Bez Ustavnog suda, nema izbora koji bi trebalo da se održe u novembru – ni parlamentarnih, ni predsedničkih
PODGORICA: Bračni par Montgomeri i Milo Đukanović
Kada bi, nekim slučajem, američki ambasador Vilijam Montgomeri, koji u Podgoricu stiže na dan štampanja ovog broja „Vremena“, izgubio višestruko potvrđenu ubeđivačku moć, tradicionalno patrijarhalnoj Crnoj Gori moglo bi se desiti da joj „prvi čovek“ od januara bude – žena.
To bi mogao biti rezultat produženih neuspeha u pregovorima novim članovima Ustavnog suda, koji već mesecima ne funkcioniše zbog toga što je sudijama istekao mandat. Pošto se samo tom sudu učesnici izbora mogu žaliti na odluke Republičke izborne komisije, bez njegovog „oživljavanja“ ne bi mogli biti održani parlamentarni izbori zakazani (odloženi) za 20. oktobar, pa potom ni predsednički, koji bi trebalo da se održe u novembru. Mandat Mila Đukanovića ističe 15. januara 2003, pa bi, prema Ustavu, ukoliko novi predsednik ne bude izabran, tu funkciju preuzela Vesna Perović, predsednica crnogorskog parlamenta i visoki funkcioner Liberalnog saveza (LS).
U pitanju je, najverovatnije, čista fikcija. Što Montgomeri, što OEBS, već su uspeli da pomognu u rešavanju nekoliko „nerešivih“ sukoba izmedju crnogorske opozicije koja kontroliše parlament, s jedne strane, i koalicije DPS- SDP, čija je vlada oborena u parlamentu, s druge strane.
Nova poslanička većina liberala i Koalicije za Jugoslaviju, stvorena nakon potpisivanja Beogradskog sporazuma, u julu je iskoristila priliku da skroji izborne i medijske zakone, koji su naišli na osudu dobrog dela domaće javnosti, ali i OEBS-a (negde u fioci baš u to vrme čekali su medijski zakoni napisani u saradnji sa stručnjacima Saveta Evrope – oni su usvojeni ovih dana, a njihova primena počinje – sledeće godine). Obe suprotstavljene političke grupacije tvrdile su da se izbori moraju održati prema zakonima s kojima se baš oni slažu, pljuštale su bombastične izjave i medijske packe u kojima ni OEBS nije baš uvek najbolje prolazio. Nastala je i prilična gužva u vazdušnom prostoru nad Podgoricom – prvo su učestali dolasci predstavnika OEBS-a, a onda je i Montgomeri rešio da pripomogne. Na kraju je ipak sklopljen paket-aranžman koji uključuje i odlaganje izbora sa 6. na 20. oktobar, sve strane su se obavezale na kooperativnost u izboru sudija Ustavnog suda, ali je u praksi ponovo nešto zaškripalo. Đukanović je, naime, nagovestio da će ponovo predložiti iste kandidate za sudije koje je nova poslanička većina već jednom odbila. Liberali i projugoslovenska koalicija su najavili da će ponovo postupiti isto i otuda ovonedeljna Montgomerijeva poseta s početka teksta.
Ima tu i jedna baš fina koincidencija: teška borba oko izbornih i medijskih zakona rezultirala je i ostavkama (tek da bi predupredili smene) urednika državnih medija, za koje je opozicija tvrdila da su naklonjeni Đukanoviću. Nekako istovremeno, neočekivano i na sasvim originalan način, crnogorski etar premrežio je – TV Pink.
