"Naša ambicija je da se ovde instaliramo u nekom razumnom razdoblju, što sigurno neće biti za par meseci, pa čak možda ni za godinu dana. Nadamo se da ćemo na ovom tržištu biti prisutni sa oko 20 odsto"
Ekonomska saradnja i normalizacija odnosa između Hrvatske i Srbije čini se idu bržim tempom od političkih dogovora i sporazuma. INA, koja je uveliko bila prisutna na tržištu bivše nam domovine, planira brz povratak na srpsko tržište. Prošle godine INA je ostvarila dobit od 96 miliona eura, u odnosu na pretprošlu godinu kada je poslovala sa gubitkom od 56 miliona, a uspešno je plaćen i deo inostranog kredita. Jedno od vodećih unutar INA gupe je preduzeće Maziva, vlasnik sertifikata ISO 14001 tj. potvrde o usklađenosti sistema upravljanja sa zaštitom okoline, a međunarodna kuća Bureau Veritas Quality International je Mazivima po drugi put uspešno produžila sertifikat za standard kvaliteta ISO 9001. INA Maziva proizvode 250 različitih proizvoda – industrijska maziva, ulja za obradu metala, masti, sredstva za zaštitu od korozije. Njhov udeo na hrvatskom tržištu je između 55 i 60 odsto od ukupne domaće potrošnje. U Beogradu je ove nedelje boravila delegacija INA, što je bila i prilika za razgovor sa Miroslavom Sakačem, direktorom INA Maziva, o ulasku na srpsko tržište.
„VREME„: INA Maziva je samostalno preduzeće osnovano kao društvo sa ograničenom odgovornošću i danas je jedno od uspešnijih preduzeća u Hrvatskoj. Kako je do toga došlo?
MIROSLAV SAKAČ: Maziva su karakteristična kao malotonažni naftni proizvodi uz niz specifičnosti u odnosu na sve ostale naftne proizvode, što je jedan od mnogobrojnih razloga što je INA odlučila da osnuje firmu ćerku. Osnovana je jedna zaokružena poslovna cjelina da bi efikasnije funkcionirala na tržištu jer maziva kao proizvodi traže direktan kontakt sa kupcima od same izrade formule, prilagođavanja specifičnim zahtjevima kupaca sve do velike naftne strukture koja nije primjerena za proizvodnju i prodaju maziva. Prva iskustva na tržištu govore da je to bila dobra poslovna odluka. Naše prisustvo na tržištu poslije ovoga se intenziviralo i popravilo, a popravila se i profitabilnost u tom dijelu naftnog biznisa, pa je taj profit blizu onoga koji je nekada ostvarivan.
Skorije su napravljene velike investicije u naftnom kompleksu, posebno u severnojadranskom kompleksu.
Investicijski zamah u kompaniji INA bio je očekivan i normalan. Poslije perioda bez investicija, investicije su bile nužne, ali ne i u mazivaškom kompleksu. Takve investicije su potrebnije za druge proizvode da bi se dostigao evropski nivo kvaliteta i da bi energetske rafinerije u Sisku i Rijeci mogle proizvoditi po zapadnoevropskim standardima. Imajući u vidu da proizvodnja maziva nije karakteristična industrija u kojoj su potrebna relativno mala ulaganja za racionalizaciju proizvodnje, nivo kvaliteta može se osigurati i na sadašnjoj opremi.
Kako vidite tržište maziva danas u Srbiji?
Unazad dvije godine ja ili neko od mojih saradnika bili smo u Srbiji. Naše ambicije na ovom tržištu su velike. Srbija je naše objektivno i moguće tržište. Svjesni smo činjenice da se naše nekadašnje učešće od 40 posto na srpskom tržištu neće povratiti jer smo tada živjeli u jedinstvenoj državi sa relativno zatvorenim tržištem. Naša ambicija je da se ovdje instaliramo u nekom razumnom razdoblju, što sigurno neće biti za par mjeseci, pa čak možda ni za godinu dana. Nadamo se da ćemo na ovom tržištu biti prisutni sa oko 20 posto. Naravno, puno toga zavisi od nas i naše agresivnosti na tržištu, od uvjeravanja bivših i potencijalnih potrošača o kvalitetu naših proizvoda koji treba da zadovolje njihove potrebe. Pored samog proizvoda nudimo punu tehničku suradnju i tehničko-primjenski servis. Zajedničko rješavanje problema vrlo je važno jer su problemi pri eksploataciji maziva oduvijek bili veliki. Principi suradnje proizvođača i korisnika maziva odavno su poznati u zapadnom svijetu.
Očekujete li isuviše jaku konkurenciju na ovdašnjem tržištu?
Ne da očekujemo, mi znamo da je ta konkurencija jaka. Imamo jaku konkurenciju na svim tržištima gdje smo prisutni, posebno izvan prostora bivše Jugoslavije jer jednu trećinu naših proizvoda izvozimo izvan granica Hrvatske. Konkurencija u prodaji maziva izuzetno je loša jer na svakom tržištu postoji oko trideset različitih robnih marki maziva.
INA je već odavno prisutna na tržištu Bosne i Hercegovine.
Na ovom tržištu napravili smo naročit iskorak. U odnosu na period od prije dvije godine udvostručili smo naš izvoz. Pružili smo kompletnu uslugu ne samo prodaje već i cio servisni dio usluge. Slično je i sa ostalim tržištima Jugoslavije. Smatramo da je rad sa mazivima prije pružanje usluge nego prodaja. Želimo se dokazati kao pouzdan partner u budućnosti koji neće iznevjeriti potencijalnog kupca.
Osim na standardu kvaliteta, koliko radite na uspostavljanju ekoloških standarda?
Mislim da nije postajala niti jedna primjedba na ekološke kriterijume maziva. Imamo zeleni program, odnosno naši su proizvodi potpuno biorazgradljivi, s ekološki potpuno prihvatljivom formulom. Posljednjih deset godina smo većinu našeg asortimana prilagodili zahtjevima strožim od onih koji se zahtjevaju u Hrvatskoj, pa smo već spremni za donošenje novih zakonskih standarda. Počeli smo proizvodnju industrijskih maziva na bazi repinog ulja i ostalih uljarica. Imamo novu generaciju za industrijska čišćenja koja u potpunosti zadovoljavaju evropske standarde.
Represija se pojačava. Sada već imamo pritvaranja, zatvaranja, i toga će biti sve više. To pokazuje da je režim svestan da više nije u toliko komotnoj poziciji. Onaj deo opozicije koji je iskren mora da shvati da uobičajeni metodi borbe neće dati rezultat. I sada je pitanje: da li smo mi na to spremni ili nismo? Ako nismo, onda da se svi povučemo svojim kućama i da pustimo da ovaj vlada doživotno
Opozicionari su policajce pozivali da skinu šlemove i odlože “antiterorisitičku” aparaturu, ili da se bar vrate u zgradu, iznutra je zaštite i da ne prave bespotrebni cirkus i metež. Na trenutke je situacija bila na ivici ozbiljnijeg incidenta. Jedna fotografija je izazvala veliku pažnju javnosti: bakica iz lokalnog pokreta “Bravo” čuvala je pendrek i balistički štit jednog policajca koji je otišao do toaleta. Još jedan kuriozitet: neki advokati koji su krenuli u sud na ročišta zadržali su se ispred suda, u znak podrške poslanicima – donosili su im vodu iz obližnje trafike. I nama je prekardašilo, reći će jedan. Kako bilo, blokada je bila uspešna
U Novi Sad predsednik Srbije nije došao zbog četrnaest mrtvih (u međuvremenu je taj broj porastao na petnaest). Ali došao je jer su tokom protesta oštećene prostorije Srpske napredne stranke, pokazavši da su mu prozori, a ne ljudi, prioritet. A onda se slikao na sahrani dve devojčice i njihovog dede, žrtava pada nadstrešnice na Železničkoj stanici
U jeku borbe za očuvanje kakvog takvog kredibiliteta vladajuće partije, Aleksandar Vučić, član SNS-a i predsednik Srbije, uglavnom se bavi i svojim omiljenim poslom – političkim intrigama i smicalicama iza kulisa
Džaba vam upinjanje da dokažete da visoka korupcija postoji u Srbiji. Ona je, jednostavno, nezamisliva. A onda padne nadstrešnica sveže renovirane železničke stanice (na slici) i ubije 15 ljudi. I pukne mehur i iz njega počnu da kuljaju laži, krađa, kriminal i korupcija
Kako se, na prvi znak da se otpor može organizovati drukčije nego mirnim šetnjicama, sad najednom vlast i njeni telali dosetiše da „batina ima dva kraja“?
Ministar kulture Nikola Selaković mora da bira između zakona i interesa investitora koji hoće da ruše Generalštab, a koji očigledno zastupa predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
