Prvi korak ka vladi nacionalne koalicije; demokrate priželjkuju obrt koji bi doveo do proevropske vlade. Ko s kim može i ne može
IZBORI SU PROŠLI, A ŠTA SAD: Ostaci kampanje DS-a, SPS-a…
Radikali, narodnjaci i socijalisti su u četvrtak 15. maja postigli načelnu programsku saglasnost i nastavili su pregovore o formiranju, kako kažu, nacionalne vlade Srbije.
Radikali i DSS u ponedeljak 19. maja objavljuju da su postigli i načelnu saglasnost o uzajamnoj podršci u drugom krugu pokrajinskih izbora u Vojvodini. Prethodne nedelje objavljeno je da su SRS, DSS i SPS postigli takođe načelnu saglasnost i u Beogradu, što je 20. odobreno u partijskim centralama.
S jedne strane gledano, izgleda da politički proces brže nego što se očekivalo vodi ka stvaranju vlade nacionalne koalicije i do diskontinuiteta postoktobarske politike u Srbiji, s dalekosežnim posledicama. S druge strane, demokrate naslućuju da drugi čin usaglašavanja SRS-a, DSS-NS-a i SPS-PUPS-JS-a nije tako harmoničan kao prvi i priželjkuju obrt koji bi doveo do proevropske vlade.
…DSS-a i NS-a,…
PETPRINCIPA: Načelni dogovor, postignut u nacionalnoj koaliciji prošle nedelje, sadrži pet prinicipa za sklapanje koalicionog dogovora: dalja borba za očuvanje Kosova i Metohije, nastavak evropskih integracija Srbije sa Kosovom i Metohijom, dalji ekonomski razvoj zemlje, borba protiv kriminala i korupcije i socijalna pravda koji je predložila Koalicija okupljena oko SPS-a.
D. M. Palma (JS) izjavljivao je da je na početku pregovora neko rekao kako predlog o poništenju SSP-a neće doći u Skupštinu. Portparol DSS-a tvrdi da u međustranačkim razgovorima taj sporazum nije pominjan, a da je jedan od ugovorenih principa – nastavak evropskih integracija sa Kosovom i Metohijom i nastavak usklađivanja naših zakona sa zakonima EU. Dačić naglašava da se poništavanje Sporazuma o pridruživanju ne nalazi u dogovoru u načelu koji su socijalisti postigli sa koalicijom DSS-NS.
…SRS-a,…
Radikali, posle pauze u pregovorima zbog posete Šešelju u haškom zatvoru, tvrde da su se dogovorili sa DSS-om da završe sporazum, kažu da je ostalo da se dogovori koalicija oko SPS-a, ponovo pozivaju socijaliste da se opredele s kim će u koaliciju i tvrde da su ih pridobili, a D.M. Palma iz Jedinstvene Srbije izjavljuje da o tome nije obavešten i da je dogovor bez JS-a samo slovo na papiru. Pominje da treba pregovarati i sa DS-om.
Demokrate i dalje računaju s tim da će se neko iz socijalističke koalicije zbog evropskog pitanja okrenuti njima: D.M. Palma, sa tri mandata, ili Krkobabić sa pet mandata. Međutim, jedinstvo saveza SPS-PUPS-JS formalno je obezbeđeno uoči izbora koalicionim sporazumom po kome JS i PUPS ne mogu biti deo neke druge parlamentarne većine, ako u njoj nije SPS – u suprotnom, mogu biti aktivirane blanko ostavke kojima raspolaže Dačić.
Demokrate pridaju značaj i proevropskim izjavama koje su davali pojedini funkcioneri SPS-a, kao što su Mrkonjić, ili predsednik izvršnog odbora SPS-a Ružić (rekao da SPS nije za poništavanje Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji sa Evropskom unijom, a i to da su na tom dokumentu radili i neki koji su u predizbornoj kampanji stavljali taj sporazum na stub srama).
JEDNAOBAVEZA: Pošto je taj SSP pod suspenzijom do ispunjenja haške obaveze (hapšenja generala Mladića), po jednoj školi nagađanja moguće je očekivati da će se u nacionalnoj koaliciji kompromis tražiti u odlaganju, u stavljanju tog sporazuma na led za izvesno vreme, uz neki pokušaj razjašnjavanja sa Evropljanima. Dačić, na primer izjavljuje da je sa EU potrebno razgovarati o svim spornim pitanjima, štiteći državne i nacionalne interese.
Ako bi Koštunica i pristao na ratifikaciju SSP-a sa Evropom, ili na odlaganje tog pitanja, postavilo bi se odmah pitanje saradnje s Haškim sudom. D.M. Palma je izjavljivao da ne priznaje Haški tribunal i da nema nameru da hapsi ni Mladića, ni Karadžića. Dačić ne pominje haški sud, a iz DSS-a su ranije dolazile izjave da saradnja s Hagom nije princip, već obaveza.
Među ugovorenim načelnim principima nacionalne koalicije ne pominje se saradnja sa Haškim tribunalom.
Špekuliše se da bi sličan ustupak koaliciji oko SPS-a bila spremna da ponudi i proevropska koalicija – da se umesto ispunjenja obaveza prema Haškom tribunalu upotrebi formulacija „međunarodne obaveze“.
SVIPOMALOSOCIJALISTI: Socijalistička partija Srbije je ostala u centru interesovanja, uživajući u tome što odjednom o njoj svi lepo govore, prebacujući onima koji su ih progonili i hapsili i objavljujući da pregovara prvo s Koštunicom, ali da ne isključuje ni razgovor s demokratama ako ti pregovori propadnu.
U Beogradu se vidi da s Jovanovićevim liberalima socijalisti nikako neće, a liberali posle susreta s zapadnim ambasadorima saopštavaju da ne bi ušli u vladu demokrata u kojoj bi bili socijalisti, ali da su spremni da takvu vladu podrže, mada takvoj vladi ne bi bila neophodna spoljna podrška jer bi bila većinska (ZES 102, SPS-PUPS-JS 20 MK 4 itd).
Iz inostranstva, od strane Jorgosa Papandreua iz grčkog PASOK-a, nagoveštava se i ulazak SPS-a u socijalističku internacionalu (gde sada ima status posmatrača), naravno, ako podrži proevropsku koaliciju.
S demokratske strane se sada govori o dve partije iz socijalističke internacionale. Tadić izjavljuje da je Srbiji potrebna socijalno odgovorna vlada, formirana na bazi nacionalnog pomirenja. On govori o svom zadatku da se političke snage devedesetih i političke snage koje su vodile Srbiju nakon 2000. godine objedine oko zajedničkih ciljeva, da se umire stanovništvo, tenzije i nesporazumi, da teške reči padnu u zaborav i da se pokuša da u sledeću deceniju Srbija uđe kao stabilna i prosperitetna zemlja.
S druge strane, čuli su se nagoveštaji o mogućem povećanju tenzija u Srbiji. Demokrate ponavljaju da Koštuničina kombinatorika ne može poništiti volju građana. Liberali su najavili demonstracije ako se nastave pregovori narodnjaka, socijalista i radikala, a i demokrate (profesor Mićunović) pominju da bi mogli i da mobilišu mase da se novoj vladi suprotstave vanparlamentarnim sredstvima. B. Đelić u međuvremenu demantuje da je izjavio Rojtersu da demokrate ne bi imale problema da predvode velike ulične proteste, ukoliko bi investicije stale, ako bi kurs dinara oslabio.
Kada je radikal Vučić na konferenciji za novinare obznanio već objavljenu vest o načelnom sporazumu u Beogradu, grupa omladinaca DS-a je demonstrirala noseći transparent „Ne damo ti Beograd“, a nasuprot njih je stajala grupa radikala…
ŠTAMOŽE, ŠTANEMOŽE: Demokrata Tadić, videvši da se oko SSP-a u nacionalnoj koaliciji traži kompromis, poručuje narodnjacima: „Biću fer i daću im 24 sata da se javno izjasne da li i dalje stoje iza toga da u Skupštini odmah treba poništiti SSP.“ Naglašava da je DSS sa nezapamćenom brutalnošću govorilo da su svi oni koji su potpisali SSP izdajnici, a sada govori da neće poništavati taj sporazum, da je dobro što ta stranka to kaže, ali da je loše da obmanjuje građane.
Logičnim u tom kontekstu izgleda i pitanje koje u „Politici“ postavlja analitičar Obrad Kesić: Ako je moguć kompromis oko SSP-a da bi se formirala vlada sa socijalistima, zašto nije bio moguć sa DS-om da se sačuva prethodna vlada? U odgovoru na to pitanje dolazi se do – moći. Socijalisti i radikali kažu da pitanje ko će biti premijer još nije došlo na dnevni red, a demokrate kažu da Koštunica više nikad neće biti premijer, (nisu još istakli svog kandidata za premijera, a list „Danas pominje Gorana Pitića). Poneko od demokrata prognozira da može doći i do raskola u Koštuničinoj stranci, ali tamo tvrde da kod njih nema nikakvih sporova, a verovatno ne bi ništa ni demantovali da je baš sve u redu.
HOĆU–NEĆU: Odnos prema SSP-u je bilo glavno pitanje na proteklim izborima. Ono je obeležilo novu liniju političke podele u Srbiji, a određivaće i granice do kojih se s jedne ili druge strane može popuštati, ali već sada se govori o previše „nedogmatskih detalja“ koji tu podelu zamagljuju i relativizuju.
Kad se pogleda ko sve s kim ne može (DSS neće s G17 plus, LDV-om i LDP-om, a ni sa DS, LDP neće sa DSS-om i SRS-om, SPS neće sa LDP-om), da se zaključiti da mora doći do novih izbora. Suprotno tome, nije nemoguće ni da se zamisli i neka koncentraciona vlada – kad se poređaju sve nagoveštene i priželjkivane koncesije i ustupci na raznim stranama, i kad se pogleda ko s kim sada odjednom može i koliko je doskorašnjih nepremostivih razlika preko noći smanjeno: DSS može sa SPS-om i SRS-om, DS (a i LDP indirektno) može sa JS-om, i SPS-om) itd. Takoreći, kakofonija velikog pomirenja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!