Pročitajte ceo tekst Ilije Vukelića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (9. juna)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com




Vladimir Putin se razočarao u ideju partnerstva sa Zapadom i izabrao novi kurs, usmeren na vraćanje Rusiji statusa prvorazredne supersile koja će umeti da nametne svima svoje interese. Za to mu je bio potreban stručan, ali apsolutno lojalan čovek, spreman da uvek prati šefov kurs, ma koliko rizičan bio, i da se mnogo ne obazire na diplomatske manire
Sergej Lavrov nije ni u kakvom srodstvu sa Molotovljevim pomoćnikom Ivanom Lavrovom, što bi moglo da bude pomalo iznenađujuće s obzirom na skoro feudalnu praksu koja je postojala u SSSR u po pitanju biranja kadrova za diplomatiju. Naime, službovanje u inostranstvu je za mnoge građane države koja gotovo da im nije dopuštala da “provire” napolje, uvek izgledalo kao vrhunac životne sreće, te su se zato u prestižni Moskovski državni institut za međunarodne odnose (MGIMO), preko kojeg je vodio put u Ministarstvo spoljnih poslova, mogla upisati skoro isključivo deca samih diplomata (nastavljajući time porodičnu tradiciju) ili visokorangiranih partijskih i državnih aparatčika, kao i oni koji su tamo upućivani iz saveznih republika po nacionalnom ključu.
Sergej Lavrov je imao svoju “propusnicu” – njegovi su roditelji radili u Ministarstvu za spoljnu trgovinu SSSR. Rođen je 1950. godine u Moskvi, njegov otac Viktor Kalantarov bio je jermenskog porekla, dok je majka Kalerija Lavrova – Ruskinja. Roditelji su često službeno putovali u inostranstvo, pa su se zato vaspitanjem budućeg šefa ruske diplomatije uglavnom bavili deda i baba.
Mladić je sa srebrnom medaljom završio prestižnu moskovsku srednju školu sa produbljenim izučavanjem engleskog jezika, ali je više naginjao egzaktnim naukama, pre svega fizici. Zato se u pogledu daljeg studiranja kolebao između Moskovskog inženjerijskog fizičkog instituta (MIFI) i već pomenutog MGIMO-a gde se Lavrov upisao na odeljenje za međunarodne odnose Istoka, gde je, osim engleskog i francuskog, ovladao i sinhaleškim jezikom.
Tokom raspusta je, kako je tada bilo uobičajno u svim sovjetskim visokoškolskim ustanovama, radio u sastavu studentske građevinske brigade svoje “alma mater” u mnogim udaljenim delovima SSSR, a u Moskvi je učestvovao u izgradnji televizijskog tornja u Ostankinu, onog istog preko kojeg se sve do sada emituju njegove izjave.
S obzirom da je od rane mladosti voleo da peva uz gitaru i sam pisao stihove, ne iznenađuje da je baš on autor “himne” MGIMO…
Pročitajte ceo tekst Ilije Vukelića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (9. juna)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Bele čiope su u životnoj opasnosti zbog bilborda „Srbija pobeđuje“, jer mladunci mogu da izdrže dva do tri dana bez hrane


Aleksandar Nešović Baja, sahranjen je na Bežanijskom groblju u Beogradu, a čitulju mu je dao i Marko Zekić, koga Crna Gora tereti kao organizatora kriminalne grupe, koji je u bekstvu i osuđen je na 40 godina zatvora


Marinika Tepić izjavila je na sednici Odbora za odbranu i unutrašnje poslove da su dan nakon ubistva u restoranu „27” u isti objekat na ručak došli premijer Đuro Macut, a potom i Miloš Vučević, što je, prema njenim rečima, dodatno kontaminiralo lice mesta


Predsednik Narodnog pokreta Srbije i narodni poslanik Miroslav Aleksić izjavio je danas na sednici Odbora za odbranu i unutrašnje poslove da se slučaj „Senjak“ ne može posmatrati kao izolovan incident


Pre nekoliko dana srušio se helikopter SAJ-a, potvrdio je direktor policije Dragan Vasiljević. Šteta je 450 hiljada evra, tvrdi Zdravko Ponoš, lider stranke Srbija Centar
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve