo šta da se vidi. Tadašnji predsednik Izvršnog odbora Živko Đurić tvrdio da su ljudi za napuklu ‘lebnu furunu dobijali novu kuću, da su novac dobijala i umrla lica, da su isplaćivani avansi koji nisu odrađeni… prethodni predsednik Opštine tvrdio da je kuću sanirao iz sopstvenih sredstava, a sve plaćeno iz Fonda za zemljotres, Milan Ćosić, brat ministra Živote Ćosića, otac pomoćnika ministra Milivoja Ćosića, dobio novu kuću iako mu je bio srušen samo odžak…
…stradanje…
Naravno, i nova vlast, ne samo u Mionici, uzela da ima svoje prioritete, zašto su se borili nego da oni odlučuju, da oni raspolažu sa zemljotres. Protiv prethodnog direktora valjevske Direkcije za zemljotres, socijaliste Ljubomira Mucića, podneto mnogo krivičnih prijava, ali čovek ost’o prav, sad upravlja hidroakumulacijom Stub-Rovni. Prošla i ta dosovska uprava, na vlast u Valjevu, Mionici i Osečini došla Nova Srbija ministra Velje Ilića. Ministar odma’ rek’o da se u Direkciji loše radilo, mnogo para, malo rezultata, nenamensko trošenje, on će raditi na tome, dobiće se više kuća, mnogo objekata… Posle ministara Dejana Kovačevića i Dragoslava Šumarca za predsednika Saveta Direkcije postavljen narodni poslanik Nove Srbije Milorad Belić, po obrazovanju istoričar, po zanimanju profesor istorije, po frizuri isti ministar. Zauzet stav da se od sredstava dobijenih od Republike – 2001. ukinuto onih 0,15 odsto na novčane transakcije, sredstva za obnovu opredeljuje Republika iz budžeta – ide samo na individualnu izgradnju, jopet po novim kriterijumima, i po svojim prioritetima, naročito u Mionici.
…i kuća Milana Ćosića, dobitak na političkoj lutriji (1998)
Po planovima, programima, i ostalim relevantnim dokumentima, za obnovu i izgradnju ostalo preko pet hiljada kuća. Ukupna šteta smanjena na 14 milijardi dinara, do sada utrošeno preko šest milijardi. Priliv sredstava smanjen, dok je 2000. dobijeno milijardu i 187 miliona, 2003. je pristiglo samo 283 miliona, 2004. okruglo 500, za ovu godinu predviđeno 305 miliona. Ako sredstva nastave da pristižu ovim tempom, trebaće dvadesetak godina da se sve obnovi i izgradi. Problem je i što Savet i njegov predsednik insistiraju na izgradnji individualnih objekata, dok opštine traže ulaganje u infrastrukturu, započeta Gradska kuća u Lajkovcu, rekonstrukcija vodovoda u Ubu, regionalni put za banju Vrujci, Dom kulture u Ljigu, kanalizacija u Osečini… A došle i ove poplave, klizišta, ministar Velja obeć’o 62 nove kuće u Kolubarskom okrugu, k’o da nije bilo novog zemljotresa u Mionici.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!