Prema rečima pomoćnika sekretara za informisanje Abaza Džafića, zahtev TV Pinka tom sekretarijatu stigao je nekoliko dana nakon što je otpočelo emitovanje programa, tako da je, prema Zakonu o telekomunikacijama, ružičasta TV stigla u Crnu Goru nelegalno i bez registracije u nadležnom državnom organu. Za razliku od TV B92, koji je pre TV Pinka od nadležnog Sekretarijata zatražio dozvolu za emitovanje programa u Crnoj Gori, „neko“ je Željku Mitroviću savetovao da problem reši dobijanjem dvomesečne privremene od Agencije za telekomunikacije. Dve vladine institucije sada se spore oko legalnosti dodeljivanja privremene dozvole za rad, kakva se u Zakonu o telekomunikacijama ne pominje, ali se u članu 192 Zakona o opštem postupku kaže da Agencija za telekomunikacije „izdaje privremenu dozvolu za probni rad i za korišćenje radio-difuznih frekvencija u cilju emitovanja TV programa“. Veran Matić preko podgoričkih medija objašnjava da televiziji B92 niko nije predočio takvu mogućnost, TV Pink emituje program na 12 frekvencija, a spekulacije o političkoj dimenziji celog slučaja, pominjući „nespornu naklonost TV Pinka prema srpskom premijeru Zoranu Đinđiću“ i „ubrzan rad TV Pinka na unapređenju informativnog programa“ prosto cvetaju. U podgoričkim medijima ima i tekstova u kojima se predstojeći izbori karakterišu kao obračun Đukanovića i Đinđića, s jedne, i Bulatovića i Koštunice, s druge strane.
Obračun će, po svemu sudeći, biti vrlo neizvestan, zbog čega je logična borba na svim frontovima. A ni trgovina nije isključena (sve češće se pominje obnavljanje stare ljubavi između DPS-a i SNP-a, koji su nekad činili jednu partiju). Prema svim procenama, nijedna od konkurentskih grupacija ne bi trebalo da računa na to da će samostalno moći da oformi vladu tako da je vrlo verovatno da će liberali, kojima popularnost drastično opada nakon stupanja u neformalni savez s Bulatovićem, ponovo biti u perspektivnoj poziciji jezička na vagi.
Projugoslovenska koalicija je u vreme nastajanja ovog teksta još bila u fazi dosta napetog unutarkoalicionog pregovaranja o zastupljenosti stranaka članica (SNP, SNS, NS) na izbornoj listi, a Predrag Bulatović je tvrdio da još uvek postoji mogućnost da se stvori široki savez snaga koje su „protiv korupcije“ i zalažu se za „pad DPS-a i njegovog predsednika Mila Đukanovića“.
Đukanovićev DPS i SDP Ranka Krivokapića pokušali su da odsustvo svog nekadašnjeg saveznika (LS) nadoknade uključivanjem po jednog predstavnika Narodne sloge i Građanske partije u zajedničku listu, koja se ove godine zove – Demokratska lista za evropsku Crnu Goru – Milo Đukanović. Predvodnik liste je Filip Vujanović, DPS je zastupljen sa 59, a SDP sa 14 kandidata.
Poslednih dana objavljena su dva istraživanja javnog mnjenja koja prednost daju Đukanovićevoj koaliciji. Prema anketi koju je sprovela podgorička agencija Damar, koalicija DPS–SDP mogla bi da računa na 44,3 odsto glasova, Koalicija za Jugoslaviju na 37,5, liberali na sedam, koalicija radikala i Narodne socijalističke stranke Momira Bulatovića na 5,1, a sve ostale, uglavnom albanske i muslimanske stranke, na šest odsto glasova.
Beogradski Strateški marketing ustanovio je da bi, u momentu istraživanja, za koaliciju DPS–SDP glasalo 35 odsto birača, za projugoslovensku koaliciju 33 odsto, za LS šest, tri odsto za manjinske stranke, dok su 23 procenta birača u momentu anketiranja još uvek bila neopredeljena.
Direktor CEDEM-a i podgorički analitičar Srđan Darmanović zato je već upozorio da se – ako se LS tretira kao stranka koja je promenila stranu – može desiti da samo jedan poslanički mandat bude presudan prilikom formiranja vlade. Zato se, kao i u Srbiji, u kampanji mogu očekivati svakojaka čuda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!