img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vojvođanska priča

Multijezične table: Riznica jezika i pisama

20. februar 2022, 16:27 Robert Čoban
Foto: Robert Čoban
Za svakog po naziv: ulaz u Belu Crkvu
Copied

Ustavom je uređeno da multijezične table ispred gradova i sela Vojvodine ukazuju na višenacionalni sastav naselja. Vandalizam i poruke iz prošlosti nametnuli su se sami

Otkako je počela pandemija, biciklom sam obišao skoro trećinu naseljenih mesta u Vojvodini. Uvek sam govorio da je bicikl idealan način da se vidi neki grad ili zemlja – mnogo si brži od pešaka, a vidiš sve one detalje koji ti kada si u kolima ili autobusu promaknu.

Jedna od takvih stvari su table na ulasku u naseljena mesta. U ostatku Srbije one su uglavnom na jednom jeziku i pismu (na srpskom i na ćirilici) i samo u retkim izuzecima stoji još i latinični natpis, dok je Vojvodina po tom pitanju prava riznica različitih jezika i pisama. Na ovim potonjim, vide se i neke druge zanimljive prakse.

Tako, u mestima opštine Titel svi natpisi su dvojezični pa čak i ispred onih u kojima gotovo i da nema Mađara, poput Vilova na primer – stoji natpis i na mađarskom jeziku. Isto je i na teritoriji Zrenjanina.

Naime, Ustav Republike Srbije iz 2006. utvrđuje da se pokrajinskim propisima, a u skladu sa Ustavom i na osnovu zakona, mogu ustanoviti dodatna prava pripadnika nacionalnih manjina (čl.79).

Tako je Mađarski nacionalni savet utvrdio tradicionalne mađarske nazive svih naseljenih mesta na područjima na kojima je i mađarski jezik u službenoj upotrebi, što znači u trideset i jednoj lokalnoj samoupravi, ali i u naseljima gde Mađari nisu većina ili čak nikad nisu živeli. Tako su tradicionalni mađarski toponimi ispisani i na tablama sa nazivom mesta u kojima je udeo mađarskog stanovništva veoma mali, na primer u Orlovatu, Tarašu i Tomaševcu u kojima Srbi vekovima čine većinu stanovnika, pa i u selima u kojima većinu stanovnika čine Srbi kolonisti, u Kleku, Banatskom Despotovcu, i Lazarevu. Po tom pravilu, i na tabli koja najavljuje Zrenjanin piše i Nagybecskerek iako Mađari čine oko 13 posto stanovništva tog grada.

Međutim, nacionalni saveti Slovaka i Rumuna, čiji su jezici takođe u službenoj upotrebi na teritoriji Zrenjanina, utvrdili su svoje nazive samo u mestima u kojima žive pripadnici ovih nacionalnosti – u slučaju Rumuna to su Ečka (Ecica), Jankov Most (Iancaid), Klek (Clec), Zrenjanin (Zrenjanin), a kod Slovaka – Aradac (Aradáč), Belo Blato (Biele Blato), Zrenjanin (Zreňanin).

Godine 2018. nepoznati počinioci precrtali su mađarske nazive na ulazu u neka sela u okolini Zrenjanina u kojima žive Srbi kolonisti – poput „čuvenog“ Lazareva u kojem se skrivao Ratko Mladić.

Prvi ovakav incident desio se još pre 17 godina u Srbobranu, mestu u kojem Mađari čini 27% stanovništva. Dan nakon što su dvojezične table postavljene, nepoznate osobe su na ulasku u Srbobran iz pravca Bečeja belom farbom precrtale naziv mesta na srpskom jeziku i dodale datum „januar 1942“, što je bila jasna aluzija na Raciju.

Početkom 2020. nazivi na mađarskom jeziku zacrnjeni su ili oštećeni na ulaznim i izlaznim tablama čak pet mesta Zapadnobačkog okruga. Nepoznati počinioci su iškrabali i  ogulili mađarske nazive somborskih sela Svetozar Miletić (Nemesmilitics), Čonoplja (Csonoplya), Aleksa Šantić (Sári), Kljajićevo (Kerény), odnosno Kruščića (Veprőd) u opštini Kula.

Pre nekoliko meseci precrtan je mađarski natpis na ulasku u selo Skorenovac. Ovo selo je osim po tome što važi za najjužnije većinsko mađarsko naselje na svetu, poznato i po meštaninu Zoltanu Daniju, čuvenom po obaranju „nevidljivog“ aviona F-117 prilikom NATO-bombardovanja 1999. Sutradan nakon tog događaja, meštani su se okupili i očistili tablu.

Putujući biciklom po Šajkaškoj, primetio sam da su mađarski natpisi na tablama ispred sela u kojima nije bilo Racije, u Kovilju i Kaću, zato što su je sprečili lokalni Mađari i Nemci – ostali netaknuti. Isto je i ispred Šajkaša gde Racija nije bila masovna. Ispred Mošorina u kojem je u Raciji ubijeno 205 meštana (10% sela), mađarski natpis je preškraban.

Da završimo ovu priču u vedrom duhu, o jednom pozitivnom rekorderu: na ulazu u Belu Crkvu nalazi se tabla sa čak šest natpisa: na srpskom (ćirilica i latinica), rumunskom, mađarskom i češkom. I svi su neoštećeni. Neki meštani kažu da bi zbog bogate istorije ovog mesta trebalo dodati i natpise na nemačkom i ruskom jer su pre Drugog svetskog rata u Beloj Crkvi živele velike zajednice ova dva naroda.

Robert Čoban

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

Tagovi:

Robert Čoban
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

22.novembar 2026. S. Ć.

Skupština Beograda: Novo glasanje za razrešenje Šapića

Odbornici Beograda će sutra odlučivati o razrešenju gradonačelnika Šapića, koje podržava 41 odbornik. Potrebno ih je 56

Slučaj Generalštab

22.novembar 2026. Sonja Ćirić

Pred šesto ročište o Generalštabu: Da li ćeVučić postati deo optužnice

Očekuje se da će na sutrašnjem ročištu o slučaju Generalštab biti ispitani pismeni dokazi. Iako svedočenje Dubravke Đukanović navodi na umešanost Aleksandra vučića, on nije deo optužnice

Advokat Ivan Ninić, o EXPO

Ekspo 2027

22.novembar 2026. A.P.

Vlada u tehničkom mandatu planira da izdvoji još 11 miliona evra za Ekspo 2027

Vlada Srbije u tehničkom mandatu planira da preko državne agencije AOFI izdvoji dodatnih 11 miliona evra za potrebe Ekspa 2027, tvrdi advokat Ivan Ninić, koji je objavio i dokumentaciju

Obeležavanje 30 godina od studentskih protesta 1997.

Studentski protesti

22.novembar 2026. A.P.

Obeležava se 30 godina od studentskih protesta 1996/97: Šetnja bez govora i lidera

Trideset godina od studentskih protesta 1996/97, građani su se okupili na Akademskom platou u Beogradu i krenuli u medijsku šetnju pod sloganom „Studenti su pobedili!“

Igor Dodik mandatar vlade Republike Srpske i Milorad Dodik

Republika Srpska

22.novembar 2026. A.P.

Igor Dodik mandatar za sastav nove Vlade Republike Srpske

Sin Milorada Dodika, Igor Dodik, mandatar je za sastav nove Vlade Republike Srpske. Lider SNSD-a ranije ga je opisao kao jednog od najperspektivnijih kadrova stranke

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure