

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Uništavanje kulturnog nasleđa je zločin, a ako to neko radi svojoj zemlji, onda je to jasan čin izdaje, kažu u naslovnoj temi novog „Vremena“ konzervatori Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kojima se preti otkazom ako ne uklone Generalštab i okolne zgrade sa spiska zaštićenih dobara
U subotu je istekao rok koji je leks specijalis odredio Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture da Kompleks Generalštaba izbriše iz registra nepokretnih kulturnih dobara. Zaposleni su odbili da to urade, uprkos pretnjama otkazom.
Sad im se naređuje da osim zgrada Generalštaba, koje bi vlast da ruši i ustupi zemljište zetu Donalda Trampa da gradi luksuzne stanove, hotel i kockarnicu, obrišu iz registra ukupno 15 kulturnih dobara sa još šireg područja. Oni i to odbijaju.
Dr Nenad Lajbenšperger, istraživač-konzervator koji vodi registar nepokretnih kulturnih dobara, kaže da neće brisati pa makar dobio otkaz. Spreman je i na to, ako treba.
„Biće mi samo žao što neću biti u prilici da završim poslove koje sam započeo, ali postoje i drugi načini na koje može uspešno da se radi na zaštiti nasleđa“, kaže on za novi broj „Vremena“ koji je na kioscima od ovog četvrtka (27. novembar).
To je udarna tema broja, sa naslovom – „Poslednja odbrana od varvara“.
Lajbenšperger kaže da je najbolje sačekati odluku Ustavnog suda, ali o poduhvatu kod Generalštaba ima čvrst stav: „Uništavanje kulturnog nasleđa je zločin u svakom slučaju i podleže krivičnoj odgovornosti, a ako to neko radi svojoj zemlji, onda je to jasan čin izdaje.“
Konzervatorka u zavodu, Estela Radonjić Živkov, koju je ministar kulture Nikola Selaković nazvao „ustašom“, takođe kaže da se ne plaši otkaza. Nego se plaši „onoga što bi se desilo ako bismo ćutali“.
„Moja profesionalna dužnost je da poštujem zakon i Ustav Republike Srbije, da štitim kulturno nasleđe Republike Srbije, da kažem kada se sistem zloupotrebljava. Ako zbog toga treba da snosim posledice, to će biti jasan pokazatelj u kakvom društvu živimo i spremna sam na njih“, priča ona za „Vreme“ i dodaje:
„Zaposleni u ustanovama zaštite nisu tu da ćute pred nezakonitim pritiscima – naš posao je da branimo javni interes, kulturnu baštinu i svoju struku, što upravo i činimo.“
Ceo članak čitajte u „Vremenu“ od četvrtka (27. novembar). Ili, još bolje, iskoristite dvadeset odsto popusta na sve pretplate do kraja novembra! Pretplatite se na digitalno izdanje, štampano „Vreme“, bolji njuzleter Međuvreme plus ili podržite naš podkast bilo kojom sumom**


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve