
Novi broj „Vremena“
Rat oko KK Partizan: Između režima i navijača
Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan
Poreska policija je od početka godine do 8. jula podnela 738 krivičnih prijava protiv direktora i vlasnika firmi zbog utaje 8,5 milijardi dinara poreza
Proizvodnja: „Štark“ obara rekorde
Beogradska konditorska industrija „Soko Štark“ ostvarila je u prvih šest meseci 2006. najveći proizvodnju u poslednjoj deceniji. Realizovano je 9300 tona proizvoda, što je za 14 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
U prvom polugođu proizvedeno je 54 odsto više vafela, 27 odsto više keksa, 26 odsto više čajnih peciva, 19 odsto više čokolade i čokoladnih proizvoda i 16 odsto više piškota. Proizvodnja Smokija takođe je rasla. Za ovu godinu planiran je plasman od 4000 tona, što je za deset odsto više u odnosu na 2005. Tokom prošle godine prodato je 3600 tona Smokija ili 72 miliona kesica. Samo u Srbiji prodato je preko 60 miliona kesica Smokija, u proseku osam po stanovniku ili 400 grama. Ovog jula, 34 godine od početka proizvodnje, Smoki je dobio novu aluminijumsku ambalažu.
Investicije: Treći Super Vero

Između ulica Ruzveltove, Cvijićeve i Nikodima Milaša u Beogradu u toku je izgradnja trećeg supermarketa Veropoulos, čije je otvaranje planirano početkom 2007. Ovaj supermarket prostiraće se na 10.000 kvadrata i biće izgrađen po standardima moderne arhitekture, sa obezbeđenim parking prostorom u podzemnoj garaži. Kompanija Veropoulos najavila je širenje lanca svojih supermarketa, za sada samo na teritoriji Beograda, a planirano je da se u sledeće dve godine broj supermarketa zaokruži na pet.
Na srpskom tržištu grčka kompanija Veropoulos prisutna je od 2002. godine, kada je počeo sa radom prvi supermarket u ulici Treći Bulevar u Novom Beogradu. Drugi supermarket nalazi se na Konjarniku i posluje od decembra 2004.
Usluge: Prepaid dopuna SMS-om
Panonska banka uvela je servis dopune kredita za mobilne telefone, SMS porukom u mreži 064 i 065. Servis će moći da koriste vlasnici DinaCarda Panonske banke. SMS porukom može se dopuniti prepaid račun u bilo koje vreme i sa bilo kog mesta, čak i u romingu. Minimalni iznos dopune je 150 dinara, a maksimalni 1000 dinara. Pre toga je potrebno samo Panonskoj banci podneti zahtev za korišćenje ovog servisa. Pored dopune kredita za sopstveni mobilni telefon, klijent može to učiniti i za druge korisnike.
Promocije: Nov Sony Ericsson
Sony Ericsson je lansirao takozvani pametni telefon, namenjen za racionalnije organizovanje poslovanja. Aparat P990 može da šalje, prosleđuje ili čuva e–mail poruke sa svim vrstama priloga: dokumentima, fotografijama, video-sadržajima itd. Nova push e–mail tehnologija automatski šalje poruke na telefon, a kopije stižu na računar. Integrisani skener za vizit-karte čita podatke i memoriše ih u telefonu ili na PC-ju.
Mreža: Ekspozitura broj 18
Nova ekspozitura Piraeus banke u Takovska broj 49b u Beogradu svečano je otvorena 27. jula. Na istoj adresi nalaziće se još dva odeljenja ove banke, za platne kartice i potrošačke kredite i za hipotekarne kredite. Prema rečima zamenika generalnog direktora Konstantina Vajotisa, Banka je za godinu dana povećala broj espozitura sa devet na 18, broj zaposlenih sa 171 na 292 radnika, a bilansnu aktivu sa 60 na 233 miliona evra.
Udruživanje: Zajedničko preduzeće Sintelona i Enie
Sintelon A.D. iz Bačke Palanke i švajcarska kompanija Enia AG, potpisali su ugovor o osnivanju zajedničkog preduzeća Enia Istočna Evropa, koje će se baviti proizvodnjom podnih obloga od zida do zida. Oba partnera imaju po 50 odsto učešća u novom preduzeću, a ono je sastavljeno iz dva poslovna entiteta: Enia iz Bačke Palanke i Enia iz Kaluša u Ukrajini. Novim zajedničkim preduzećem proširiće se i ojačati tržište podnih obloga za stambenu i javnu upotrebu. Očekuje se da Enia Istočna Evropa zauzme vodeću poziciju u oblasti tekstilnih podnih obloga od zida do zida na tržištima Rusije, Ukrajine i Balkana.
Banke: Jedinstvena poslovna filozofija
Piše: Vlasiadis Panagiotis, generalni direktor Alpha banke
Alpha banka je donela u Srbiju osobenu poslovnu filozofiju, koja je potvrdila svoju valjanost tokom 165 godina istorije Banke. Srž naše poslovne politike čine pouzdanost, odgovornost i transparentnost. Ta politika obezbedila je da Alpha bank bude najveća privatna
finansijska institucija u Grčkoj i da izraste u jaku, dinamičnu regionalnu grupaciju, koja posluje u šest zemalja Jugoistočne Evrope kroz 700 poslovnica. Odana pomenutom etičkom kodeksu, Alpha banka u Srbiji vodi aktivnosti na nekoliko paralelnih koloseka s fokusom na:
– inoviranje proizvoda;
– podizanje kvaliteta usluga obukom zaposlenih da klijentima budu savetnici, ne samo bankarski službenici;
– širenje poslovne mreže i modernizaciju eksterijera i interijera sadašnjih poslovnih objekata; i konačno, ali ne najmanje važno
– povećanje tržišnog udela i broja korporativnih i individualnih klijenata.
Sve te aktivnosti vremenom treba da učine Alpha banku „bankom izbora“ u Srbiji. Bez namere da prejudiciram stvari, čini se da nas tržište već
prepoznaje kao „pravi izbor“ zahvaljujući našoj strategiji liderstva na polju proizvoda. Da podsetim da smo prvi u Srbiji lansirali refinansirajuće kredite čija je cena i dalje najatraktivnija na tržištu,
prvu ko brend Benefit kreditnu karticu, stambene kredite sa zaštitnom klauzulom na kamatu i slično. U 2005. ova politika donela nam je rast individualnih klijenata za deset odsto, korporativnih za 13 odsto, kredita građanima i privredi za 170 odsto, tj. 87 odsto, depozita stanovništva za 83 odsto i privrede za 67 odsto, platnih kartica za 28 odsto… I to je tek početak, jer ovde smo da ostanemo decenijama.
Poslovno geslo: Win–win strategija
Piše: Veselin Vesković, generalni direktor Tarketta d.o.o. i glavni kontroling menadžer na nivou Tarkett Istočna Evropa
Moj poslovni moto istovremeno je jedna od naših glavnih konkurentnih prednosti — kreiranje win– win strategije u odnosima prema zaposlenima, potrošačima i partnerima. Win–win strategija se temelji na međusobnoj saradnji i zajedničkom angažovanju u cilju ostvarenja uspešnih poslovnih rezultata – bazirana na principima odnosa u kojima svi dobijaju, a niko ne gubi. Principe win–win strategije već dugo primenjujem na profesionalnom planu i ova strategija se već sada u razvijenom delu sveta pokazala superiornom u odnosu na surove tržišne utakmice i strategije iz industrijskog društva po principu zero sum game.
KAPITAL: Država je prodala 87,4 odsto svojih akcija u Panonskoj banci italijanskoj grupaciji San Paolo za 122 miliona evra, što je 4,8 puta više od knjigovodstvene vrednosti.
VIŠAK: Oko 170.000 radnika u Srbiji ostalo je bez posla zbog stečaja, likvidacije ili privatizacije preduzeća, a ekonomisti predviđaju da će iz istih razloga radna mesta izgubiti još 200.000 ljudi.
ŠIRENJE: Vršački Hemofarm otvorio je fabriku lekova u Obninsku u ruskoj Kalužskoj oblasti, čiji bi udeo u proizvodnji ovog koncerna već 2007. trebalo da iznosi 40 odsto.
RAST: Proizvođač sokova Nektar iz Bačke Palanke u prvom polugodištu povećao je proizvodnju za 78 odsto, a izvoz za 85 odsto, u odnosu na isti period 2005.
Dr Šahin Mandel, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu: Profitirao je upravljački sloj
DOBITNICI: Upravljački slojevi i deo zaposlenih u uspešnim i monopolskim preduzećima koja su privatizovana po zakonima iz 1994. i 1997. godine, jer su besplatno došli do vrednih akcija i visokih otpremnina nakon privatizacije.
GUBITNICI: Radnici loših društvenih preduzeća u tekstilnoj, metalskoj i drugim industrijama, koji su ostali bez posla i otpremnina, ali i mladi obrazovani ljudi koji ne mogu da nađu posao.
Dr Radovan Kovačević, direktor Centra za naučno–istraživački rad PKS–a:
Dobitnici su dobri investitori
DOBITNICI: Dobri investitori u tranziciji. To su svi koji su uspeli da zasnuju nov biznis ili da prošire postojeći ili da uvećaju svoj kapital kupovinom preduzeća.
GUBITNICI: Radnici koji su izgubili posao ili će im se to uskoro desiti, a nisu mogli da naprave sopstveni biznis ili su u godinama kada im prekvalifikacija teško pada.

Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Na početku je propagandno-bezbednosni kamp u Pionirskom parku bio mesto “studenata koji žele da uče”, a sada ga Vučić naziva “ostrvom slobode”. Ispada da vlast kreće u oslobađanje države. Od koga? Pa valjda od studenata i građana, nikog drugog

Veliki režimski poraz je i to što su građani, zajedno sa studentima, politički sazreli – bar ogromna većina njih. To se videlo se u Novom Sadu, čulo iz izjava građana i studenata. Sve je manje onih nestrpljivih koji očekuju da se nešto može tokom jedne noći ili jednog dana promeniti. Cilj je blizu, ali valja do njega još tabanati, sve sa ranjenim nogama. Oni studenti koji su sa od žuljeva krvavim čarapama umarširali u Novi Sad simbolički su pokazali da odlučnost postoji i da ih ništa ne može zaustaviti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve