Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU
Prosečan penzioner je 1. decembra 2025. godine dobio za oko 50 evra uvećanu penziju, kada su penzije povećane za 12,2 odsto. Iz budžeta Republike Srbije na ovo povećanje otišlo je između 280 i 400 miliona evra, a u tu cifru spadaju i naknade za tuđu negu i pomoć.
Foto: Rade Prelić / TanjugRUPA BEZ DNA: Siniša Mali na gradilištu Expoa
Važan presedan
Ukoliko se zaista dogodi da Evropska unija uskrati Srbiji ovaj iznos zbog nazadovanja u oblasti demokratije i bliskih odnosa zemlje sa Rusijom, to će biti presedan u odnosu EU i naprednjkačkog režima, ali prevashodno sa Aleksandrom Vučićem. Iako je Evropska komisija 2025. podnela najoštriji izveštaj ikada o Srbiji, u kojem je zabeležila nazadovanje u oblasti demokratije, osnovnih prava i slobode medija, konkretnih posledica do sada nije bilo.
Mere uskraćivanja sredstava iz fondova EU Brisel je godinama primenjivao na Mađarsku koja je pod vlašću Viktora Orbana nazadovala po pitanju demokratije, medijskih i drugih sloboda i donosila zakone koji nisu bili u skladu sa pravosudnim standardima Evropske unije. Na kraju je to bio jedan od ključnih razloga za ubedljivu pobedu Petera Mađara koji je obećao da će zemlju vratiti na evropski put.
Zamrazavanje pomoći od 1,5 milijardi evra za Srbiju ne treba shvatiti kao „kaznenu meru“, rekao je za „Vreme“ jedan visokopozicionirani službenik u Briselu. Jer to je novac poreskih obveznika EU koji se na raspolaganje stavlja državama koje su se svojevoljno opredelile za evropske integracije i dobile status kandidata za članstvo u EU. Vlast u Srbiji, međutim, već dugi niz godina ne ispunjava ono na šta se obavezala, zemlja umesto da napreduje na evropskom putu zapravao nazaduje, a „Mrdićev zakon“ koji predviđa ograničenje samostalnosti tužilaštava je bio „kap u prepunoj čaši“ kritika i nezadovoljstva.
EU je ubedljivo najveći donator Srbije. Pomoć od 1,5 milijardi evra je uslovljena sprovođenjem reformi, što se nije dogodilo.
Uslovljena pomoć
Prema podacima Vlade Srbije, od 2000. godine iz EU fondova i investicija stiglo je više od sedam milijardi evra.
Međutim, Srbija već dugo balansira između EU i Rusije, jača veze sa Moskvom i Pekingom dok prima finansijsku pomoć iz Brisela. Direktorka organizacije za ljudska prava YIHR, Sofija Todorović, ocenila je da su sloboda medija i vladavina prava u Srbiji „na aparatima“ zbog pritisaka na novinare i pozvala EU da reaguje pre nego što „nastupi potpuni mrak“.
Strpljenje EU prema Beogradu dodatno je oslabljeno poslednjih meseci, naročito nakon kritičkog izveštaja o napretku Srbije iz novembra, u kojem se upozorava na nazadovanje i „anti-EU narativ“ na najvišim nivoima vlasti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dugo su se opozicija i građani pitali – gde je gradonačelnik Beograda, a posle sastanka Sindkata Centar GSP sa predsednikom Aleksandrom Vučićem nametnulo se pitanje – ko u stvari donosi odluke u/o Beogradu
Ni jedan od šest ponuđača prijavljenih na tender za rekonstrukciju Kalenić pijace u Beogradu nije zadovoljio uslove. Posao je vredan više od 20 miliona evra
Ako je kampanja protiv političke konkurencije u režimskim medijima ovakva pre nego što su izbori raspisani, kroz kakvog će tek toplog zeca prolaziti predstavnici „blokaderske liste“ jednog dana, kada se Vučić bude smilovao da saopšti kada će se i za šta glasati
Uz studente, evropejci, desnofiličari... Opozicija se lomi pred naredne izbore. Ko bi podržao studente, ko traži zajedničku kolonu, a ko je za druge podele?
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.