img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Svetu preti povratak nekih iskorenjenih bolesti

08. avgust 2023, 12:03 I.S.
Pexels
Copied

Endemska guba na Floridi, više desetina hiljada slučajeva malih boginja u Londonu i porast broja obolelih od sifilisa za 50 ili više odsto u Irskoj i Portugalu je upozorenje da se vraćaju neke bolesti za koje se smatralo da su iskorenjene

Pad stope vakcinacije dece, promene u ponašanju i navikama u ishrani, kao i klimatske promene, doprineli su savršenoj klimi u kojoj su se opasne bolesti, za koje se smatralo da su potisnute, vratile u zemlje koje su ih prethodno praktično eliminisale, prenosi Politiko.

Uz to, bakterije postaju sve otpornije na antibiotike, što znači da je jedan od najznačajnijih lekova u poslednjih 100 godina sada ugrožen.

Bogate nacije uspele su da eliminišu mnoge epidemije prethodnih vekova zahvaljujući usaglašenim kampanjama vakcinacije, odgovarajućim savetima o javnom zdravlju i uvođenjem efikasnih modernih lekova, ali se u ovom veku sreća preokrenula.

Morbile i boginje ponovo u Evropi

Morbile su jedna od najzaraznijih bolesti i epidemije su izbijale svake dve do tri godine, uzrokujući više od dva miliona smrtnih slučajeva, ali se to promenilo kada je Džon Frenklin Enders razvio vakcinu. Ona je u masovnu upotrebu ušla 1963. godine, nakon čega je usledila rasprostranjena vakcinacija, ali pošto je bolest toliko zarazna, imunitet u zajednicama mora biti čak 95 odsto da bi se zaustavilo širenje bolesti.

Danas se te brojke ne dostižu i posledice su bile epidemije širom Evrope. Poslednjih godina Velika Britanija, Grčka, Češka i Albanija izgubile su status zemalja bez morbila. Samo u prva dva meseca ove godine u Evropi je već bilo 900 slučajeva morbila, što je više od ukupnog broja iz 2022. godine.

Holandija je upozorila da smanjenje obuhvata vakcinacije znači da je veća verovatnoća da će se boginje ponovo pojaviti, a u Londonu je Agencija za zdravstvenu bezbednost saopštila u julu da je prestonica spremna za desetine hiljada slučajeva zbog nižeg nivoa vakcinacije tokom proteklih godina.

Nedostaci vraćaju sifilis

Sifilis je polno prenosiva bakterijska bolest koja se može lečiti penicilinom ako se rano otkrije, a ako ne, napreduje u fazama. Završna faza može uslediti decenijama nakon infekcije i može dovesti do smrti.

Procenjuje se da je krajem 18. veka svaki peti stanovnik Londona, starosti do 35 godina, imao sifilis. Sada Agencija za zdravstvenu bezbednost zemlje ponovo beleži ogromne skokove i prošle godine registrovana su 8.692 slučaja, što je najviše od 1948. godine.

Problem nije samo u Britaniji, jer poslednje godišnje epidemiološko istraživanje Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti pokazuje da su slučajevi širom EU i EEA na uzlaznoj putanji, a najviša stopa rasta broja obolelih bila je na Malti, a zatim u Irskoj.

Nisu samo rizičnija ponašanja i manjak opreza dovela do povećanja. Smanjenje usluga seksualnog zdravlja, na primer, za milijardu funti smanjeno je u Engleskoj, takođe se smatra krivim za porast.

I gojaznost vraća stare bolesti

Bolest kraljeva, giht, takođe se vraća stim što ovoga puta nisu pogođeni samo plemići koji uživaju u crvenom mesu i alkoholu. Giht je bolna vrsta artritisa gde se mali kristali formiraju oko zglobova i sve je više slučajeva širom sveta, a SAD i Kanada imaju najveći porast.

Faktori rizika za giht uključuju gojaznost, zdravstvene probleme kao što su visok krvni pritisak i dijabetes, konzumiranje hrane bogate fruktozom i alkohola. Sa stopama gojaznosti u evropskom regionu, koje ne pokazuju znake usporavanja, bolest kraljeva neće nestati uskoro.

Guba ili lepra, teška kožna bolest uzrokovana bakterijom koja dovodi do oštećenja nerava i gubitka osećaja na koži, očima i nosu je nešto što je do sada malo ljudi u zapadnim zemljama ikada videlo.

Novi izveštaj ukazuje da je guba možda postala endemska za Floridu, jer se broj prijavljenih slučajeva više nego udvostručio u poslednjoj deceniji u jugoistočnim državama SAD. Za porast se okrivljuje nezdrav način života, ali su stručnjaci ukazali i na loše upravljanje situacijom.

U prethodnim vekovima politika je bila da se gubavci šalju na udaljena karantinska ostrva, ali se ta bolest sada može izlečiti višemesečnom terapijom sa više lekova, a ranim otkrivanjem može se izbeći invaliditet.

Malarija još pod kontrolom

Malarija je uvek bila bolest koja se javljala samo u tropskim regionima Afrike, Azije i Latinske Amerike, ali je bilo slučajeva i u močvarnim predelima Pariza i duž Temze u Londonu, a u Sardiniji je zabeleženo 300 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika krajem 19. veka. Evropa je, ipak, uspela da iskoreni malariju kroz ogroman posleratni program primene insekticida, isušivanja močvara i terapije lekovima.

Malarija se za sada nije u potpunosti vratila u region, osim nekoliko slučajeva lokalnog prenosa, ali porast drugih bolesti koje prenose komarci, kao što su hemoragična groznica i virus Zapadnog Nila, treba posmatrati kao znak upozorenja. U junu su američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti javili o nekoliko lokalno stečenih slučajeva malarije.

Što se tiče sudbine Evrope, šef Globalnog fonda za borbu protiv side, tuberkuloze i malarije Piter Sends rekao je da bi, s obzirom na sve ekstremne vremenske prilike u regionu, Evropa „mogla da vidi povratak malarije“.

I.S./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

boginje Epidemija iskorenjene bolesti pandemija zaraza
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protest na Vidovdan

24.jun 2025. M. T.

Vučić poručio studentima: Nasilnici će da budu pohapšeni na Vidovdan

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da na studentskom protestu zakazanom Vidovdan u Beogradu neće biti tolerisano bilo kakvo nasilje. Najavio je da će, u slučaju incidenata, bezbednosne snage reagovati, iako, kako je istakao, ne priželjkuje takav razvoj događaja

Suše

24.jun 2025. Dr Igor Leščešen, Klima 101

Hidrološke suše prete Zapadnom Balkanu: Reke presušuju, posledice dugoročne

Dugoročna analiza minimalnih proticaja reka u Srbiji i regionu pokazuje jasan trend opadanja vodostaja, posebno tokom leta. Suše više nisu izuzetak već pravilo, a posledice se osećaju u snabdevanju vodom, energetici i očuvanju ekosistema

Iz Beograda je u utorak otišao kargo let za Izrael

Izvoz municije

24.jun 2025. K. S.

Misteriozni let iz Beograda za Izrael: Ima li municije u avionu?

Sa Aerodroma „Nikola Tesla“ je 24. juna poleteo izraelski kargo avion.  Da li je u njemu bio tovar municije

Vidovdan

24.jun 2025. M. L. Janković

Naši Vidovdani: Od Kosova polja do studentskog protesta protiv Vučića

Kosovo polje, Atentat u Sarajevu, Vidovdanski ustavi, Miloševićev nastup na Gazimestanu, njegovo izručenje Hagu… Svašta je Srbiju snalazilo za Vidovdan i nije slučajno da su baš za 28. jun studenti zakazali protest protiv bezakonja i tiranije

Sastanak rektora i premijera

Univerzitet i Vlada

24.jun 2025. K. S.

Novi sastanak rektora državnih univerziteta i premijera

Sastanak rektora sedam od devet državnih univerziteta koji su u blokadi sa premijerom Đurom Macutom planiran je za utorak (24. jun) od 13 časova u Vladi Srbije

Komentar

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure