Današnjom odlukom Vrhovnog suda u SAD, ženama je oduzeto pravo na abortus. U američkom pravosuđu se još nije desilo da Vrhovni sud poništi svoj, ranije donet zakon. Smatra se će ova odluka Vrhovnog suda pokrenuti političke bitke kakve Amerika nije videla još od borbe za ukidanjem ropstva
Od danas, u Sjedinjenim Američkim Državama zabranjen je abortus. Vrhovni sud Amerike je sa šest glasova za i tri protiv, okončao postojeće ustavno pravo žene na abortus doneto pre 50 godina.
„Stoga smatramo da Ustav ne daje pravo na abortus… i da se ovlašćenje za regulisanje abortusa mora vratiti narodu i njihovim izabranim predstavnicima“, navodi se u delu presude.
Očekuje se da će polovina američkih država odmah na osnovu ove odluke uvesti nova ograničenja ili zabrane abortusa, kaoi i da će pristup abortusu biti prekinut za oko 36 miliona žena u reproduktivnom dobu, prema istraživanju Planned Parenthood (Planirano roditeljstvo), zdravstvene organizacije koja izvodi abortuse.
Ova odluka Vrhovnog suda verovatno će pokrenuti političke bitke kakve Amerika nije videla još od borbe za ukidanjem ropstva, kada su države bile podeljene na dve naizgled nepomirljive strane.
Američka javnost smatra da ova odluka pripremana još za vreme mandata Donalda Trampa, kada je zbog trojice sudija koje je on imenovao, vrhovni sud bio najkonzervativniji u modernoj istoriji SAD. Šest od devet aktuelnih sudija imenovali su republikanski predsednici, a ostalu trojicu demokratski.
Države Kalifornija, Novi Meksiko i Mičigen, već su ranije najavile predlog da se u njihove ustave uvrste odredbe o pravu na abortus, u slučaju da se, kao što se danas desilo, Vrhovni sud zabrani abortus.
Pre 50 godina, Vrhovni sud je sa sedam glasova prema dva presudio da je pravo žene da prekine trudnoću. Povod toj odluci bio je slučaj Rou protiv Vejda. Presuda je dala Amerikankama apsolutno pravo na abortus u prva tri meseca trudnoće, ali je dozvolila ograničenja u drugom tromesečju i zabrane u trećem.
Decenijama posle ovog slučaja, u više od 10 američkih država donošene su presude koje su značajno ograničavale pravo na abortus. Zato je, prošle godine bilo skoro 600 ograničenja za abortus širom zemlje. To je više nego bilo koje godine u poslednjih pola veka.
Današnja odluka Vrhovnog suda je jedinstven presedan u američkom pravosuđz, zato što se još nikad nije desilo da ovo telo poništi svoju sopstvenu, ranije, donetu odluku.
S.Ć./BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Policija u opremi za razbijanje demonstracija odgurala je građane koji su pokušavali da spreče specijalno vozilo da ispred zgrade Banovine u Novom Sadu ukloni autobus Milomira Jaćimovića, koji mu je ranije danas vraćen. Nakon toga Jaćimovićev maloletni sin je najavio da ponovo počinje štrajk glađu
RTS je javio da su maskirani Albanci u Kopnenoj zoni bezbednosti pucali na srpske vojnike. Ogroman bezbednosni propust, ili još jedna loše režirana predstava za javnost?
Dijana Hrka, majka Stefana Hrke koji je stradao u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, saopštila je na konferenciji za medije da nakon 16 dana prekida štrajk glađu
Dijana Hrka je za ponedeljak u 17 časova pozvala studente, srednjoškolce, radnike, zborove, građane na dogovor. „Ne idem nigde odavde, zovem vas sve na dogovor bez razilaženja“, poručila je Hrka koja je ušla u šesnaesti dan štrajka glađu
Generalštab je još jedan ispit iz poznavanja uređenog građanskog društva. Ispit otpora ideologiji „profit je važniji od ljudskih života“ – poručuju građanima Ratni i vojni veterani Srbije
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!