
Izbori
Vučić najavljuje parlamentarne izbore za okotobar, novembar ili decembar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani - i da se „ujedinimo“
Foto: AP/Kemal Softić
Memorijalni centar osnovan je kao memorijalni kompleks čija je uloga negovanje i čuvanje sećanja na žrtve genocida, a koji je, istovremeno, i svojevrsni podsetnik i opomena budućim generacijama da se tako nešto više nikada i nikome ne ponovi
Memorijalni centar u Potočarima u blizini Srebrenice, u čijem sastavu su spomen-obeležje i mezarje u kome su ukopane žrtve genocida iz jula 1995. godine, obeležava dvadesetogodišnjicu rada, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Memorijalni centar osnovan je odlukom nekadašnjeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Volfganga Petritča 2000. godine kao mesto sećanja na žrtve genocida u Srebrenici koji je u julu 1995. počinila Vojska Republike Srpske.
Zvanično ga je otvorio bivši američki predsednik Bil Klinton 20. septembra 2003. godine.
Iste godine, u martu, obavljena je prva kolektivna dženaza i ukop prvih 600 identifikovanih žrtava genocida. Zatim je usledila i druga dženaza 11. jula kada su ukopane 282 žrtve, a 20 septembra i treća kolektivna dženaza kada je ukopano 107 osoba.
U genocidu je, prema presudama međunarodnih i sudova u BiH, ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a u Memorijalnom centru u Potočarima do danas je ukopana 6.751 žrtva.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Memorijalni centar u Potočarima danas posebnu pažnju pridaje istraživačkoj delatnosti. Radi se na prikupljanju ličnih predmeta žrtava, svedočenjima i analizama presuda za genocid i zločine protiv čovečnosti.
Direktor Centra Emir Suljagić ranije je rekao za Radio Slobodna Evropa da je na projektima angažovano oko 50 Srebreničana koji su izgubili nekog člana porodice ili su i sami preživeli genocid.
„Sve ovo radimo da bi svedočili o onome što nam se dogodilo i da nam se sve ovo ne ponovi“, rekao je Suljagić.
Memorijalni centar razvija i obrazovne programe – predavanja za učenike i studente, povezujući se sa mnogim obrazovnim institucijama i organizacijama u zemlji i regiji, a radi prepoznavanja mogućih pretnji ili narativa koji bi mogli da poizvedu novi genocid.
U sklopu centra nalazi se i biblioteka koja raspolaže relevantnom literaturom vezanom za genocid nad Bošnjacima.
Ofanziva na Srebrenicu počela je 6. jula 1995. napadom na holandske osmatračke punktove i trajala je do 11. jula, kada je glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić, pred televizijskim kamerama objavio da ovu pobedu „poklanja srpskom narodu u čast Vidovdana“.
Autobusi za „pakete“ (šifrovan naziv za buduće žrtve) bili su obezbeđeni unapred kao i mesta egzekucije: škole, domovi kulture, magacini i fabričke hale; fudbalsko igralište u Bratuncu. Unapred su pripremljena i mesta za masovne grobnice i „tehnika“: bageri, rovokopači i kamioni za prevoz leševa.
Ceo tekst „Srebrenica za početnike“ pročitajte ovde.
A.E/Radio Slobodna Evropa/Radio Sarajevo/Vijesti.ba
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je istakao da je za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani - i da se „ujedinimo“

Baner sa natpisom „Mir Božiji, Hristos se rodi“ na Badnje veče je ipak razvijen u centru severnog dela Kosovoske Mitrovice. Zašto je kosovska policija htela to da zabrani

Od osude „prava jačeg” do poređenja sebe sa Miloševićem, Aleksandar Vučić globalnu krizu nakon zarobljavanja Nikolasa Madura tumači kroz prizmu stalne pretnje – po njega samog

Nakon što je raskinuo ugovor sa konzorcijumom četiri kompanije koje su ranije pružale marketinške usluge vredan blizu 16 miliona evra, Ekspo je raspisao novi tender

Masovno nezadovoljstvo građana, sankcije protiv NIS-a i krah spoljne politike u kojoj je Vučić hteo da bude dobar sa svim stranama sveta… To su razlozi ekonomskog posrtanja Srbije, piše Frankfurter algemajne cajtung
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve