
NIS
Nacionalizacija ruskih firmi: Kako to rade Rumuni, Bugari i Nemci
Dok Srbija skoro godinu dana nije rešila ništa, i još ne zna šta će sa NIS-om, srpski susedi su preuzeli ruske kompanije i tako izbegli američke sankcije. Evo kako
Foto: Strahinja Aćimović/Tanjug
Sudeći po šturom saopštenju nakon razgovora Aleksandra Vučića i Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristija Šmita, nisu se sporazumeli oko toga da li primena Bonskih ovlašćenja doprinosi stabilnosti u BiH. Kako sada stvari stoje, predsednik Srbije još uvek nalazi razumevanja za političke odluke Milorada Dodika
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa Viskom predstavnikom u Bosni i Hercegovini Kristijanom Šmitom. U šturom saopštenju predsedništva navodi se da su dvojica sagovornika analizirali situaciju u regionu, posebno u BiH. Saglasili su se da je očuvanje mira u BiH od presudnog značaja za ekonomski napredak Zapadnog Balkana.
Međutim, i iz kratkog saopštenja jasno je da se oko upotrebe Bonskih ovlašćenja nisu saglasili. Dok je Šmit izneo svoje viđenje razloga za upotrebu Bonskih ovlašćenja, Vučić je stava da njihova primena ne doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine. Iz Predsedništva je saopšteno i da je Vučič „izrazio jasno neslaganje sa poslednjim odlukama“ Visokog predstavnika u BiH.
Vučić i Šmit sastali su se nakon što je Visoki predstavnik, prema Bonskim ovlašćenjima, suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini koji je nastao kao posledica zaključka Skupštine entiteta Republike Srpske iz decembra prošle godine, a koji se odnose na vraćanje „izvornih nadležnosti“ tom entitetu. Zakon je usvojen u februaru ove godine, a 7. aprila Ukaz o proglašenju zakona potpisala je predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović.
Bonska ovlašćenja, ustanovljena 1997, daju pravo Visokom predstavniku da donosi amandmane na ustave Republike Srpske i Federacije BiH, donosi zakone i njihove izmene i dopune, ali i da suspenduje one koji onemogućavaju sprovođenje Mirovnog sporazuma i neometan rad zajedničkih institucija.
Uprkos odluci Šmita, vlasti u RS-u ovu odluku neće poštovati a prema najavama Zakon bi trebalo da bude objavljen u Službenom glasniku u četvrtak 14. aprila i tako i formalno stupi na snagu. Potez Visokog predstavnika sprski član Predsedništva BiH Milorad Dodik ocenio je kao „kič i šund politiku“ na koju Republika Srpska ne pristaje.
„Partnere u Federaciji BiH pozivam da se poštuju Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum, a gospodinu Šmitu preporučujem da kupi kartu za Nemačku u jednom pravcu“, rekao je Dodik.
Uoči sastanka sa Vučićem Visoki predstavnik rekao je za sarajevski N1 da Milorad Dodik ne treba da vodi politiku kao „parni valjak“ i da „kada sudija svira kraj, treba stati“. Preporučio je lideru Bosanskih Srba da razmisli kakve to posledice može imati „ne samo po njega, već i za one koji će poslušati te pogrešne naredbe“.
„Ako igrate fudbalsku utakmicu, morate se pridržavati pravila. Kada sudija odsvira, morate stati i zaustaviti se. Kada sudija izvuče žuti karton to se upiše. Ako neko misli da za njega sve to ne važi i da može narediti da igra ide dalje, onda je za njega igra završena“. Na pitanje šta će uraditi ako zakon ipak stupi na snagu, kako to najavljuju vlasti u RS, Šmit je rekao će o tome Tužilaštvo BiH morati da donese odluku.
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija uvele su sanckcije pritiv Dodika, a takva mogućnost se sve češće pominje i u državama članicama Evropske unije. Na Vučićevu podršku Dodiku ne gleda se blagonaklono, naprotiv, od predsednika Srbije se očekuje da pridonese „rešavanju“ krize u BiH.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Dok Srbija skoro godinu dana nije rešila ništa, i još ne zna šta će sa NIS-om, srpski susedi su preuzeli ruske kompanije i tako izbegli američke sankcije. Evo kako

Izborni kriminal SNS dostigao je nove dubine, kažu sagovornici „Vremena“. To je u Mionici, Negotinu i Sečnju bilo dovoljno, ali ipak uz slobodan pad popularnosti SNS

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je najavio da će izbori biti održani 2026. godine, ali ovoga puta je ostavio mogućnost za objedinjavanje predsedničkih i parlamentarnih izbora

Nakon Zaječara, Kosjerića, Sečnja, Negotina, Mionice, u toku 2026. godine očekuju nas lokalni izbori u još deset opština. Ako je suditi po dosadašnjem iskustvu, predstoji nam novi talas napetosti i nasilja

Ministar kulture Nikola Selaković došao je ponovo u Tužilaštvo za organizovani kriminal, gde je pozvan na saslušanje zbog sumnji da je više puta zahtevao ukidanje zaštite sa zgrade Generalštaba. Pre ulaska nastavio je da napada tužioce, optužujući ih za „konstantne laži“
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve