Dubravka Tomić, v. d. direktorka Doma kulture “Studentski grad” (na fotografiji ispod), koju Vlada Srbije ne želi da razreši dužnosti iako je ona, na inicijativu zaposlenih, podnela ostavku, odlučuje o programima, plati, pravima i svemu u ovoj ustanovi, u kojoj želi samo studente po svom ukusu
Ovog ponedeljka u Domu kulture “Studentski grad” nije održana tribina o osvetničkoj pornografiji na kojoj je trebalo da učestvuje studentkinja Nikolina Sinđelić, po svemu sudeći zbog opstrukcije (čitaj: cenzure) direktorke ove ustanove. Dan nakon toga nije održano ni književno veče slem poezije zato što su ga učesnici otkazali u znak solidarnosti sa Nikolinom.
...Dubravka Tomić
Dom kulture Studentski grad (DK SG) osnovan je pre 51 godinu, piše na sajtu, s ciljem da spoji i neguje prosvećenost, debatu, kritičko mišljenje i kreativnost, duh saradnje, učenja i solidarnosti. Međutim, zaposleni već duže od godinu dana upozoravaju da ih v. d. direktorka Dubravka Tomić u tome sprečava. Njihovom inicijativom, Upravni odbor DK SG prošlog decembra jednoglasno je tražio da Dubravka Tomić podnese ostavku i ona je to odmah i uradila. Međutim, Vlada Srbije je još uvek nije razrešila.
STUDIO 28 I AFC
Kako god bilo, činjenica je da se Dom kulture Studentski grad u poslednje vreme pominje najčešće zbog problema, kao i da je Dubravka Tomić u svakom od njih. Prošlog meseca ova ustanova je skrenula pažnju na sebe kad su zaposleni štrajkom upozorenja reagovali zbog Studija 28. Naime, direktorka je tražila iseljenje Studija 28 iz prostorija Akademskog filmskog centra pod izgovorom rekonstrukcije prostora, a zaposleni u tome vide njenu nameru da ga ugasi. Studio 28 je deo Akademskog filmskog centra (AFC) koji je prošle godine dobio nagradu “Nebojša Popović” za doprinos srpskom filmu. Zaposleni i saradnici kažu da je AFC redak primer nasleđa kino-klubova iz Jugoslavije. U njemu su stvarali mladi autori, studenti, ali i iskusni filmski stvaraoci. Tu su se održavale radionice, projekcije, predavanja, zvanični i nezvanični sastanci sa kojih se krenulo u realizaciju važnih projekata i umetničkih dela. Pored dela Arhiva alternativnog filma i bogate biblioteke sa retkim knjigama o eksperimentalnom i animiranom filmu, u Studiju 28 nalazi se i legat Dušana i Bojane Makavejev, kao i oprema za filmske projekcije za oko 30 posetilaca, džem-sešne i predavanja. Ništa od ovoga, tvrde zaposleni, nema smisla premeštati u drugu prostoriju sem ako nije reč o cenzuri i nameri da direktorka uspostavi kontrolu. AFC i njegov Studio 28 su prostori koje ona ne uspeva da kontroliše, kažu zaposleni, pa zato njenu inicijativu za preseljenje Studija 28 ocenjuju kao pokušaj da se AFC oslabi, te da se studentska kritička praksa progna iz Studentskog grada. Pokrenuta je i peticija koju je potpisalo nekoliko stotina naših filmskih autora, umetnika i inostranih saradnika.
U okviru ove priče možda nije loše istaći da je urednik AFC-a Milan Milosavljević ujedno i poverenik sindikata “Nezavisnost”, da je podneo više tužbi protiv direktorke jer je kršila zakon, kao i da je na konferenciji za medije održanoj povodom pomenutog štrajka upozorio na razne nepravilnosti u kući. Između ostalog, zabranjivala je, rekao je, službena putovanja onima koji joj nisu po volji. Njemu je, bez obrazloženja, uskraćeno putovanje u Sjedinjene Američke Države gde je trebalo da predstavlja filmove AFC-a u četiri grada i na dva univerziteta, zatim u Frankfurt gde je takođe trebalo predstavi produkciju AFC-a. Kako je Milosavljević tada naveo, direktorka je konstantno pronalazila izgovore da “nema novca” iako su sredstva bila predviđena budžetom.
Zatim, naveo je i da mu je tražila kopije indeksa svih studenata koji su učestvovali na filmskoj radionici “Kino-eko”, a nije tražila za učesnike na drugim radionicama. Ispričao je da se mešala u program, da je ukinula Blokadni FEST, program koji je rađen u SKC Kragujevac, kao i radionicu ekološkog i antropološkog filma “Kino-eko” koja je postojala pet godina i na kojoj je producirano više od 30 filmova prikazanih i nagrađenih na više od 50 domaćih i stranih festivala.
FINANSIJE
Prema rečima zaposlenih, dolaskom Dubravke Tomić u DK SG nastao je finansijski haos. Navode da ona ne poštuje odluke Upravnog odbora koje se odnose na usvojeni i odobreni godišnji program i budžet, na osnovu kojih DK SG dobija sredstva od nadležnog ministarstva. Tako je, na primer, ustanova primila 30 odsto preostalih sredstava od ukupne donacije Evropske unije za uspešno realizovani međunarodni projekat “Oni žive – studentski životi otkriveni kroz kontekstualne umetničke prakse”, u vrednosti od oko 25.000 evra. Iako je po dogovoru trebalo da se novac iskoristi za razvoj programa drugih evropskih projekata i stručno usavršavanje zaposlenih u tom domenu, članovi projektnog tima nisu bili obavešteni da je novac uplaćen, niti su konsultovani o njegovoj daljoj upotrebi. Ovaj incident, uz stalno usporavanje i opstrukciju projekta, bio je jedan od glavnih razloga što je vođa projekta Maida Gruden dala otkaz krajem prošle godine.
Takođe prošle godine, u republički budžet je bez obrazloženja vraćeno više od pet miliona dinara namenjenih programima DKSG-u. Urednici tvrde da su to uglavnom sredstava namenjena za realizaciju programa, što dokazuju i jednim mejlom u kojem direktorka kaže uredniku AFC-a Milanu Milosavljeviću da “planovi ne moraju da se realizuju”. Kažu i da direktorka nije htela, pod različitim izgovorima, da plaća učesnike. Podsećaju i da je jedan od najznačajnijih festivala, Dok’n’ritam, morao da napusti ustanovu, a prvi put od osnivanja Festivala autorskog filma njegovi filmovi nisu prikazani i u DKSG. Pitanje je šta će se desiti sa festivalima Balkanima, Ćutanje je zlato, Alternative film/video, Lasciar vibrare, Festival bluz bendova, koji su osnovani u DKSG.
Zatim, svedočili su da direktorka sama sebi isplaćuje redovne bonuse, a katkad i prekovremene sate, da u ustanovi ne boravi, da odlazi na službena putovanja bez velikog razloga i s njih se vraća bez koristi za ustanovu, bonuse ne deli prema kriterijumima iz Pravilnika, već prema sopstvenom nahođenju, uglavnom sa idejom stvaranja jaza između zaposlenih, dok veliki broj radnika u ustanovi prima minimalac. Mesečna zarada za jun je umanjena samo zaposlenima koji ne pristaju da se pomire sa trenutnim stanjem u instituciji i to na osnovu neplaćenog odsustva iako ga nisu ni tražili.
SELEKTIVNO OTPUŠTANJE
Bez posla je ostala Milena Mitrović, koordinator društvenih mreža, a na njeno mesto je mimo odluke stručne komisije postavljena Sunčica Nikolić, novinarka iz Požarevca, bivša supruga kontroverznog biznismena Slaviše Nikolića, vlasnika ugašene Televizije “Duga”, optuženog za nasilje u porodici, uz to direktorkina drugarica. Kako tvrde zaposleni, nju je Tomićeva zaposlila da uređuje društvene mreže mimo mišljenja konkursne komisije. Zaposleni su iz njihove prepiske saznali da svoje kolege nazivaju budalama, glupacima i idiotima, a direktorka je na sastanku Upravnog odbora priznala da je za koleginicu rekla da je “budala i glupa”, ali je objasnila da je to bilo iz “dobre namere”.
Ugovor nije produžen ni Mariji Konjikušić, urednici likovnog programa, zbog podrške kolegama urednicima i studentima. Poslednji u nizu bio je novinar Nebojša Vučinić, koji je kratko radio na mestu PR. Ugovor mu nije produžen bez obrazloženja, kao i svima ostalima. Od ovog ponedeljka postavljen je novi, po izboru direktorke.
DIREKTORKA I STUDENTI
S početkom studentskih protesta, direktorka se sukobila i sa studentima. Urednici su im otvorili vrata da slobodno koriste svoju ustanovu, a ona je nastojala da to spreči. Pozivala je policiju, zaključavala prostorije, a ključeve je odnosila sa sobom. Nastojala je da spreči urednike da realizuju programe koje po njenom mišljenju ne bi trebalo realizovati, tako što je tehnici naložila da pod pretnjom otkazima ne smeju da realizuju nijedan program bez njenog izričitog odobrenja. Neke studentske izložbe su čudom realizovane, ali po visoku cenu. Izložba Nasleđe u opasnosti studentskog Ansambla Generalštab imala je velike muke: direktorka je tražila da se promeni naziv, promeni plakat, do poslednjeg dana bilo je neizvesno da li će se otvaranje izložbe desiti, da bi posle izložbe bila otpuštena urednica likovnog programa. Koncert Samostalnih referenata otkazan je zbog rečenice u najavi “Dođite da skačemo, jer ko ne skače…”, koju je direktorka shvatila kao političku, dodajući joj nepostojeće “taj je ćaci”, da bi nakon toga bio otpušten i PR ustanove: mnogi smatraju upravo zbog toga što nije primetio “spornu” rečenicu.
PREVENTIVNA CENZURA
Po inovativnosti se, čini se, iz cele ove aktuelne priče o DK SG izdvajaja nova vrsta ugovora za saradnike ove ustanove. Član 5 tog ugovora omogućava direktorki da zloupotrebi pojmove “politička neutralnost”, “javni interes” i “osnovne vrednosti”, i da na osnovu toga kako ih protumači onemogući ili cenzuriše nečiji rad. Direktorka, dakle, može da proceni da li pesma, performans ili čak i izjava izvođača narušava pomenute pojmove i da na osnovu toga zabrani njegov nastup. Ovakav ugovor, prema oceni zaposlenih i saradnika, predstavlja oblik preventivne cenzure.
Samo još ovo: direktorka je nedavno, u svoje ime, pozvala studente koji žele da budu urednici programa da se jave Domu kulture Studentski grad. Zaposleni kažu da otad po hodnicima viđaju neke ljude koji tvrde da su studenti i to – najbolji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako se istraga koristi kao političko sredstvo, ako se zaključci iznose pre nego što su činjenice utvrđene i ako se institucije stavljaju u službu narativa, pitanje je šta je sledeće. Ne radi se više samo o tome šta se desilo u Rektoratu ili na Filozofskom fakultetu. Pitanje je šta čeka društvo, šta mu sledi iz ovakvih obrazaca i koliko dugo to može da funkcioniše. Ali, vidimo i da ima ko da se suprotstavi svemu tome
Dok čekamo da se REM probudi, mediji svesno, bez ikakvog straha od sankcija, krše zakone i Kodeks novinara. To podrazumeva guranje narativa da su “blokaderi” krivi za sve loše u društvu, nekritičko prenošenje poruka da “su na kraju i ubili devojku”, kao i da policija ima pravo da studente “bije i da ih ubije”
Da li je moguć poraz Viktora Orbana i, ako se desi, hoće li ga on prihvatiti? Šta mađarski premijer nudi biračima, a šta oni traže? Zašto je prema anktama u prednosti njegov rival njegov Piter Mađar? Zbog čega je pod Fidesom procvetala sistemska korupcija, a razorene vladavina prava i autonimija univerziteta? Na koji način su ova stranka i njen lider na izborima radili sveo ono šta u Srbiji radi SNS, izuzev premlaćivanja građana? I kakve veze sa svime ovim ima predsednik Srbije
Erik Beket Viver smatra da, ako opozicija pobedi, prvo što će uslediti biće veliki prelet: “Hiljade i hiljade njih će menjati stranu, tvrditi da nikad nisu bili za Fides.” Zatim očekuje da mnogo ljudi na nižim pozicijama počne da govori šta se zaista dešavalo. “Svašta će isplivati, ne bih se iznenadio ni da se pojave informacije o političkim ubistvima.” A Ako Orban ipak pobedi? “Osveta, osveta, osveta. Odlazak iz EU. I zatim, poslednji privid vladavine prava biće odbačen”
Ove godine obeležavamo tri “jubileja”: 20 godina od osnivanja Republike Srbije kao nezavisne države, 20 godina Dačića na vrhu SPS-a i 20 godina od smrti Miloševića. Ivica Dačić se vratio iz bolnice sa fanfarama, dok Branko Ružić poručuje da SPS treba sačuvati od dobrovoljne eutanazije
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!