Kad god neko pokuša ili uspe da sebi oduzme život zbog toga što je predmet sprdnje ili zlostavljanja na internetu, svi stanemo, zamislimo se, zaključimo da treba da budemo bolji ljudi. Do prve naredne prilike…
Svi već znamo šta se dogodilo. Dvadesetdvogodišnji mladić došao je na razgovor za posao na benzinskoj pumpi u Laktašima. Radnik na pumpi mislio je kako je jako zabavno da snima razgovor i postavlja mu sasvim nebulozna i, ako ćemo pravo, neduhovita pitanja. Mladić je na snimku vidno zbunjen i čak zgranut pitanjima, ali mlad je, potreban mu je posao, ne zna da ga snimaju i – radi šta mu se kaže. Zato što je mlad i zato što mu treba posao.
Radnik kači video na internet i on postaje viralan. Ljudi skloni lošem humoru (a takva je većina) besomučno komentarišu i ismevaju mladića. Nekoliko dana kasnije u medijima se pojavljuje vest da je momak počinio samoubistvo. Niko se više ne smeje. Ništa više nije smešno. Većina onih koji su video delili i komentarisali sada briše sve što su pisali i uklanja tragove. Kao da se sramota i krivica mogu obrisati jednim klikom.
Internet je ovih dana pun kontemplacija na temu nasilja. Ali kao da većini promiče suština: u ovom slučaju nije bilo mržnje, nije bilo napada ni pretnji. Iako nikada ne možemo znati šta nekoga navede na samoubistvo, momak iz Laktaša zasut je podsmehom.
KAKVI SMO
Da li smo loši ljudi kad se podsmevamo na internetu? Podsmeh nikom nije na ponos, ali hajde da preformulišemo: da li smo loši ljudi kada se na nečiji račun šalimo na internetu? Najlakše bi bilo reći: jeste, grozni smo. Ali, koliko puta smo prijateljima poslali smešan video krupnije gospođe koja pada sa trambuline? Planinara kog pokušava da pojede medved? Koliko često koristimo gifove na kojima su ljudi koji ni po čemu nisu poznati, osim što su nekada negde napravili upečatljiv izraz lica i postali globalno poznati? Oni žive svoje privatne živote i trpe “slavu” koju nisu tražili. Mimovi, gifovi i “smešni video-snimci” za mnoge su smisao obitavanja na društvenim mrežama. Problem je kad se granica između šale i podsmeha ili između podsmeha i maltretiranja potpuno zamrlja.
Sada se događa paradoks iz kog se vidi da ona floskula “internet sve pamti” ne znači i da internet ume da nauči iz grešaka. Ljudi šalju pretnje radniku sa pumpe i njegovoj ženi. Objavljuju javno njihovu adresu, gde supruga radi, kuda se kreće. Sada je nasilnik postao žrtva, a sa njim i njegova, sasvim nedužna porodica. Nasilje i mržnja su perpetuum mobile koji ljude povuče i uvuče toliko da, uvereni kako se samo bezazleno šale, zapravo pletu omču koja će uskoro stisnuti nečiji vrat. Da li ih to čini zločincima? Ako merimo po namerama, ne. Ako merimo po posledicama – da.
NIKAKVI SMO
12-06 falling-g280caebb7_1920…
Zakoni i pravosuđe mere po posledici. Iz Policijske uprave Banjaluka saopštili su da su dve osobe u ponedeljak 31. oktobra saslušane zbog neovlašćenog snimanja mladića iz Laktaša.
“Dve osobe čiji su inicijali V. T. i D. K. iz Laktaša uhapšene su zbog sumnje da su počinile krivično delo neovlašćeno fotografisanje i u toku je njihova kriminalistička obrada”, saopšteno je, a prenosi Srpskainfo. U saopštenju se dodaje da se sve mere i radnje preduzimaju uz saglasnost i pod nadzorom dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka. Tužilac se izjasnio da se nakon kompletiranja i dokumenotvanja predmeta Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka protiv ovih lica dostavi izveštaj o počinjenom krivičnom delu.
Ali, o kom krivičnom delu? Pa, nisu oni počinili samoubistvo druge osobe, to nije moguće. Ne, osumnjičeni su za krivično delo neovlašćeno fotografisanje, a jedan od njih dvojice se nalazi na video-snimku. Za ovo delo je zaprećena kazna do godinu dana zatvora, odnosno novčana kazna.
I to je to, ništa se više ne može učiniti, nema drugog dela koje su počinili – da su znali da će se mladić ubiti, oni to ne bi ni uradili. Ne ide se u zatvor kad ispadneš “papak”. Ali upravo je u tome stvar: naravno da nisu znali da će se momak ubiti, nisu znali jer nisu mislili. Za njih je on postao ljudsko biće tek kad je preminuo. Pre toga bio je predmet, predmet sprdnje, način da se postane zvezda interneta na jedan dan, da se sakupe lajkovi, da se hvali u lokalnoj kafani.
Nikada niko neće znati da li se dvadesetdvogodišnji mladić ubio zbog snimka sa pumpe ili je imao i druge probleme. A nije ni naše pravo da to znamo. Ali naša je obaveza da konačno shvatimo kako ismevanje nedužnih i divljanje na internetu mogu nekoga da gurnu preko ivice. I da pazimo šta pišemo, šerujemo i lajkujemo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel
Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage
Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!