

Kina
Lek za struju i roboti koji igraju moravac: Šta Vučić donosi iz Kine
Režimski mediji opisuju neverovatne scene iz Vučićeve posete Kini i opisuju posetu kao istorijusku, ali, mnogo važnije, pišu o ogromnoj ideološkoj povezanosti




Humanoidni robot pozdravio je okupljene u Palati Srbija, otvarajući predstavljanje strategije razvoja zemlje. Posle njega govorio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, uz grafikone o napretku od 2012, najave robota, dronova i komentar da se u Srbiji danas živi najbolje u njenoj istoriji
Humanoidni robot prvi je pozdravio ministre, funkcionere i novinare u Palati Srbija. Tek nakon toga za govornicu je izašao predsednik Srbije Aleksandar Vučić da predstavi plan razvoja zemlje do 2030. i viziju Srbije do 2035. godine.
Predstavljanje strategije trajalo je više od dva i po sata i istovremeno je prenošeno na više od deset televizija.
Na velikom platnu smenjivali su se grafikoni i statistike koji prikazuju napredak Srbije od 2012. godine do danas, te kako će se živeti u narednim godinama.
Izašao je predsednik pred kolege i kamere, da objasni ljudima kako stoje stavri i kako će tek da se živi dobro u ovoj zemlji, međutim, pošto se obraćanje odužilo, nije bilo mesta novinarskim pitanjima.
Poruka je, kao i mnogo puta ranije, bila jasna: Srbija napreduje, živi se bolje nego ikad, ali mora još jače, a zemlja mora da sačuva mir i stabilnost.


Vučić je predstavio deset tačaka razvoja u narednoj deceniji i najavio rast plata i penzija, ulaganja u infrastrukturu, zdravstvo, vojsku i policiju.
„Veliki deo naroda misli da predstavljamo program 2030-2035 jer želimo da vladamo do tada. Ne razumeju da bez strategije nema uspeha“, rekao je Vučić.
Istovremeno je ocenio da se u Srbiji danas živi bolje nego ikada ranije – ali i da se ne živi dobro.
„Da li se živi dobro? Ne živi se dobro. Da li se živi bolje nego ikad? Živi se“, rekao je predsednik, dodajući da građani Srbije danas mnogo više putuju nego 2012. godine.
Prema planovima koje je predstavio, kapitalne investicije do 2030. godine iznosiće oko 17 milijardi evra, a do 2035. još 31 milijardu.
„Za vojsku će biti izdvojeno ne manje od 15 milijardi evra“, rekao je Vučić.
Dodao je da bi Srbija po stopi rasta do kraja decenije mogla da bude među vodećim zemljama u Evropi.
Iskoristio je priliku da predstavi i to koliko je toga urađeno od 2012, te da niko pre ove vlasti ništa toliko dobro nije radio.
Gradiće se putevi, aerodromi, železnica, kanalizacija, bolnice, najavio je Vučić.
Vučić je rekao da Srbiju 2035. vidi kao članicu Evropske unije, iako nije siguran kakav bi tada bio njen status u Uniji.
„Da li ćemo imati pravo glasa, komesara? Ne znam. Ali za to moramo da ubrzamo reforme“, rekao je Vučić.
Govoreći o budućnosti zemlje, istakao je da Srbija mora brže da prihvati tehnološke promene.
„Vidim zemlju koja prihvata veštačku inteligenciju, spajanje softvera i hardvera, inteligencije i rada“, rekao je predsednik.
Poseban deo prezentacije bio je posvećen robotici i veštačkoj inteligenciji.
Vučić je najavio da će u junu, a najkasnije u septembru 2026. godine, u Srbiji biti otvorena prva fabrika „čovekolikih robota“, kako ih je nazvao.
Fabrika će, prema njegovim rečima, biti otvorena u Loznici, u okviru fabrike Mint.
„Krenućemo u Šapcu, a u Inđiji pravimo kompletan ekosistem za treninge i robotiku na nivou Srbije“, rekao je Vučić.
Plan je da se proizvede 1.000 humanoidnih robota i 10.000 robotskih pasa za različite namene.
Predsednik je najavio i otvaranje fabrike „ozbiljnih“ dronova u saradnji sa inostranim partnerom.
„Od kraja aprila imaćemo punu proizvodnju na teritoriji Srbije“, rekao je Vučić, ne navodeći detalje o investitoru.
Osim predsednika Vučića, u dvo i po časovnom obraćanju za govornicom su se smenjivali i pojedini ministri i drugi funkcioneri, a pošto je obraćanje potrajalo, na kraju nije bilo novinarskih pitanja.


Režimski mediji opisuju neverovatne scene iz Vučićeve posete Kini i opisuju posetu kao istorijusku, ali, mnogo važnije, pišu o ogromnoj ideološkoj povezanosti


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve