
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
foto: tanjug
Bivša državna sekretarka u Ministarstvu kulture
Dvosmislena biografija: Rođena je 1967. godine u Zrenjaninu. Nakon studija biologije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, u Norveškoj stiče zvanje tumača norveškog jezika na višoj strukovnoj školi u Voldi. U periodu od 1993. do 1996. godine radila je kao službeni prevodilac i predavač srpskohrvatskog jezika u Norveškoj, a u periodu od 1998. do 2004. godine kao predavač norveškog jezika na Mond koledžu u Subotici. Tokom dva mandata je, kao poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srbije, bila članica više skupštinskih odbora – za rodnu ravnopravnost; prosvetu; rad, boračka i socijalna pitanja; za međunacionalne odnose. U tom periodu obavljala je i dužnost predsednice skupštinskog pododbora za prava deteta i zamenice šefa delegacije Crnomorske inicijative.
U prevodu: Mediji su proteklih dana pisali da Nadica Momirov nije okončala studije na Prirodno-matematičkom fakultetu, već samo gimnaziju u Zrenjaninu i da je na Mond koledžu predavala norveški jezik šest meseci, a ne šest godina. Na zvaničnom sajtu Ministarstva kulture pisalo je da je Nadica Momirov „diplomirani stručnjak u oblasti biologije i socijalne integracije“ Univerziteta u Norveškoj. Nakon pisanja nekoliko dnevnih listova koji su doveli u sumnju njene biografske podatke, sadržaj je preformulisan u „nakon studija biologije…“
Odluka: Vlada Srbije je na sednici održanoj 3. jula razrešila dužnosti državnu sekretarku u Ministarstvu kulture Nadicu Momirov, saopšteno je iz Ministarstva kulture Srbije. U saopštenju se navodi da je Vlada donela odluku o razrešenju, nakon što je utvrđeno da je Nadica Momirov iznosila podatke o neodgovarajućoj stručnoj spremi.
Inicijativa: Razrešenje Nadice Momirov iniciralo je rukovodstvo G17 plus zbog iznošenja netačnih podataka o stručnoj spremni, saopštila je ranije ta stranka. Inicijativu za njeno razrešenje rukovodstvo G17 plus je pokrenulo nakon što je „nedvosmisleno utvrđeno da je ona u više navrata iznosila netačne podatke o svojoj stručnoj spremi“. Navedeno je i da će o njenom budućem statusu u stranci odlučivati disciplinska komisija.
Objašnjenje: „Do 1991. sam bila redovan student sa prosekom 8,5. Pošto je izbio rat, kao apsolvent Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, otišla sam u Norvešku. Tamo sam upisala biologiju na Višoj strukovnoj školi u Budeu. Pošto sam mislila da se nikad neću vratiti u Srbiju, odlučila sam da ipak upišem nešto da bih mogla da radim u tamošnjoj administraciji. Tamo svi rade u administraciji, to je siguran posao. I 1994. godine upisala sam Višu strukovnu školu Volda. To su jednogodišnje specijalističke studije i godinu dana kasnije dobila sam sertifikat tumača za norveški jezik. Jedan od razloga što sam se 1997. vratila je iz Norveške je da iskustvo, veštine i znanja stečena u administraciji jedne od najrazvijenijih zemalja prenesem u svojoj domovini. Radim najbolje što znam. Ako neko smatra da ne radim dobro svoj posao, u redu, hvala lepo na poverenju.“

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve