Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji koju je usvojena 22. oktobra ocenjena je kao najoštrija od svih dosadašnjih i njome se pre svega izražava podrška istinskom dijalogu o tome kako Vlada Srbije može da ispuni zahteve studenata, uključujući zahteve za prevremenim izborima
Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji koja je usvojena u sredu ocenjena je kao „daleko oštrija od svih prethodnih rezolucija“.
U Rezoluciji se pre svega izražava podrška istinskom dijalogu o tome kako Vlada Srbije može da ispuni zahteve studenata, uključujući zahteve za prevremenim izborima.
Rezolucijom je iskazana jasna osuda nasilja koje inspiriše država, i njome se osuđuje državno nasilje, zastrašivanja građana i proizvoljna hapšenja mirnih demonstranata, novinara, organizacija civilnog društva i predstavnika opozicije u Srbiji.
Evropski parlament je Rezolucijom iskazao i „duboku zabrinutost zbog situacije u Srbiji koja je i dalje puna tenzija i polarizacije koji lako mogu da dovedu do nasilja“ i pozvao vlasti da „promovišu inkluzivno političko učešće“.
Rezolucijom se osuđuju i medijske kampanje blaćenja, zastrašivanje nezavisnih medija i zloupotreba ličnih podataka za diskreditaciju demonstranata.
Osuda upotrebe „zvučnog topa“
Evropski parlament je Rezolucijom osudio upotrebu „zvučnog topa“ protiv mirnih demonstranata na velikom građanskom skupu 15. marta 2025. godine, pri čemu se EP poziva na relevantne izvore i traži punu istragu svih detalja.
Posebna zabrinutost se izražava zbog „raspoređivanja akustičnih uređaja dugog dometa“ i velike upotrebe suzavca protiv civila, a Rezolucija poziva na usvajanje i primenu „jasnih protokola o zakonitim tehnologijama za kontrolu mase i na uspostavljanje nezavisnih mehanizama nadzora“.
Evropski parlament smatra da je „srpsko rukovodstvo politički odgovorno za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija“ i izražava žaljenje „zbog činjenice da najviši državni zvaničnici aktivno šire teorije zavere o tome da je urušavanje nadstrešnice bilo sabotaža ili teroristički napad“.
Evropski parlament je Rezolucijom osudio torturu nad studentima i naveo da je neophodno ispitati ulogu visokih oficira Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata (JZO), pri čemu je Marka Krička posebno istaknuto.
Rezolucija poziva i na hitnu, nepristrasnu i transparentnu istragu svih navoda „o nepotrebnoj i nesrazmernoj upotrebi sile, proizvoljnim hapšenjima, pritvorima, mučenju, seksualnom nasilju nad pritvorenima, politički motivisanim krivičnim gonjenjima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava“.
Rezolucijom je izražena ozbiljna zabrinutost „zbog brojnih izveštaja da su osobe sa kriminalnim dosijeima mobilisane od strane vladajuće stranke za aktivnosti kontramitinga“.
Dodaje se da su oni napadali demonstrante pirotehničkim sredstvima, dodatno podižući tenzije, nasilje i polarizaciju u zemlji.
Osuđuju se i incidenti protiv pripadnika nacionalnih manjina i upotreba etničkih uvreda u provladinim medijima kako bi ih targetirali.
Vlasti Srbije pozivaju se da omoguće siguran povratak svih građana koji su napustili zemlju usled političke represije, zastrašivanja ili straha od progona, i da garantuju njihovu potpunu zaštitu.
Vesić i Momirović odgovorni za štetu
Rezolucija pominje i nekadašnje ministre Gorana Vesića i Tomislava Momirovića, pri čemu EP ukazuje na njih kao odgovorne za štetu u budžetu u vezi sa železničkom stanicom u Novom Sadu.
Rezolucijom se traži i da bude zaustavlejna isplata novca Srbiji iz plana rasta, sve dok ne budu urađene ključne stvari, a zahteva se i sankcionisanje pojedinaca.
Osuđuje se i upotreba nezakonitih nadzornih softvera, kao što su Pegasus, Cellebrite i Novi Spy.
U uvodu Rezolicije detaljno su navedeni svi prekršaji vlasti Aleksandra Vučića po pitanju demokratskih standarda od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Prema navodima N1, Evropska narodna partija, u kojoj vladajuća Srpska napredna stranka od 2016. godine ima status pridruženog člana, pokušala je da ublaži deo teksta Rezolucije, ali im to nije pošlo za rukom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Miroslav Lajčak, savetnik premijera Slovačke podneo je ostavku zato što je objavljeno da se njegovo ime nalazi u fajlovima Džefrija Epstina. Pominje se i Milo Đukanović
Prenos uživo predsednika Srbije Aleksandra Vučića na TikToku pratilo je 30.000 ljudi. Imao je i gosta iznenađenja - Baku Praseta, koji pogađa ciljnu grupu dece do jedno 15 godina. Ovaj infuenser poznat je po uvredama i govoru mržnje
U novoj epizodi podkasta Vremena, Ova sitaucija, Sloba Georgijev, Filip Švarm i Dragan Ilić razmatraju Vučićevu pretnju da će na vlasti ostati do 2035. i da će vladati duže od Tita
Firmama i organizacijama Ognjane Starović, sestre ministra za evropske integracije Nemanje Starovića, iz budžeta je isplaćeno gotovo 26 miliona dinara preko javnih konkursa i nabavki za medijske usluge koje Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija, opisuju kao "frapantne" primere nameštanja javnih nabavki, piše BIRN
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu, prema zakonu koji treba da otkrije šta je vlada znala o njegovom seksualnom zlostavljanju maloletnih devojaka i vezama sa bogatim i moćnim osobama
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!