
TV dijalog
Vučićev beg od TV duela: Dajte mi petoricu!
Aleksandar Vučić nudi TV duel studentima, a i sam se potajno nada da ga nikada neće dobiti. Jer, on punih 13 godina nije imao televizijski duel, bez ozbira na nebrojene pozive
Ustavom je uređeno da multijezične table ispred gradova i sela Vojvodine ukazuju na višenacionalni sastav naselja. Vandalizam i poruke iz prošlosti nametnuli su se sami
Otkako je počela pandemija, biciklom sam obišao skoro trećinu naseljenih mesta u Vojvodini. Uvek sam govorio da je bicikl idealan način da se vidi neki grad ili zemlja – mnogo si brži od pešaka, a vidiš sve one detalje koji ti kada si u kolima ili autobusu promaknu.
Jedna od takvih stvari su table na ulasku u naseljena mesta. U ostatku Srbije one su uglavnom na jednom jeziku i pismu (na srpskom i na ćirilici) i samo u retkim izuzecima stoji još i latinični natpis, dok je Vojvodina po tom pitanju prava riznica različitih jezika i pisama. Na ovim potonjim, vide se i neke druge zanimljive prakse.
Tako, u mestima opštine Titel svi natpisi su dvojezični pa čak i ispred onih u kojima gotovo i da nema Mađara, poput Vilova na primer – stoji natpis i na mađarskom jeziku. Isto je i na teritoriji Zrenjanina.
Naime, Ustav Republike Srbije iz 2006. utvrđuje da se pokrajinskim propisima, a u skladu sa Ustavom i na osnovu zakona, mogu ustanoviti dodatna prava pripadnika nacionalnih manjina (čl.79).
Tako je Mađarski nacionalni savet utvrdio tradicionalne mađarske nazive svih naseljenih mesta na područjima na kojima je i mađarski jezik u službenoj upotrebi, što znači u trideset i jednoj lokalnoj samoupravi, ali i u naseljima gde Mađari nisu većina ili čak nikad nisu živeli. Tako su tradicionalni mađarski toponimi ispisani i na tablama sa nazivom mesta u kojima je udeo mađarskog stanovništva veoma mali, na primer u Orlovatu, Tarašu i Tomaševcu u kojima Srbi vekovima čine većinu stanovnika, pa i u selima u kojima većinu stanovnika čine Srbi kolonisti, u Kleku, Banatskom Despotovcu, i Lazarevu. Po tom pravilu, i na tabli koja najavljuje Zrenjanin piše i Nagybecskerek iako Mađari čine oko 13 posto stanovništva tog grada.
Međutim, nacionalni saveti Slovaka i Rumuna, čiji su jezici takođe u službenoj upotrebi na teritoriji Zrenjanina, utvrdili su svoje nazive samo u mestima u kojima žive pripadnici ovih nacionalnosti – u slučaju Rumuna to su Ečka (Ecica), Jankov Most (Iancaid), Klek (Clec), Zrenjanin (Zrenjanin), a kod Slovaka – Aradac (Aradáč), Belo Blato (Biele Blato), Zrenjanin (Zreňanin).
Godine 2018. nepoznati počinioci precrtali su mađarske nazive na ulazu u neka sela u okolini Zrenjanina u kojima žive Srbi kolonisti – poput „čuvenog“ Lazareva u kojem se skrivao Ratko Mladić.
Prvi ovakav incident desio se još pre 17 godina u Srbobranu, mestu u kojem Mađari čini 27% stanovništva. Dan nakon što su dvojezične table postavljene, nepoznate osobe su na ulasku u Srbobran iz pravca Bečeja belom farbom precrtale naziv mesta na srpskom jeziku i dodale datum „januar 1942“, što je bila jasna aluzija na Raciju.
Početkom 2020. nazivi na mađarskom jeziku zacrnjeni su ili oštećeni na ulaznim i izlaznim tablama čak pet mesta Zapadnobačkog okruga. Nepoznati počinioci su iškrabali i ogulili mađarske nazive somborskih sela Svetozar Miletić (Nemesmilitics), Čonoplja (Csonoplya), Aleksa Šantić (Sári), Kljajićevo (Kerény), odnosno Kruščića (Veprőd) u opštini Kula.
Pre nekoliko meseci precrtan je mađarski natpis na ulasku u selo Skorenovac. Ovo selo je osim po tome što važi za najjužnije većinsko mađarsko naselje na svetu, poznato i po meštaninu Zoltanu Daniju, čuvenom po obaranju „nevidljivog“ aviona F-117 prilikom NATO-bombardovanja 1999. Sutradan nakon tog događaja, meštani su se okupili i očistili tablu.
Putujući biciklom po Šajkaškoj, primetio sam da su mađarski natpisi na tablama ispred sela u kojima nije bilo Racije, u Kovilju i Kaću, zato što su je sprečili lokalni Mađari i Nemci – ostali netaknuti. Isto je i ispred Šajkaša gde Racija nije bila masovna. Ispred Mošorina u kojem je u Raciji ubijeno 205 meštana (10% sela), mađarski natpis je preškraban.
Da završimo ovu priču u vedrom duhu, o jednom pozitivnom rekorderu: na ulazu u Belu Crkvu nalazi se tabla sa čak šest natpisa: na srpskom (ćirilica i latinica), rumunskom, mađarskom i češkom. I svi su neoštećeni. Neki meštani kažu da bi zbog bogate istorije ovog mesta trebalo dodati i natpise na nemačkom i ruskom jer su pre Drugog svetskog rata u Beloj Crkvi živele velike zajednice ova dva naroda.
Robert Čoban
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Aleksandar Vučić nudi TV duel studentima, a i sam se potajno nada da ga nikada neće dobiti. Jer, on punih 13 godina nije imao televizijski duel, bez ozbira na nebrojene pozive
Kako „Vreme“ nezvanično saznaje, članovi Komisije za javni uvid u Nacrt izmena i dopuna prostornog plana projekta „Beograd na vodi“, su mišljenja da hale 2 i 3 Beogradskog sajma treba sačuvati
Deset meseci nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, u kojem je stradalo 16 osoba, srednjoškolci iz blokade najavljuju protestnu šetnju za 1. septembar. Maturanti poručuju da će tog dana pamtiti stradale i nastaviti borbu za odgovornost vlasti
U mestima gde „svi znaju sve“, lokalni novinari u Srbiji svakodnevno se suočavaju s pretnjama, ucenama i finansijskim pritiscima
Ćaci novi direktori, ali i nastavnici, ušli su u škole u Srbiji i učiće našu decu. Počinje nova era u nastavi jer je jedno da naprednjački kadar lupa pečate po opštinama, a nešto sasvim drugo da deci predaje sprski jezik. Ili pak da buduće građevince uče statici
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve