img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Za „šta“ ćete glasati 3. aprila: Republika, ideal koga nema

13. фебруар 2022, 09:07 Ivica Dobrić
Foto: Pexels-jose-antonio-gallego-vázquez
Večito traženje vođe: Srbija bez uporišta u republikanskoj tradiciji
Copied

Prosečan građanin Srbije teško da bi uopšte razumeo pitanje „za šta glasate?“, za koju ideju glasate, jer ideje su stvar republikanskog nadmetanja, dok u autoritarnim porecima postoji samo jedna ideja, ona koju artikuliše vođa. Prosečan srpski glasač, naprosto, nema iskustvo slobodnog javnog prostora u kojem se, više nego ličnosti, nadmeću ideje. Parcijalni ciljevi poput, recimo, zdrave životne sredine ili većih zarada, su ostvarivi i u neslobodnim društvima. Pa ako ih ispuni Vučić, onda neka Vučića, ili nekog njemu sličnog, šta će nam republika

Za šta će građani glasati 3. aprila 2022. godine? Ne, dakle, za koga, nego za šta? Za koju ideju, za koji politički projekat, za koji oblik političkog uređenja? Ovde, dakle, ne ulazimo u pojedinačne ili posebne motive građana, u to zbog čega će N.N. glasati za sadašnju vlast – što se iz ugla elementarne racionalnosti i minimalne obaveštenosti čini katastrofalnim izborom koji ide na štetu samog glasača – odnosno zbog čega će P.P. glas dati, recimo, koaliciji „Moramo“: što bi rekao Čerčil, najjači argument protiv demokratije jeste pet minuta razgovora s prosečnim glasačem, te bi istraživanje koje bi kretalo od razloga zbog kojih građani daju glas nekome od kandidata vrlo brzo upalo u ćorsokak jer bi pokazalo koliko je ser Vinston bio u pravu.

Na ovom mestu nikako ne bi trebalo zanemariti nedavno američko iskustvo kada smo, uprkos izvrsnoj obaveštenosti građana, ili makar uprkos mogućnosti da građani dođu do svake vrste informacija – što u Srbiji nije slučaj – pa, time, i do nedvosmislenih dokaza da je Tramp tek običan varvarin koji će urušiti sistem, doživeli da varvarski pogled na svet najpre osvoji mandat, a, potom, na narednim izborima, uprkos nepojamnim svinjarijama i sirovim lažima, pokupi 80 miliona glasova.

Težište naše pažnje ovde se prebacuje na opštiji plan, odnosno na istorijske uslovljenosti koje, bez obzira na stepen (ne)obaveštenosti građana, igraju važnu, ako ne i najvažniju ulogu pri odlučivanju za šta se glasa.

Dvanaest godina srpske republike

Najdirektnije poređenje između prosečnog glasača u razvijenoj demokratiji i prosečnog glasača u Srbiji ne bi, verujemo, pokazalo neprelazne razlike u (ne)razumevanju političkog sistema – da li iko veruje da bi prosečan Trampov glasač mogao da pruži smislenu argumentaciju svoga izbora? Ali reč je o nečemu drugom: o republikanskoj tradiciji. Građani koji u kolektivnom iskustvu imaju, recimo, pet republika, poput Francuza, uz permanentno republikansko vaspitanje, ili koji imaju snažno sećanje na poraz republike u građanskom ratu i fašističku diktaturu, poput Španaca, lakše će odbraniti republiku od autoritarnih pretenzija nego Srbi koji u čitavoj svojoj istoriji imaju samo 12 godina slobodnog (republikanskog) života: od pada Miloševića do pada republike 2012. godine, i to vrlo nestabilnih 12 godina.

U 19. veku Srbija je bila monarhistički režim u kojem su se smenjivale dve dinastije, da bi prvu polovinu dvadesetog veka takođe živela kao monarhija. Potom smo dobili komunističku diktaturu koja u svojim imenima jeste imala i republikansko obeležje, ali, u osnovi, to je bilo formalno određenje bez uporišta u sadržaju: diktatura, makar i relativno meka, suprotnost je republici kao sistemu podele vlasti i slobodnog javnog prostora. Komunističku diktaturu smenila je nacionalistička diktatura Slobodana Miloševića, da bi Srbija, posle Miloševićevog pada, dobila prvu delotvornu republiku. Isuviše krhka u svojoj mladosti petooktobarska republika nije uspela da se odupre starom režimu, pa ju je smenila populistička diktatura Aleksandra Vučića, istaknutog predstavnika bivšeg režima.

Monarhistički model

Upravo zbog takvog stanja stvari prosečni će srpski glasač veoma teško da odgovori na ključno pitanje demokratskog izbornog procesa: glasaš za šta, a ne za koga. Prosečan srpski glasač, naprosto, nema iskustvo slobodnog javnog prostora u kojem se, više nego ličnosti, nadmeću ideje. Ne samo, dakle, što je autoritarni režim Aleksandra Vučića vrlo hotimično zatirao svaku republikansku ideju u Srbiji, računajući kako sistematsko rušenje republikanskih ustanova – parlamenta, nezavisnog sudstva, slobodnog i poštenog izbornog procesa, princip nemešanja izvršne vlasti u druge grane vlasti, uz privatizovanje javnog prostora i uništavanje slobodnih medija i institucionalnih mehanizama kontrole vlasti za račun propagandne mašine – tako i prebacivanje težišta kolektivnog sećanja na srednji vek. Ovaj drugi manevar za cilj je imao, s jedne strane, odvraćanje pogleda sa nedavne sramne prošlosti Vođe, ali i, uz demonizovanje republikanskog režima, sprečavanje ustanovljavanja republikanske tradicije koja je, po definiciji, pretnja autoritarnom režimu.

Drugim rečima, Francuzi sa majčinim mlekom sisaju republikansku svest – pri čemu, da ne bude zabune, danas francusku Petu republiku žestoko napadaju profašistički populisti Marin Le Pen (francuski pandan Vučiću) – dok je većina građana Srbije u tolikoj meri sluđena anticivilizacijskom, znači antirepublikanskom propagandom Aleksandra Vučića, da, bez uporišta u tradiciji, nije u stanju da se orijentiše izvan monarhističkog modela, dakle modela u kojem vlada jedan (monarh, vođa), a ne više njih (republika).

Nadmetanje idejama

Pogrešno bi, dakle, bilo reći da Srbima nije stalo do slobodnog života artikulisanog u demokratskoj republici jer su, recimo, skloni autoritarnim oblicima vladavine – glupost je reći tako štogod – već Srbi nemaju republikansku, odnosno demokratsku tradiciju na koju bi se, u trenucima dezorijentacije, oslonili. Varvarski režim, naprosto, ne operiše pojmom republike kao civilizacijskim dostignućem.

Utoliko građani Srbije teško da bi uopšte razumeli pitanje „za šta glasate?“, za koju ideju glasate jer ideje su stvar republikanskog nadmetanja, dok u autoritarnim porecima postoji samo jedna ideja, ona koju artikuliše vođa. Što ta ideja često traje samo pola dana, da bi je, po podne zamenila druga, direktno suprotstavljena prepodnevnoj (ako je uopšte reč o ideji, a na o poslovičnim Vučićevim nebulozama) – samo je dodatni simptom očajnog stanja u kojem se nalazi srpsko društvo.

Utoliko nije lako dati odgovor za šta će građani Srbije da glasaju 3. aprila, osim parcijalnih ciljeva poput, recimo, zdrave životne sredine, jer glasanje protiv populističke Vučićeve diktature, naravno, jeste nužan korak ka izlasku iz civilizacijskog sengrupa, ali je pitanje da li građani imaju jasan stav o ponovnom uspostavljanju demokratske republike kao uslovu bez kojeg nema slobodnog života.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandar Vučić Demokratija izbori 2022. komunistička diktatura monarhistički model nadmetanje ideja Republika republikanska tradicija republikanski model Slobodan Milošević slobodni izbori
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojktot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure