img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Južnjačka uteha

09. novembar 2011, 22:04 Đorđe Matić
Copied

Tamo krajem osamdesetih, u ono doba kratkog proplamsaja obećanja o obilju (u pučkoj mitologiji znano i kao „Antina godina“) po prvi put je, osim raznih, potrebnih i nepotrebnih stvari, osim skupih kvalitetnih odnosno bjelosvjetskih vašarskih „džidža“, postao dostupan i širi izbor pića, alkoholnih jakako, dotad rezerviranih za privilegirane. Osim najprestižnijih, prvi put, čini se, vrijeme je donijelo ovdje i one dotad manje poznate, jake anglosaksonske špirite – viskije i burbone.

Da ne ulazimo sad u alkemijski misteriozne tajne razlika između dva tipa špirita, puno dubljih od standardnih dihotomija u geografiji, kulturi (Britanci vs. Ameri, uže, Kelti vs. Francuzi), sastojcima, pečenju, skladištenju i slično – ali generacija verzirana kao nijedna u pop-referencama, u žanrovskom filmu i općoj prekooceanskoj semiotici, napravila je odmah spontan izbor.

Viskiji su otpali u startu. Nekako uvijek više stvar za „direktore“ našeg tipa, za „predstavništva“, „poslovne goste“ i cijelu tu menažeriju. Zbog toga, ali još više čitajući Tirketa, uz filmove Voltera Hila i fotografije svjetskih rokenrolera, mi smo dakako izabrali – burbon.

U isto doba, da se doda malo konteksta, ovi „tekući predmeti želja“ nisu se štoviše morali kupovati samo u trgovinama – po prvi put su ih i kafići imali. Svaki bolji držao je arsenal, ponosno isturen iza šanka, naopako izvješenih masivnih boca od 7 dl („kvorter“ kako kažu Ameri), sa sistemom za točenje pri kojem se časa pritišće odozdo uz pričvršćeni mehanizam s duplim dnom i kapaljkom – sve sjajeće i privlačno kao Ali-babina pećina ili kao film Koktel. Nisu to bile male promjene.

Pa smo tako u jednom kafeu u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici krenuli s degustiranjem – svaki put po novi tip, novi okus, prelazak na drugi ili vjernost jednom. Uz Jack Daniels naravno, najrokerskiji i najprestižniji od svih burbona, pio se Four Roses (u eri Guns’n’Roses pak), pa Jim Beam, sa sve staklenom drškom na grliću, da se nosi na prstu, Wild Turkey i drugi – isparilo mi je u međuvremenu.

Svi burboni dolazili su s američkog Juga a nijedan nije pasao na jeziku i u grlu kao onaj s Jugom u imenu: Southern Comfort – „Južnjačka utjeha“.

Iako strogo gledano „liker“ – s dodatkom burbona, on je jedna od onih pojava gdje „dodatak“ određuje cjelinu više nego osnova. Kao neka „američka medovina“, valjda i po tome blizak Slavenima – sladak, gust a jak, Komfort se primio istog časa. Burboni se, striktno uzevši, ne piju s ledom, ali SC je idealan baš takav – kad se onoliko slatko razblaži hladnim i vodenim, kad se nektar prelije preko ledenih kocaka a čaša malo zavrti da se sve pomiješa – dobije se potpuno novi, ničemu usporediv šmek.

Napravljen u Nju Orleansu, gradu čuda i misterija, koji da ništa drugo nije izmislio osim dvoje – džeza i slatkog burbona, spojivši ih zauvijek svirkom u klubovima Bourbon Streeta – već bi bilo mnogo. Preljevalo bi se, da tako velimo, od obilja. Komfort je, pa skoro, i kao neka metafora Juga Sjedinjenih država: miješaju se, dobrodošlo, slatko i ljepljivo, od šećera i znoja, sve čulno, omamljeno, erotično. Dok ne udari tamna strana: iza slatke namame – pojavit će se u izmaglici njen zloduh, strašan kao kreolski đavo, s provalije ovisnosti, halucinacija i mraka. Sljepljeno sve, i užitak i kazna, ponovno i nerazdvojivo.

Previše skloni Komfortu zato imaju problem, a njegova aroma najpreciznija je indikacija: „jao, paše mu slatko“, reagirao je užasnuto i rezignirano, sa insajderskim znanjem, jedan beogradski kroner na moju začuđenost da čuvena ispičutura Šejn Mekgauen iz grupe Pougs pije martini, a ne recimo neki keltski viski ili crni ginis.

Izgleda da je u nekom stadiju pića, slatko još jedino što izmučena unutrašnjost tijela i papile u ustima primaju – varajući se da je s tom prevarnošću i ono što ubija manje teško, da se lakše podnosi. To je faza iza koje često nema dalje.

Tako je i Dženis Džoplin, delikatna, ranjena duša, Južnjakinja i čuveni pilac SC-a, nakon godina ovisnosti o šećeru Juznjačke utjehe otišla dalje – niže. Onako kako joj je gorčilo u životu sve više, sa plemenitog je slatkog sišla u onaj drugi, ubojiti, smeđi „šećer“.

Ni Comfort nije više pružao utjehu, južnjačku ili bilo koju drugu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
15.jul 2026. Jovana Georgievski

Vremenska kapsula

08.jul 2026. Uroš Mitrović

Večni

Vreme uživanja

02.jul 2026. Miloš Ćipranić

Bela arhitektura

Trešnja

Vreme uživanja

25.jun 2026. Katarina Stevanović

Trešnja

17.jun 2026. Zdenka Feđver

Minjoni

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure