

Napad
Vladimir Arsenijević: „Živimo u tom svinjcu jako, jako dugo“
Vladimir Arsenijević je rekao da je dobio veliki broj poruka podrške, ali da ga napad na njega nije iznenadio




Koja su ustavna ovlašćenja, a koja stvarna uloga šefa Vlade Republike Srbije Đura Macuta u političkom pozorištu Aleksandra Vučića. I kakvu odgovornost povlači njegov pristanak na degradaciju i obmanu građana
Đuro Macut je premijer Republike Srbije. Njemu bi trebalo da polažu računa ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar pravde Nenad Vujić, ministar finansija Siniša Mali, Bata Gašić, Marko Đurić, Zlatibor Lončar, Dejan Vuk Stanković… On im je šef, sa njim bi morali da se konsultuju o svemu. Njemu na dušu ide ako oni nešto zabrljaju, njegova je politička, a može biti i krivična odgovornost ako ministri u njegovoj Vladi rade nešto mimo zakona.
Đuro Macut kao šef Vlade Srbije bi trebalo da formuliše spoljnu politiku zemlje, on je odgovoran za privredu, finansije, pravosuđe, najodgovorniji za stanje u zemlji.
A ako neko drugi komanduje njegovim ministrima, ako njega ne slušaju, morao bi kao odgovoran čovek ili da podnese ostavku, ili je u najmanju ruku pred građanima Srbije odgovoran za obmanu.
Šta, dakle, radi predsednik Vlade Srbije Đuro Macut?
Ne meša se u svoja ustavom definisana posla
„Macut: Plan da prijemni za fakultete bude krajem jula”; „Macut s patrijarhom Porfirijem o izradi Zakona o udžbenicima i normalizaciji rada fakulteta”; “Dogovor Macuta i rektora Đokića”…
Bilo ko da pogleda šta o Đuro Macutu pišu mediji poslednjih mesec dana, pa i „Vreme”, odmah bi pomislili – endokrinolog je na čelu Ministarstva prosvete u Srbiji. Ne samo da vodi glavni dijalog oko prijemnih ispita i uspostavljanja završetka školske godine, već dogovara i sve druge poslove u oblasti obrazovanja.
Ipak, ko bi se malo podrobnije začitao u delatnosti Đuro Macuta, koji zapravo ne vodi Ministarstvo obrazovanja, već ima mnogo odgovorniji zadatak – da vodi celokupnu Vladu Srbije, shvatio bi da svi njegovi poslovi idu u jednom pravcu – gušenja studentskog bunta i otpora akademske zajednice postojećem stanju u društvu.
Za druge poslove iz širokog spektra sopstvene nadležnosti – nije mnogo zainteresovan. Samo je kratko prokomentarisao odluku Vlade Kosova da zabrani srpske zastave tokom proslave Vidovdana, inače dana kada studenti najavljuju masovan protest u Beogradu.
Dodao je i nekoliko rečenica, ali samo u obraćanju saopštenjem, o potezima Aljbina Kurtija, ali dalje o spoljnoj politici zemlje nije mnogo govorio od kada je u aprilu 2025, tačnije pre dva meseca, došao na čelo Vlade.
Šta bi trebalo da radi premijer
Predsednik Vlade vodi i usmerava Vladu, stara se o jedinstvu političkog delovanja Vlade, usklađuje rad članova Vlade, predstavlja Vladu i saziva i vodi njene sednice. Ministrima može davati i obavezna uputstva i posebna zaduženja, shodno programu i politici Vlade. Ovo su Macutova ovlašćenja, barem prema Ustavu i zakonu.
Predsednik Vlade može biti i ministar, ali Macut ipak nije dobio da vodi Ministarstvo prosvete, već ga je u ovu fotelju seo poznati mrzitelj studentskih blokada Dejan Vuk Stanković.
I sam Macut je, u svom ekspozeu pre dolaska na mesto najbitnijeg čoveka izvršne vlasti, pa dakle u državi, u centar pažnje stavio upravo borbu protiv studenata i njihovih protesta u zemlji.
„Pokazalo se da moramo da reformišemo naše obrazovanje. Prvenstveno zbog toga što su ključni činioci obrazovanja – učenici i studenti. Njima gradimo i ostavljamo državu“, rekao je on u aprilu. „Njihova usmerenja i delovanja treba da budu etična i pravična – sa izgrađenim radnim navikama, novim i aktuelnim znanjima, ali i da poštuju univerzalne vrednosti, autoritet starijih i njihova životna iskustva. Mora da se zna ko je učenik, ko student a ko profesor.“
Dodao je i da je „Srbija je umorna od blokada i da je osnovni zadatak Vlade da institucije sistema funkcionišu u punom kapacitetu“.
Šta sve ne radi Đuro Macut
Ipak, ovo je bio samo uvodni deo ekspozea. A da li neko zna šta Đuro Macut misli o Evropskoj uniji ili možda o planovima za rešavanje situacije i krize na Kosovu? Da li zna šta misli o ekonomskim odnosima zemlje sa Rusijom i krizom oko NIS-a, osim što je izjavio da zemlja ništa neće uraditi bez Rusa. Da li će Srbije možda usvojiti neku zakonsku regulativu koja bi ove odnose olakšala? Da li je neko pročitao šta misli o bilo kojem drugom zakonu, kao prvi čovek vlasti koje te zakone treba da sprovede i predlaže, osim Zakona o obrazovanju?
„Srbija više nije ni tiha, ni nevidljiva. Danas smo država koja govori jasno, deluje odgovorno i predlaže inovativno“, rekao je Macut u ekspozeu. On je, dakako, veoma tih i nevidljiv po pitanju svojih zaduženja.
Đuro Macut je svakako odgovoran za obmanu građana Srbije zato što ih dovodi u zabludu da se on za bilo šta pita. Ali nije kasno, mogao bi predsedniku Srbije da satvi do znanja da mu se ne meša u posao, kad mu je već poverio da rukovodi Vladom.


Vladimir Arsenijević je rekao da je dobio veliki broj poruka podrške, ali da ga napad na njega nije iznenadio


Studenti visokoškolskih ustanova u blokadi saopštili su da je nepoznata osoba u noći između petka i subote, 10. na 11. jul, njihovom kolegi polila kuću crvenom farbom


„Antiruski napadi predsednika ukrajinskog parlamenta Ruslana Stefančuka tokom posete Beogradu nisu izazvali adekvatan odgovor srpske strane“, rekla je Marija Zaharova


Četvoro kandidata za članove Saveta REM-a promenilo je odluku i prihvatiće funkcije u regulatornom telu za elektronske medije. Dubravka Valić Nedeljković, Ira Prodanov Krajišnik, Mileva Malešić i Rodoljub Šabić ocenili su da bi odbijanje mandata omogućilo vlasti da odgovornost za stanje u REM-u prebaci na njih


Nakon što je Vladimir Arsenijević pretučen ispod Brankovog mosta, usledile su brojne osude iz javnosti. Srpski PEN centar, građanske organizacije i opozicione stranke zahtevaju istragu, ocenjujući da napad predstavlja ozbiljan udar na slobodu izražavanja i pravo na javno delovanje
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve