

Novi broj „Vremena“
Trampov račun bez Iranaca
„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


I protekle nedelje (15–19. maj) nastavljen je umeren rast tržišta koji nisu podigle ni najlikvidnije akcije, tako da je indeks Beleks 15 nedelju završio u padu. Ovo najpre zbog dve najveće kompanije – Hemofarma i AIK Banke, koje su imale silazni trend i neznatan pad vrednosti.
Lider tržišta ponovo je bila beogradska Agrobanka, koja je nedelju okončala rastom od nepunih 20 procenata. Od početka godine tržišna kapitalizacija ove banke povećana je za više od 90 odsto, čime se svrstala među kompanije sa najbržim rastom na Berzi. Najveću komparativnu prednost Agrobanke čini njena mreža sa 94 organizacione jedinice a snažan zamah rastu cene akcija dale su i najave o dokapitalizaciji ove bankarske ustanove. Bečejski Sojaprotein je takođe zabeležio skok vrednosti dostižući maksimum na ceni od 13.890 dinara. Ovaj rast posledica je pre svega nove emisije akcija iz dobiti u kojoj će učestvovati svi akcionari društva upisani u evidenciju Centralnog registra na dan 24. maja 2006. godine.
Ipak najprijatnije iznenađenje sedmice predstavljale su akcije kikindskog preduzeća „Toza Marković“, kojima se ponovo aktivnije trgovalo nakon duže vremena. Tokom protekle nedelje hrvatska kompanija Našicecement dostavila je ponudu akcionarima TM Investa (akcionari okupljeni oko menadžmenta) za otkup njihovog udela u fabrici po ceni od 3000 dinara za jednu akciju. Ovo je samo nastavak borbe s početka leta prošle godine kada je beogradska Delta pritrčala u pomoć menadžmentu kompanije osujetivši preuzimanje „Toze“. Tada je Našicecement steklo udeo od tridesetak procenata, ali ne i dovoljnu većinu da upravlja preduzećem. Adut domaćih akcionara kikindske firme jeste i paket akcija države od nepunih 16 odsto, koji još nije iznet na Berzu. U nekim ranijim slučajevima Akcijski fond se nije libio da svoje akcije proda daleko ispod realne vrednosti i ekonomske logike. Ali i to je samo deo igre u kojoj za sve ne mogu važiti ista pravila.


„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


Atusa Mirzade, učiteljica iz Širaza, objasnila je novinaru “Rojtersa” da ne može da kaže da je srećna zato što su strane sile ubile ajatolaha Hamneija i dodala: “Takođe ne mogu biti srećna zato što ne znam šta će se desiti sa našom zemljom. Videli smo šta se dogodilo u Iraku – haos i krvoproliće. Više bih volela Islamsku republiku Iran nego da se tako nešto ovde desi”


Tramp i Netanjahu očekuju odlučujući pobedu kako bi pokazali da su posle 47 godina neutralisali svog najvećeg neprijatelja na Bliskom istoku. Na drugoj strani, cilj vlasti u Teheranu je da prežive prvobitni šok, sačuvaju dovoljno vojne i političke kohezije i da nastave da uzvraćaju


Uvek postoji opcija da se režim na vlasti zadrži nasiljem, to jest da iz autokratije preraste u potpunu diktaturu pa čak i u fašizam. Ne mogu da procenim čemu smo bliži, ali je ključna determinanta daljeg razvoja – otpor većinske Srbije. Ne mislim samo na otpor na ulicama već na kolektivni napor i motivaciju da se demokratija vrati u Srbiju


Gotovo tri i po meseca javnost nije znala da je generalu Vojske Srbije izrečena kazna kućnog pritvora. A onda su prve informacije počele da isplivavaju i podigla se prašina, iako je reakcija vojske kojoj je do penzionisanja služio – izostala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve