

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta




"Ovo je mesto gde možemo da uživamo u predstavi za koju bismo čekali po pola godine da nabavimo kartu u Beogradu. Takođe, naši najmlađi stanovnici imaju priliku da na ovaj način steknu naviku i potrebu za kulturom", kaže lokalni posetilac ove manifestacije


Turistička organizacija Beograda se ove godine potrudila da pruži veliki broj raznovrsnih programa onima koji se odluče da svrate u našu prestonicu. Među ponuđenim sadržajima su Skadarlija, Karneval brodova, Bojčinsko leto i jedinstveni Savski izleti.
U najzapadnijem naselju na teritoriji grada Beograda, mestu Progar, od 2008. godine održava se kulturno-umetnički festival „Bojčinsko leto“. Ovogodišnja manifestacija otvorena je 5. maja koncertom hora „Viva Vox“. Od maja do septembra ove godine, svake subote i nedelje, u Bojčinskoj šumi biće realizovana 43 programa, sačinjena od najpoznatijih aktuelnih predstava koje se mogu videti u beogradskim pozorištima, ali i od predstava amaterskih pozorišta iz svih krajeva Srbije, koncerata narodne, klasične, pop i džez muzike. Biće održana i izložba umetničkih fotografija, takmičenja horova, orkestara i pevača amatera, večeri poezije, tango plesa, kao i nastupi kulturno-umetničkih društava i di-džejeva – za svakoga po nešto, a svi događaji su besplatni.
„Bojčinsko leto“ se održava po četvrti put u organizaciji Gradske opštine Surčin, a predsednik opštine Vojislav Janošević, po profesiji pozorišni producent, jedan je od glavnih inicijatora ovog kulturnog događaja. „Kada se društvo nalazi u krizi, neophodno je obogatiti kulturni život, jer kultura stvara bolje odnose među ljudima. Kultura mora da postoji kao određeni servis u društvu, koji nudi okvir za prevazilaženje krize bilo koje vrste“, kaže za „Vreme“ Janošević. „Ovaj festival pored kulturnog, ima i humanitarni karakter. Pošto je festival besplatan, mi molimo posetioce da ostave simboličnih 200, 300 dinara nakon odgledanog programa, kako bismo pomogli najsiromašnijima u našoj opštini“, objašnjava Janošević, dodajući da se i sam festival jednim delom finansira iz dobrovoljnih priloga.
KVALITETAN SADRŽAJ: Da bi se osetio pravi duh ovog festivala i shvatio njegov značaj za žitelje okolnih mesta, potrebno je razgovarati sa nekim ko je ljubitelj i redovni posetilac ovog događaja. Đorđe Milovanović Stajkov, stanovnik Boljevaca priseća se prve godine „Bojčinskog leta“: „Na početku nije bilo puno posetilaca. Sećam se da smo na predstave dolazili petnaest minuta pre početka, mogli smo da biramo gde ćemo da sednemo. Publiku je činilo uglavnom lokalno stanovništvo iz Progara, Boljevaca i okolnih mesta. Nama je to predstavljalo, a i dalje je, mesto gde se okupljamo vikendom, mesto gde možemo da uživamo u predstavi za koju bismo čekali po pola godine da nabavimo kartu u Beogradu. Takođe, naši najmlađi stanovnici imaju priliku da na ovaj način steknu naviku i potrebu za kulturom. Vremenom je postalo nebitno da znamo kad je koja predstava ili koncert, dolazili bismo po nekoj vrsti automatizma, jer smo počeli da verujemo u kvalitet sadržaja. Iz godine u godinu broj posetilaca je rastao, događaj je bio bolje promovisan, da bi ove godine dostigao svoj vrhunac. Dešavalo se da na nekim koncertima bude i po dve hiljade ljudi“, priča za „Vreme“ Đorđe.
Neke od poznatih ličnosti iz sveta muzike koje su gostovale ili će tek imati nastup su Jadranka Jovanović, Miša Blam, Esma Redžepova, Vlatko Stefanovski, braća Teofilović, Masimo Savić, Zvonko Bogdan i drugi. Od pozorišta, na „Bojčinsko leto“ dolaze Narodno pozorište, „Atelje 212″, Jugoslovensko dramsko pozorište i“Boško Buha“ iz Beograda, Narodno pozorište „Sterija“ iz Vršca, Aleksinačko amatersko pozorište i „Puls teatar“ iz Lazarevca.
Ovo je jedan tekst iz dodatka.
Ostali tekstovi:
– „Leto u Skadarliji“
– Karneval brodova
– Pravila na Adi Ciganliji
– Dnevni boravak za osobe ometene u razvoju
– Nova pravila u prevozu
– Beoinfo
Dodatak priredila Biljana Vasić. Fotografije: A. Anđić, M. Milenković, Beoinfo
Opština Surčin je najmlađa beogradska opština, formirana 2004. godine. Ipak, mogućnosti koje nudi za provod i odmor, svrstavaju je u jednu od najprivlačnijih lokacija na teritoriji Beograda. Kako bi istakla svoj potencijal i promovisala turističke resurse, GO Surčin je 2008. godine osnovala Javno preduzeće za turizam, koje se uspešno bavi organizacijom izletničkog turizma.
„Resurse naše opštine iskoristili smo za spajanje nautičkog i kopnenog turizma, tako što smo krstarenje Savom povezali sa obilaskom značajnih turističkih lokaliteta minibusom“, kaže za „Vreme“ Sara Stanić, direktorka JP za turizam Surčin. „Savski izlet podrazumeva vožnju brodićem od Bloka 44 sa Novog Beograda do mesta Jakovo, nakon čega turisti minibusom odlaze u obilazak turističkih lokacija opštine. Prva u nizu je poseta salašu „Stremen“ na južnim obroncima Jakovačke šume; zatim sledi poseta manastiru Fenek, najznačajnijem istorijskom i duhovnom mestu u donjem Sremu“, kaže Sara Stanić.
Ono što upotpunjava „sremsku avanturu“ je poseta etno kući „Stajkov“, nakon koje se obilazi nautičko selo „Biser“ – turistički kompleks od šesnaest kućica izgrađenih na vodi. Posle ručka i kratkog odmora izlet se nastavlja u Bojčinskoj šumi, na manifestaciji „Bojčinsko kulturno leto“, a za kraj je ostavljena poseta kompleksu bazena, „Klub S“. Savski izlet se organizuje svakog vikenda, a osim toga, turistička ponuda JP za turizam Surčin uključuje i posetu vinariji „Sekulić“, obilazak Muzeja vazduhoplovstva, akva centra „Senjorita“, ribnjaka „Bečmenska bara“ i dr.


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 11. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen brat vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve