

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


I protekle nedelje (15–19. maj) nastavljen je umeren rast tržišta koji nisu podigle ni najlikvidnije akcije, tako da je indeks Beleks 15 nedelju završio u padu. Ovo najpre zbog dve najveće kompanije – Hemofarma i AIK Banke, koje su imale silazni trend i neznatan pad vrednosti.
Lider tržišta ponovo je bila beogradska Agrobanka, koja je nedelju okončala rastom od nepunih 20 procenata. Od početka godine tržišna kapitalizacija ove banke povećana je za više od 90 odsto, čime se svrstala među kompanije sa najbržim rastom na Berzi. Najveću komparativnu prednost Agrobanke čini njena mreža sa 94 organizacione jedinice a snažan zamah rastu cene akcija dale su i najave o dokapitalizaciji ove bankarske ustanove. Bečejski Sojaprotein je takođe zabeležio skok vrednosti dostižući maksimum na ceni od 13.890 dinara. Ovaj rast posledica je pre svega nove emisije akcija iz dobiti u kojoj će učestvovati svi akcionari društva upisani u evidenciju Centralnog registra na dan 24. maja 2006. godine.
Ipak najprijatnije iznenađenje sedmice predstavljale su akcije kikindskog preduzeća „Toza Marković“, kojima se ponovo aktivnije trgovalo nakon duže vremena. Tokom protekle nedelje hrvatska kompanija Našicecement dostavila je ponudu akcionarima TM Investa (akcionari okupljeni oko menadžmenta) za otkup njihovog udela u fabrici po ceni od 3000 dinara za jednu akciju. Ovo je samo nastavak borbe s početka leta prošle godine kada je beogradska Delta pritrčala u pomoć menadžmentu kompanije osujetivši preuzimanje „Toze“. Tada je Našicecement steklo udeo od tridesetak procenata, ali ne i dovoljnu većinu da upravlja preduzećem. Adut domaćih akcionara kikindske firme jeste i paket akcija države od nepunih 16 odsto, koji još nije iznet na Berzu. U nekim ranijim slučajevima Akcijski fond se nije libio da svoje akcije proda daleko ispod realne vrednosti i ekonomske logike. Ali i to je samo deo igre u kojoj za sve ne mogu važiti ista pravila.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve