Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji koju je usvojena 22. oktobra ocenjena je kao najoštrija od svih dosadašnjih i njome se pre svega izražava podrška istinskom dijalogu o tome kako Vlada Srbije može da ispuni zahteve studenata, uključujući zahteve za prevremenim izborima
Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji koja je usvojena u sredu ocenjena je kao „daleko oštrija od svih prethodnih rezolucija“.
U Rezoluciji se pre svega izražava podrška istinskom dijalogu o tome kako Vlada Srbije može da ispuni zahteve studenata, uključujući zahteve za prevremenim izborima.
Rezolucijom je iskazana jasna osuda nasilja koje inspiriše država, i njome se osuđuje državno nasilje, zastrašivanja građana i proizvoljna hapšenja mirnih demonstranata, novinara, organizacija civilnog društva i predstavnika opozicije u Srbiji.
Evropski parlament je Rezolucijom iskazao i „duboku zabrinutost zbog situacije u Srbiji koja je i dalje puna tenzija i polarizacije koji lako mogu da dovedu do nasilja“ i pozvao vlasti da „promovišu inkluzivno političko učešće“.
Rezolucijom se osuđuju i medijske kampanje blaćenja, zastrašivanje nezavisnih medija i zloupotreba ličnih podataka za diskreditaciju demonstranata.
Osuda upotrebe „zvučnog topa“
Evropski parlament je Rezolucijom osudio upotrebu „zvučnog topa“ protiv mirnih demonstranata na velikom građanskom skupu 15. marta 2025. godine, pri čemu se EP poziva na relevantne izvore i traži punu istragu svih detalja.
Posebna zabrinutost se izražava zbog „raspoređivanja akustičnih uređaja dugog dometa“ i velike upotrebe suzavca protiv civila, a Rezolucija poziva na usvajanje i primenu „jasnih protokola o zakonitim tehnologijama za kontrolu mase i na uspostavljanje nezavisnih mehanizama nadzora“.
Evropski parlament smatra da je „srpsko rukovodstvo politički odgovorno za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija“ i izražava žaljenje „zbog činjenice da najviši državni zvaničnici aktivno šire teorije zavere o tome da je urušavanje nadstrešnice bilo sabotaža ili teroristički napad“.
Evropski parlament je Rezolucijom osudio torturu nad studentima i naveo da je neophodno ispitati ulogu visokih oficira Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata (JZO), pri čemu je Marka Krička posebno istaknuto.
Rezolucija poziva i na hitnu, nepristrasnu i transparentnu istragu svih navoda „o nepotrebnoj i nesrazmernoj upotrebi sile, proizvoljnim hapšenjima, pritvorima, mučenju, seksualnom nasilju nad pritvorenima, politički motivisanim krivičnim gonjenjima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava“.
Rezolucijom je izražena ozbiljna zabrinutost „zbog brojnih izveštaja da su osobe sa kriminalnim dosijeima mobilisane od strane vladajuće stranke za aktivnosti kontramitinga“.
Dodaje se da su oni napadali demonstrante pirotehničkim sredstvima, dodatno podižući tenzije, nasilje i polarizaciju u zemlji.
Osuđuju se i incidenti protiv pripadnika nacionalnih manjina i upotreba etničkih uvreda u provladinim medijima kako bi ih targetirali.
Vlasti Srbije pozivaju se da omoguće siguran povratak svih građana koji su napustili zemlju usled političke represije, zastrašivanja ili straha od progona, i da garantuju njihovu potpunu zaštitu.
Vesić i Momirović odgovorni za štetu
Rezolucija pominje i nekadašnje ministre Gorana Vesića i Tomislava Momirovića, pri čemu EP ukazuje na njih kao odgovorne za štetu u budžetu u vezi sa železničkom stanicom u Novom Sadu.
Rezolucijom se traži i da bude zaustavlejna isplata novca Srbiji iz plana rasta, sve dok ne budu urađene ključne stvari, a zahteva se i sankcionisanje pojedinaca.
Osuđuje se i upotreba nezakonitih nadzornih softvera, kao što su Pegasus, Cellebrite i Novi Spy.
U uvodu Rezolicije detaljno su navedeni svi prekršaji vlasti Aleksandra Vučića po pitanju demokratskih standarda od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Prema navodima N1, Evropska narodna partija, u kojoj vladajuća Srpska napredna stranka od 2016. godine ima status pridruženog člana, pokušala je da ublaži deo teksta Rezolucije, ali im to nije pošlo za rukom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac nije se u ponedeljak pojavila na sednici skupštinskog Odbora za pravosuđe. Predstavnici režima su je optužili da se odmetnula od dražave i da hoće da uvede „četvrtu granu vlasti“
Sva pompa, tenzija i zadavanje imaginarnih rokova Aleksandra Vučića do sada nisu urodili plodom. Pedeset i pet dana od kada je Amerika uvela sankcije NIS-u, rafinerija u Pančevu bi konačno trebalo da stane, a iz OFAK-a nit pisma, nit poruke. U celoj priči ima nekoliko nelogičnosti, posebno što se tiče potencijelnog kupca ruskog većinskog paketa
Britanski ambasador Edvard Ferguson demantuje pisanje „Politike“ pod naslovom "Zašto London okuplja neprijatelje Srbije" u kome se tvrdi da Srbija nije pozvana na sastanak u Albaniji, što je moglo lako da se proveri
Stigla je zima, a sa njom i nezaobilazno zagađenje vazduha. Tako je barem u Srbiji, koja godinama odbija da ugasi štetne blokove termoelektrana, iako se na to obavezala
Vrhovno javno tužilaštvo ocenjuje da je Odbor za pravosuđe prekršio standardne procedure zakazivanjem predstavljanja pet izveštaja bez prethodnog obrazloženja i bez presedana u kratkom roku
Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu
Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!