img
Loader
Beograd, 35°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fridom haus

Zašto internet u Srbiji nije slobodan?

14. novembar 2025, 09:57 K. S.
Računar Foto: Unsplash/Kaitlyn Baker
Srbija je delimično slobodna zemlja kada je o slobodi interneta reč
Copied

Posle rezolucije Evropskog parlamenta, izveštaja Evropske komisije i Reportera bez granica, ni Fridom haus nema mnogo lepše mišljenje o Srbiji. Za Vučića to je "glupost"

Nastavlja se niz kritičkih izveštaja međunarodnih organizacija i institucija o Srbiji.

Posle Reportera bez granica, Evropskog parlamenta i Evropske komisije, novi izveštaj objavio je i Fridom haus.

U izveštaju o slobodi interneta ove organizacije sa sedištem u Vašingtonu, Srbija više nije slobodna zemlja, kako je ocenjeno prošle godine, već je delimično slobodna.

Istini za volju, i prošle godine bila je na ivici da sklizne u delimičnu slobodu – samo jedan bod odvajao ju je od toga. Tada je sloboda interneta u Srbiji ocenjena sa 70 od 100 poena, a ove godine dobila je tri boda manje.

Sa 67 od 100 poena, Srbija se svrstava u delimično slobodne zemlje kada je reč o slobodi interneta.

Razlog: Odgovor vlasti na proteste

Do promene statusa, odnosno smanjenja slobode interneta u Srbiji, doveo je odgovor vlasti na višemesečne proteste predvođene studentima, navodi Fridom haus u izveštaju.

Jer kada su ljudi izašli na ulice posle smrtonosnog pada nadstrešnice, vlasti hapsile pojedince koji su na društvenim mrežama podržali proteste i koristile su „selebrajt“ tehnologiju za pretraživanje telefona novinara i aktivista.

Hapšeni su korisnici društvenih mreža, među njima i studenti, zbog sadržaja vezanog za demonstracije.

Osvrnuo se Fridom haus i na novinare koji rade za onlajn medije koji su pokušali da izveštavaju sa protesta – suočili su se sa povećanim nasiljem i uznemiravanjem i na internetu i uživo, stoji u izveštaju koji obuhvata period od 1. juna 2024. do 31. maja 2025. godine.

Nastavljen je nadzor aktivista i novinara uz pomoć špijunskog softvera, a medijske kuće su se suočile sa brojnim strateškim tužbama protiv javnog učešća (SLAPP).

Jedan u nizu kritičkih izveštaja

Izveštaj Fridom hausa nadovezuje se na ranije ocene drugih međunarodnih organizacija i institucija koje upozoravaju na stanje u Srbiji.

Krajem oktobra, Reporteri bez granica (RSF) saopštili su da je sloboda medija u Srbiji ugrožena, a da se nakon novosadske tragedije beleži rekordan broj napada na novinare i novinarke.

Ova organizacija je odala počast novinarima u Srbiji koji „herojski izveštavaju o protestima uprkos institucionalizovanom nasilju režima predsednika Aleksandra Vučića”.

„Sloboda medija u Srbiji je ugrožena, kao i naše pravo da budemo informisani o događajima u ovoj zemlji kandidatkinji za članstvo u Evropskoj uniji (EU)”, ocenio je Pavol Salaj iz RSF.

Od ukupno 180 zemalja i teritorija u Svetskom indeksu slobode medija RSF-a za 2025. godinu, Srbija zauzima 96. mesto.

Reporteri bez granica predstavili su i listu od 34 „predatora slobode medija”, koji su tokom 2025. godine ugrozili novinare i pravo na informisanje. Na toj listi se našao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Vučić: Glupi argumenti Reportera bez granica i Fridom hausa

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno se komentarišući izveštaj Evropske komisije zapitao kako je to Srbija nazadovala kada je reč o slobodi medija.

„Ne znam stvarno šta smo mi uradili. Mora neko da mi objasni, osim što će da mi kaže da se poziva na Reportere bez granica ili Fridom haus ili ne znam koju već ekspozituru, pošto te gluposti ne mogu da prihvatim kao argument”, rekao je, između ostalog, Vučić na konferenciji za novinare u Briselu.

Iako ih Vučić naziva glupostima, izveštaji Reportera bez granica i Fridom hausa imaju uticaj na globalne donosioce odluka.

Obe organizacije imaju značajnu reputaciju i utiču na međunarodnu percepciju vladavine prava, pa njihovi izveštaji nikada nisu samo „papir“, već deo šireg političkog i diplomatskog pritiska.

RSF je jedna od tri najrelevantnije svetske organizacije za procenu medijskih sloboda. Zemlje loše rangirane u RSF indeksu često se percipiraju kao rizičnije za investiranje.

S druge strane, Fridom haus je najcitiraniji globalni indeks demokratije na svetu – u akademskim krugovima, diplomatiji i medijima.

Izveštaji ove organizacije često imaju indirektan uticaj na stavove američkog Kongresa, Stejt Departmenta i drugih institucija, a zemlje sa lošim ocenama ponekad dobijaju manju političku i finansijsku podršku.

Tagovi:

Reporteri bez granica Internet Sloboda medija Fridom haus
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pripadnici Kfora na mostu na Ibru u Kosovskoj Mitrovici

KiM

10.avgust 2026. B. B.

Kfor: Bezbednosna situacija na Kosovu poboljšana, sledi povlačanje sa glavnog mosta u Kosovskoj Mitrovici

Od kraja rata most na Ibru bio je pod nadzorom Kfora jer je bio poznat po etničkim sukobima.

Mihael Martens

Reagovanja

10.avgust 2026. A. I.

Dopis FAZ-a „Vremenu“: Redakcija se ograđuje od „ubijanja Rusa“, ali neće tolerisati klevete i pretnje njihovom dopisniku

Novinar „Frankfurter algemajne cajtung“ Mihael Martens je u Beogradu pitao Zelenskog kako da Evropa pomogne da se „ubije više Rusa“, to jest „ruskih vojnika“. Redakcija se u dopisu „Vremenu“ ograđuje od „ubijanja Rusa“, ali preti pravnim merama svima koji kleveću i prete Martensu

Slučaj Slobodana Milenkovića

10.avgust 2026. I.M.

Tomanović: Inspektor koji je otkrio „Jovanjicu“ trajno premešten iz UKP-a

Slobodan Milenković, bivši načelnik Odeljenja za borbu protiv droga koji je otkrio plantažu „Jovanjica“, trajno je premešten iz Uprave kriminalističke policije u Sektor za informacione tehnologije MUP-a, saopštila je Advokatska kancelarija Tomanović

Predsednik Srbije

Kosovo i Metohija

10.avgust 2026. Anja Mihić

Gospodar voda i Kosova: Može li Vučić da „zavrne“ Ibar

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapretio je promenom vodotoka reke Ibar zbog toga što se po nalogu Prištine ruše srpske kuće na Gazivodama. Za inženjere je ova izjava „besmislica” koja "veze nema sa zdravim razumom"

Bivši mađarski predsednik

Bivši predsednik Mađarske

10.avgust 2026. I.M.

Viktor Orban u Guči: Rakija, pečenje, trube i društvo koje govori više od reči

Sa vlasti svrgnuti bivši premijer Mađarske Viktor Orban šetao se među posetiocima Sabora trubača u Guči, fotografisao i družio. Bio je bez obezbeđenja i Vučića, a rado je izlazio u susret građanima koji su želeli da se slikaju sa njim. Snimci iz Guče otkrivaju i drugu priču

Komentar
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure