
Šumovi u vlasti
Ružić na protestu 15. marta u Beogradu: Idem, kako ne idem
„Idem, kako ne idem. Idem po Beogradu, mogu slobodno da šetam gde hoću", izjavio je funkcioner SPS-a Branko Ružić
Usluge službe "Pomoć u kući", za koju grad Beograd godišnje izdvaja više od 330 miliona dinara, danas koristi više od 2000 starijih Beograđana. Od januara, taj broj će biti veći, a kvalitet usluge još bolji
Ceo dodatak »Vreme Beograda« u PDF-u
Ovo je jedan tekst iz dodatka.
Dodatak priredio Mirko Rudić. Fotografije: Aleksandar Anđić i Milovan Milenković.
„Stari ljudi vegetiraju kada su sami“, počinje razgovor penzionerka Martina Trivunović sa Novog Beograda. „Nemam dece, a od kada mi je suprug u avgustu preminuo, Slavica mi je jedino društvo i podrška.“ Dok ona to govori, Slavica Ćirić pere sudove. Ona je gerontodomaćica službe „Pomoć u kući“ koju za stare i nemoćne sugrađane organizuje grad Beograd.
„Pao je sneg, napolju je klizavica, ali ne brinem – Slavica ide u nabavku i plaća račune. Slavica nije neko ko mi samo opere i skuva, ona čini da se i dalje osećam živom… Ne znam kako bih bez nje… Volim je kao kćerku“, ne prestaju da stižu pohvale na račun Slavice Ćirić koja se samo smeška. „Lako se vezujem za svoje korisnike. Ponekad izgubim osećaj da ovaj posao radim za platu“, kaže gerontodomaćica koja jedanaest godina na ovaj način brine o starim ljudima. Ovih dana, osim penzionerke Martine, opslužuje još dve bake, a ukoliko je koleginica odsutna – i treću. „Posao je naporan i odgovoran, potrebni su posebna motivacija i strpljenje“, kaže Slavica Ćirić, ali ipak dodaje da joj ništa ne pada teško.
Ona je jedna od 687 gerontodomaćica koje su zaposlene u Radnoj jedinici „Dnevni centri i klubovi“ Gerontološkog centra Beograd koji organizuje uslugu „Pomoć u kući“. Namenjena je svim Beograđanima koji ispunjavaju uslove za to (videti okvir „Kako do ‘Pomoći u kući’“).
Stogodišnja Dragica Srzentić koristi ovu pomoć više od pet godina. Posle dvomesečnog boravka u jednom domu za stara lica, morala je da ga napusti. „Bila sam zadovoljna negom koju sam dobijala u domu, ali 850 evra, koliko to košta, previše je za mene. Zato sam ponovo pozvala svoju gerontodomaćicu. Bolje je ovako: u svojoj kući, gde je najbolje za mene, dobijem sve što mi treba“, kaže ona.
Organizatorka službe „Pomoći u kući“ Verica Paunović kaže da su korisnici prezadovoljni: „Pored peglanja, usisavanja, sređivanja kupatila, pripreme jednostavnijih jela, one često pomažu korisnicima u namirivanju egzistencijalnih ljudskih potreba, ali i svega drugog: nabavke knjiga, odvođenja na lekarske preglede, povezivanjem sa humanitarnim organizacijama… Ukoliko je potrebno, organizovaće i servisne usluge, pa će stariji sugrađani lakše da dođu u kontakt sa majstorima, zidarima ili molerima.“
Cena dvosatne posete gerontodomaćica košta 26 dinara po satu, što je oko 1200 mesečno. Cena se nije menjala od 2006. godine i pristupačna je velikoj većini starijih Beograđana. Ovu pomoć u decembru koristi 2059 starijih Beograđana.
Maria Markov, upravnica radne jedinice „Dnevni centri i klubovi“, kaže da je vanrednom akcijom kontaktirano oko hiljadu sugrađana koji se nalaze na njihovoj evidenciji zahteva: „Odlučili smo da u narednim danima dodatno obiđemo one kojima je naša pomoć najpotrebnija. Ponudili smo im dolazak gerontodomaćica koje bi ih snabdele namirnicama i lekovima, kako se ne bi izlagali riziku da se po ovakvom vremenu povrede.“
S obzirom na veliki broj Beograđana kojima je ovakva pomoć potrebna, gradski Sekretarijat za socijalnu zaštitu promenio je organizaciju rada. Cilj je efikasnija usluga koju će dobiti veći broj korisnika. „Promena je da će se pomoć pružati prema realnim potrebama korisnika, što znači da će Centar za socijalni rad, obići korisnike i ustanoviti kakva je konkretno pomoć potrebna i u koje vreme, dva sata dnevno“, kaže Aleksandra Krstić, zamenica sekretara za socijalnu zaštitu. „Većini naših starijih sugrađana ovo je jedini vid pomoći koji imaju i koju sebi mogu da priušte. U skladu sa socijalnom politikom Grada i u narednom periodu nastavićemo da unapređujemo službu „Pomoć u kući“, sa ciljem da ovu uslugu dobije najveći broj onih kojima je pomoć neophodna“, dodaje ona.
Gradska uprava Beograda godišnje izdvaja više od 330 miliona dinara za uslugu „Pomoć u kući“.
Novi Beograd će u narednom periodu dobiti dnevni boravak za starije od 60 godina kojima je potrebna kontinuirana nega. Nalaziće se u Ulici Mileve Marić Anštajn 44, imaće oko 190 kvadratnih metara. Namenjen je starim osobama koje nisu institucionalno zbrinute, a potrebni su im nega i nadzor preko dana – kada su članovi porodice, koji inače brinu o njima, van kuće.
„Objekat koji će biti otvoren na Novom Beogradu imaće mogućnost da zbrine 30 korisnika. Strategija grada Beograda i Sekretarijata za socijalnu zaštitu u narednih nekoliko godina predviđa otvaranje još 15 ovakvih boravaka, po jedan u svakoj opštini“, rekao je Nenad Matić, gradski sekretar za socijalnu zaštitu.
On je, u četvrtak 20. decembra, potpisao ugovor o otvaranju novog doma, sa Kristijanom Kringom, potpredsednik kompanije „Japan Tobacco International“ (JTI) za Zapadni Balkan. „Imajući u vidu da je u ovom trenutku više od 1000 osoba podnelo zahtev za pomoć u kući, jasno je da postojeći kapaciteti za socijalnu zaštitu starih treba da se prošire. Prepoznali smo probleme sa kojima se starije osobe i njihove porodice svakodnevno susreću i odlučili smo da ponovo pružimo podršku gradu Beogradu u brizi o najstarijim sugrađanima“, rekao je Kring i apelovao na sve društveno odgovorne kompanije i pojedince da u narednoj godini, svako na svoj način, povedu više računa o starima.
Služba „Pomoć u kući“ je formirana još 1987. godine u okviru Radne jedinice „Dnevni centri i klubovi“, čiji je osnivač grad Beograd, a koja se nalazi pri Gerontološkom centru Beograd. Pomoć koju dobijaju najstariji sugrađani podrazumeva pružanje usluga osnovnih životnih potreba, kao što su obezbeđivanje ishrane, pomoć u održavanju higijene odevnih predmeta i posteljine, pomoć u zagrevanju stana, pomoć pri kretanju, plaćanje komunalija, odvođenje lekaru…
Pravo na pomoć u kući imaju stara, iznemogla lica koja su bez srodnika ili kojima srodnici nisu u stanju da pruže adekvatnu zaštitu u stanu. Zahtev za ostvarivanje ovog prava podnosi se Centru za socijalni rad u opštini prebivališta zainteresovanog lica. Da bi postali korisnici ove usluge, svi Beograđani koji ispunjavaju ove uslove moraju da imaju i sledeća dokumenta:
1. obrazloženi zahtev
2. izvod iz matične knjige rođenih (dve overene kopije)
3. fotokopiju lične karte (dva primerka)
4. poresko uverenje iz opštine
5. ček penzije (dva primerka fotokopije poslednjeg čeka)
6. fotokopiju ugovora o stanu
7. izvod iz matične knjige umrlih (ako je lice udovica ili udovac)
8. kopija presude o razvodu (ako je lice razvedeno)
9. predlog lekara opšte prakse ili fotokopiju postojeće medicinske dokumentacije
Pored usluge gerontodomaćica, starim licima i licima sa invaliditetom koja žive na teritoriji Beograda, omogućena je i usluga teleasistencije. To je vaninstitucionalna i nemedicinska brige o korisnicima kojima je potreban stalni nadzor. Suština je alarmno dugme – „dugme koje čuva život“ – koje korisnik nosi oko vrata ili na ruci. Pritiskom na dugme uspostavlja se veza sa dežurnim teleoperaterom, koji potom šalje mobilni tim koji će se nalaziti u svakoj opštini.
„Idem, kako ne idem. Idem po Beogradu, mogu slobodno da šetam gde hoću", izjavio je funkcioner SPS-a Branko Ružić
U saopštenju SSP-a navodi se da vlast Aleksandra Vučića planira politički obračun sa opozicijom, koristeći optužbe za terorizam i rušenje ustavnog poretka
Nema nikakve sumnje da će skup biti izuzetno veliki, govori se o stotinama hiljada ljudi. Nije to nerealna prognoza, bez obzira na kampanju zastrašivanja koju režim vodi poslednjih dana i bez obzira na eventualnu blokadu puteva ka Beogradu koju, kako se tvrdi u delu javnosti, režim planira za subotu. Crta je saopštila da je tokom protekle nedelje u Srbiji održano najmanje 410 mitinga. Skoro da nema mesta, pa čak ni sela u kojem građani javno ne pokazuju, bar na neki način, snažan revolt. Ogromna energija će se sliti u glavni grad na protest koji je unapred proglašen za ključni event, posle kojeg ništa više neće biti isto. Sa ovim da posle 15. marta neće biti isto začudo se slažu i demonstranti-građani i Vučić
Kad sve ovo prođe, unuci nam neće verovati da su se – kada je Srbija vraćala dostojanstvo i slobodu – pojavile mlade osobe koje nije bilo sramota da otvoreno istupe i kažu kako ne podržavaju svoje pobunjene kolege jer ih ne zanima vladavina prava i zahtevi da se otkriju krivci za smrt 15 osoba na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Oni “samo hoće da uče”
Bivši poslanik radikala Nemanja Šarović (na slici) oduševljava mase svojim reporterskim poduhvatima. I kaže da mu je uglavnom žao naroda koji intervjuiše na Vučićevim mitinzima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve