img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Spiritizam u nas

30. март 2022, 19:56 Ivan Kovač
printscreen: kadar iz tv drame spiritisti (1976)
Copied

Još je Simo Matavulj u pripovetki Spiritiste iz 1891. godine dao, kroz usta mladog lekara, psihološko, sasvim prirodno objašnjenje “spiritističkih pojava”. Prizivanje i opštenje sa duhovima umrlih, posebno radi proricanja (nekromantija), bilo je dobro poznato i u starom veku, a animizam, tj. verovanje da bića, živa i neživa, poseduju dušu, kao i verovanje u zagrobni život na šta upućuju pogrebni obredi, još i ranije, u praistoriji.

Ipak, moderni spiritistički pokret nastaje sredinom 19. veka, u Americi, kada sestre Foks (11 i 14 godina) izvode detinju smicalicu pomoću jabuke vezane za kanap kojom su po kući, već na glasu kao ukletoj, proizvodile čudne, jezovite zvuke. Ubrzo ne samo da su namagarčile roditelje i susedstvo, već širom Amerike počinju da daju spiritističke predstave, unapredivši trik tako što se duh više nije oglašavao jabukom, već neprimetnim udarcima noge o pod. Sestre su naposletku priznale podvalu, ali to nije naštetilo popularnosti spiritizma, koji se ubrzo zapatio i u Evropi, pa i kod nas. O zanimanju za tajanstvene pojave u vezi sa duhovima na našim prostorima krajem 19. i početkom 20. veka svedoče različiti spiritistički časopisi, brojni članci o spiritizmu u drugim glasilima, spiritistička društva i neformalni kružoci koji su priređivali seanse. “Ama, kako ih dozivljete?”, pita se Matavuljeva junakinja u Spiritistama. “Prosta stvar. Sednemo oko jednoga stola pa sastavimo ruke, evo ovako, sve naokolo, sve ruka do ruke. To se kaže: načiniti lanac. Pošto načinimo lanac, posle nekoliko minuta sto se počne micati, naginje se čas levo, čas desno, digne se sam uvis… Pa onda pitamo što hoćemo, a sto odgovara udarajući nogama.”

Naravno, misteriozni ugođaj polumračnih prostorija gde su se održavale spiritističke seanse, harizmatičnost medijuma, posebno kojekakvi vešti trikovi, sama zainteresovanost učesnika da dožive nešto neobično i nadnaravno, njihova želja da je duša besmrtna (wishful thinking ili “što je babi milo, to joj se i snilo”), potreba za utehom da pokojni bližnji i dalje postoje na drugoj strani i da im se mogu obratiti, ostavljali su snažan utisak da tu nečeg uistinu ima. Takođe, lupkanje stočića (pa i pomeranje plankete na vidži (engl.: Ouija), tabli za prizivanje duhova, pomeranje rašlji, njihanje viska itd.) objašnjava se tzv. ideomotornim efektom tj. nehotičnim, nesvesnim, često neznatnim pokretima kao telesnom reakcijom na (auto)sugestiju.

Osim novinskih članaka, poput onih u “Vremenu” 20-ih godina prošlog veka, u kojima se spiritizam nastojao osporavati sa naučnih pozicija, istaknuto mesto u kritici ovdašnje pomame za duhovima zauzima i studija “Spiritizam” našeg znamenitog filozofa Branislava Petronijevića objavljena 1900, nakon čega su usledila brojna reizdanja. Dobar deo spiritističkih pojava Petronijević odbacuje kao “prost švindl”, dakle kao prevaru. Takođe, tumači ih pomoću različitih psiholoških fenomena poput spomenutog ideomotornog efekta, halucinacija, nesvesnog pamćenja i pojačane senzitivnosti medijuma, istovetne asocijacije misli kod bliskih osoba, sklonosti da u shvatanju prirode polazimo od sebe, da neobične pojave odmah vidimo kao nešto natprirodno itd. A “trivijalnost i ništavnost” saopštenja medijuma tokom seansi “koja nimalo ne proširuju naše znanje” smatra “najjačim i najočitijim dokazom protiv egzistencije duhovnog sveta”. Ipak, uprkos svemu, Petronijević ne isključuje mogućnost pojedinih spiritističkih fenomena, štaviše veruje da ih ima, ali drži da im uzrok nije u “bestelesnim duhovima koji žive u nekom višem, natčulnom svetu”, već ih tumači “nervnom snagom medijuma”, postulira “jednu novu prirodnu snagu”, posebno kada je reč o telepatiji (prenošenje misli) i prekogniciji (vidovitost). Petronijević smatra da je tadašnja prirodna nauka odveć materijalistička (hic!), te da se čisto materijalistički ne mogu objasniti svi spiritistički fenomeni. Dakle, iako tvrdi da odbacuje natprirodna tumačenja, zapravo ih vraća u igru svojom idealističkom filozofijom, odnosno spiritualističkim (ne, doduše, spiritističkim!) metafizičkim stajalištem da je poslednji osnov stvarnosti ne materijalan, već duhovan. Otud, idealistički, sasvim spekulativno, nudi moguće tumačenje prekognicije tako što duhovna osnova stvarnosti “baca u individualnu svest takoreći senke predmeta i događaja koji će se tek desiti”.

Iako filozofska, zapravo metafizička kritika spiritizma deluje najradikalnije, kako je držao i sam Petronijević, jer gađa njegove teorijske postavke, ona niti može biti efektna u naučnopopularnom smislu, a naposletku nije ni misaono obavezujuća, jer se svodi na suprotstavljanost jedne metafizičke koncepcije drugoj, bez mogućnosti konačne provere ishoda. – Baš kao što je jalov bio istovremeni napad na spiritizam kao opasno praznoverje od strane pravoslavne crkve, jer u konačnici predstavlja kritiku jednog praznoverja od strane drugog. Jedina smislena kritika spiritističkih fenomena može biti ona naučna, izvedena eksperimentalnom proverom, uopšte naučnim metodom, kao i direktnim raskrinkavanjem šarlatana kakvo su preduzimali, recimo, mađioničar Hudini i njegova saradnica Rouz Makenberg, privatna detektivka, razotkrivši tokom 20-ih godina prošlog veka na stotine medijuma.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
09.октобар 2025. Uroš Mitrović

Sinhronicitet

01.октобар 2025. Olja Petronić

Tuga

Vreme uživanja

24.септембар 2025. Dragan Todorović

70

17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure