img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Metastvarnost

12. septembar 2018, 22:33 Jovana Georgievski
foto: branislava brandić
Copied

„Moj otac je inače stigao sa juga, a deda, rekao sam ti, sa severa. Sudarili su se na sredini koja je, ako hoćeš, takođe izvestan sever. Rodilo se tog marta 1932. muško, i u toj euforiji zbog muškog deteta obojica su se napili, vređali su jedan drugog, pijani već, a kako je deda bio vojnik u onom austrougarskom ratu, a tata Vranjanac, svađa je išla oko termina Švaba i Ciganin. Bila je jaka tuča, noževi su sevali, otac je izašao napolje, u sakou, bila je zima, moja mati Melanija, koja me je četrdeset osam sati pre toga rodila, poletela je za njim, da mu odnese kaput, da se ne smrznu po onom groznom snegu, išli su tako šest kilometara kroz mećavu do prve stanice. Otac uvije moju majku u kaput i odnese je. A Miroslav Antić ostane kod dede i babe“, ispričao je Miroslav Antić Drašku Ređepu 1985. godine, u mesecima pred svoju smrt.

U Mokrin, selo u kojem je Antić rođen, stiže se putem koji jedva da vijuga. Vožnja do Mokrina, ravnom trakom pored ravnih polja, traje jednu i po beskonačnost, tj. oko dva i po sata ako krećete iz Beograda. Na kraju puta: kapija kojom se stupa u univerzum u malom, ni po čemu sličan ostatku Mokrina. To je dvorište sa engleskim travnjakom, minimalističkim sivo-belim zgradama koje su u lokalne uslove uspešno prekalemljene iz „ni iz jednog konkretno“ skandinavskog sela, povrtnjakom, bazenom sa kamenčićima i šašom za divlji životinjski svet, bazenom sa svetlima i ležaljkama za pitomi ljudski svet i pozornicom u centralnom delu dvorišta. Mokrin House, životni eksperiment Novosađanina Ivana Brkljača i njegovog oca, tokom poslednjih nekoliko godina je centar kulturnog života u Banatu i šire. Ovamo dolaze ljudi iz zemlje i inostranstva kako bi se udaljili od gradske gužve, jeli uglavnom lokalno proizvedenu hranu na zdravom vazduhu i uživali u kulturnim događajima urbanog tipa. Baš takav bio je prvi festival kulture Rurban dan, koji je Mokrin House organizovao u koprodukciji sa Reflektor teatrom iz Beograda. Na programu prvog „susreta sela i grada, globalnog i lokalnog“ predstavili su se dizajner Slavimir Stojanović slikovnicom Singi Lumba i Drvo čarobnih olovaka, Kokan Mladenović sa Minjom Bogavac i njihovom predstavom Jami distrikt, i Marčelo, koji je Rurban dan zatvorio koncertom. Sa preko 200 događaja godišnje, koje posećuju lokalna zajednica i mnogi nemokrinčani, Mokrin House je treća najvažnija institucija u selu, posle crkve i škole.

„A pred polazak u školu otac mi je, eto, tad, poklonio šiljkane, šarenicu, sa tablicom, bukvarom i sunđerom, ali sa obaveznom šajkačom, koja mi je bila poveća, i padala mi na uši i na čelo. Ustvari, to je bila očeva osveta Banatu, koji nije hteo da ga prihvati, i koji je uglas tvrdio kako je dođoš i kuferaš“ (M. Antić, 1985). Zahvaljujući Mokrin Houseu, selo danas vrvi od dođoša i kuferaša koji u selo navraćaju, a neki bogami ostaju i da žive. Mrak, na nebu se srebri mesec, žabe proviruju iz jezerceta, zveckaju čaše, a publika se okupila oko scene u centralnom delu dvorišta: neki sede na klupama, neki su prostrli ćebad i smestili se na travu. „Ljudi, lavovi, orlovi i jarebice, rogati jeleni, plovke, pauci, neme ribe koje su obitavale u vodi“, pršti ambijentom sa mesecom i jezercetom“, „morske zvezde i oni koji se nisu mogli okom sagledati – jednom rečju, svi životi, svi životi, svi životi, prešavši svoj tužni krug, ugasili su se…“, dok govori mlada glumica, delikatna i obučena u belo, u neimenovanom selu negde u Rusiji, u Čehovljevoj komediji Galeb. „Ovde je sve kao u vreme kada je svet bio dete!… Ovdje igra drži nauku za ruku…! Učenje, zabava, sport, rekreacija…! Za male ljude, za djecu svih uzrasta! Jami distrikt predstavlja vam praistoriju u srcu Evrope!“, viče u mikrofon gruba majmunolika jamenska žena, u predstavi Jami distrikt (po tekstu Minje Bogavac, u režiji Kokana Mladenovića), iz sela Jamena, koje zaista postoji i nalazi se kod Šida, na tromeđi Srbije, Hrvatske i BiH. Pozorište u kući, zabavni park u ljudskom naselju Jamena, drama u drami, Jamena u Mokrinu, grad u selu, Čehov u reminiscencijama, prošlost u sadašnjosti, Mika Antić ni ovde ni tamo, a zahvaljujući ambijentu Mokrin Housea, sve to izmešteno za jedan korak u budućnost.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
25.decembar 2025. Sonja Ćirić

Prkos

18.decembar 2025. Bojan Bednar

Otuđenje

11.decembar 2025. Andrej Ivanji

Las Palmas

03.decembar 2025. Uroš Mitrović

Pank

26.novembar 2025. Milan Filipov

Palačinke

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure