U beogradskom Sava centru 9. i 10. oktobra, u organizaciji agencije za marketing i komunikacije Profile, održana je Prva regionalna konferencija o brendingu i CRM-u (Customer Relationship Management, odnosno upravljanje odnosima sa klijetima) u finansijskim organizacijama
Milan Ristić, direktor „Profilea“
Konferenciju s podužim naslovom „Vrednost korporativnog brenda u sektoru finansijskih usluga: kako kreirati i upravljati pobedničkom brend strategijom“, posetili su mahom direktori marketinga, prodaje, ljudskih resursa, odnosa s javnošću i drugi stručnjaci koji posluju u okviru banaka i osiguravajućih društava u Srbiji i u zemljama regiona.
Konferencija je imala „savršen tajming“ jer se vreme održavanja poklopilo sa trenutkom u kom su pažnja i interesovanje cele (planetarne) javnosti usmerene ka finansijskom sektoru.
Nakon uvodne reči predsednika agencije Profile Milana Ristića, prisutnima se obratio državni sekretar Ministarstva finansija Vlade RS, dr Slobodan Ilić, između ostalog, iznoseći zaključak da se upravo pred našim očima odigrava uspostavljanje nove finansijske arhitekture.
Putem video-linka, profesor Filip Kotler, „otac“ modernog marketinga, izneo je svoje teze i savete po pitanjima uloge marketinga u razvoju inovacija, u doprinosu prodaji, unapređenju društveno-odgovornog poslovanja, kao i o metodama merenja rezultata marketinških aktivnosti u odnosu na uložena sredstva.
Specijalni gosti konferencije bili su prof. dr Merlin Stoun i dr Brajan Fos, vrhunski eksperti u oblasti marketinških komunikacija i CRM-a. Nakon što su preneli veoma sistematizovana znanja i bogata iskustva u primeni CRM-a, učestvovali su u panel diskusiji i odgovarali na konkretna pitanja koja ovih dana „žuljaju“ naše (ali ne samo naše) bankare.
Suština pitanja sastojala se u sledećem: Šta mogu i treba da rade banke u Srbiji, u uslovima globalne finansijske krize, za koju je jasno da osim psihološkog, nema drugi uticaj na naš bankarski sistem? „Nema drugi uticaj“ u ovom kontekstu znači da, s jedne strane, naš finansijski sistem nije uvezan raznim poslovnim kombinacijama sa sistemima koji su trenutno „bolesni“, a s druge strane, sam sistem je zdrav, bez rizičnih tzv. Nindža plasmana. Svima je valjda jasno da nijedna banka na svetu ne bi izdržala kada bi joj, iz psiholoških ili bilo kojih drugih razloga, u jednom trenutku svi klijenti zakucali na vrata tražeći da podignu sav svoj novac. Taj „ne daj bože“ trenutak jedina je strepnja naših bankara. U tom smislu, preporuke prof. dr Stouna i dr Fosa su sledeće:
„Pre svega, bitno je brzo reagovati. Banke moraju da razgovaraju sa vladom u vezi zajedničke strategije. Međutim, rezultati će biti mnogo bolji ukoliko to banke ne budu činile pojedinačno, nego ako se udruže, donesu zajedničku platformu i na taj način se obrate vladi. Pored toga, banke moraju hitno da razgovaraju sa zaposlenima. Jer ako zaposleni u bankama nemaju jasnu sliku šta se u banci događa i kakvi su planovi, pod pritiskom javnosti, i sami će podleći psihozi, samim tim što u njihovom slučaju nije reč samo o eventualnoj štednji, nego i o radnom mestu, odnosno temelju egzistencije. Ne sme da se dogodi da bankarski službenik iz medija sazna da je banka u kojoj radi donela neku odluku (ma kakva ta odluka bila). I treća, suštinski važna karika u ovom lancu, jeste edukacija medija. Neophodno je brzom reakcijom objasniti najuticajnijim medijima kakva je realna situacija i do čega može dovesti neprofesionalno i neodgovorno obaveštavanje javnosti.“
Na pitanje, šta bi trebalo da bude cilj razgovora banka sa vladom, profesor Stoun predlaže:
„Bez obzira na inače veoma visok nivo obavezne rezerve, koja je sama po sebi garancija i sigurnost uloga građana u Srbiji, vlada treba čvrstim stavom da stane iza banaka i da ponudi garancije bez ograničenja. Jer, ako mediji ne shvate značaj svoje odgovornosti i proizvedu paniku, ako ljudi podlegnu psihozi i dogodi se ‘stampedo’, najviše će na udaru biti male banke. Vlada ne bi trebalo da dozvoli da ijedna banka propadne tako što će pomoći da neka velika banka preuzme malu. Inače je u Srbiji previše banaka“, kaže prof. Stoun, „pa ukrupnjavanje može samo da koristi finansijskom sistemu. Na taj način, mala banka ne bi propala nego bi samo promenila vlasnika, zaposleni bi sačuvali radna mesta, nijedan građanin ne bi izgubio dinar svoje štednje, a neke velike banke bi postale još veće i tržišno atraktivnije. Ukoliko vlada ne uspe da organizuje takvu transakciju od strane neke velike banke, trebalo bi da ona sama, kupi malu banku svojim kapitalom i tako spasi sve gore pobrojano, a najvažnije, jedva uspostavljeni ugled i stabilnost finansijskog sistema Srbije.“
Pored pomenutih, veliku pažnju je privuklo izlaganja mr Pola Danijelsa predstavnika belgijskog KBC Groupa, od kog smo čuli, između ostalog, kako je na zahtev KBC Groupa urađeno istraživanje iz kojeg su saznali (a i mi smo) da ljudi ne vole banke, zbog toga što imaju percepciju da banke ne vole ljude. Dr Bor Rozman, izvršni direktor za marketing i HR Merkur Groupa, izložio nam je kako je objedinio ove dve funkcije, i koje su prednosti kada jedna osoba koordinira komunikacijom i sa zaposlenima i sa klijentima.
Dr Predrag Mihailović, zamenik predsednika Izvršnog odbora Komercijalne banke, govorio je o poteškoćama i izazovima s kojima su bili suočeni u vreme dolaska velikog broja stranih banaka u Srbiju. Velikim znanjem i bankarskim talentom uspeli su da bez obzira na poteškoće, prepoznaju svoje prednosti na domaćem tržištu i dobrim strateškim rešenjima pozicioniraju Komercijalnu banku na prvo mesto po broju tekućih računa, visini devizne štednje, kao i po poverenju građana, što je potvrđeno i kroz najsvežije (4-6. oktobar) rezultate istraživanja Strategic marketinga.
Svi prisutni su se složili sa zaključkom da se svet finansija, u poslednje dve nedelje, iz korena promenio i da više ništa neće biti isto.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!