img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Samit NATO: Šta se očekuje i koliko će se govoriti o Kosovu

11. јул 2023, 09:43 B.G.
Foto: AP Photo/Olivier Matthys
Copied

Rat u Ukrajini i članstvo Švedske u ovom vojnom savezu biće u fokusu dvodnevnog samita šefova država i vlada članica NATO-a

Glavni grad Litvanije Vilnjus, u kojem danas počinje dvodnevni samit šefova država i vlada članica NATO-a, praktično se nalazi na samo 200 kilometara od granice sa Rusijom koja je pre gotovo godini i po dana napala Ukrajinu. Uz to Vilnjus je i na samo 35 kilometara od granica ruskog saveznika Belorusije.

U istoriji NATO-a, samit oveg vojnog saveza nikada nije biotako blizu protivniku.

I Kosovo u centru pažnje

Svakako da će glavne teme ovgodišnjeg NATO samita biti rat u Ukrajini i ulazak Švedske u alinajsu, ali Milan Nič iz Nemačkog veća za spoljne odnose očekuje da lideri NATO-a potvrde i da je situacija na Kosovu ozbiljna i da je Misija NATO-a na Kosovu (KFOR) tu da garantuje bezbednost svih građana, uključujući i srpsku manjinu na severu zemlje.

Nič je za Radio Slobodna Evropa naveo da bi nevolje bile mnogo veće da NATO nije na Kosovu.

„Mislim da je Kosovo bliže otvorenom sukobu nego Bosna i Hercegovina. I to je drugačiji nivo sukoba, jer imate fizičke napade ili sukobe na severu, imate paralelne strukture, imate eksplozije, gde mali incident može da dovede do nečeg većeg“, kaže Nič, stručnjak za Zapadni Balkan i proširenje u NATO-u.Kad je reč o samitu Vilnjusu, Nič smatara da će biti potvrda da je situacija ozbiljna i da je NATO tu da garantuje bezbednost svih građana.

“Pitanje je Vlade Kosova u kojoj meri želi da bude u savezu sa svojim glavnim pristalicama na Zapadu i da sa njima koordinira diplomatske korake i prema Srbiji. Jer, ipak se radi o koordinaciji i izgradnji saveza. A istorija sadašnje Vlade Kosova u tom pogledu nije baš dobra”, rekao je Nič.

Očekivanja Ukrajine

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je više puta ponavljao svoj cilj: „Ukrajina je spremna za članstvo u NATO. Mi čekamo na to kada će NATO biti spreman za Ukrajinu”. On je rekao da razume da Ukrajina ne može postati član zapadnog vojnog saveza za vreme oružanog konflikta ali očekuje garanciju bezbednosti: ”Garancije bezbednosti nisu važne samo za Ukrajinu već i za okolne države, zbog ruske agresije u Ukrajini i moguće ruske afresije u drugim delovima Evrope”.

Očekivanja Kijeva su velika. Ali nemački kancelar Olaf Šolc, kao i niz drugih šefova država i vlada većih članica, bio je jasan: “Ne može biti pristupanja našem odbrambenom savezu za vreme rata. Jedna od pretpostavki članstva jeste – da nema nerešenih pograničnih sukoba”.

Na pitanja da li će Ukrajina dobiti bezbednosne garancije na samitu NATO-a u Viljnusu, Nič ističe da  Ukrajina može da se nada nečemu višem od samita u Viljnusu, ali ne i punopravnom članstvu. 

“Diplomate su radile na preciznim formulacijama, što će pozdraviti sve zemlje članice, jer postoje različita mišljenja o narednim koracima prema Ukrajini. Iz Viljnusa će izaći „Bukurešt plus“, ali šta će to tačno biti, pitanje je diplomatskih razgovora”, navodi nemački ekspret. 

Na samitu u Bukureštu 2008. NATO je pozdravio evroatlantske težnje Ukrajine i saglasio se da će ova zemlja postati članica NATO-a.

Berlinska Fondacija za nauku i politiku (SWP) je, uoči samita NATO u glavnom gradu Litvanije, predstavila analizu pod nazivom „Dugoročna bezbednost Ukrajine“. U njoj se poziva na konkretne korake koji bi na kaju doveli do toga da ta zemlja postane članica Alijanse.

Kijev će biti podržan „Paktom za bezbednost, obnovu i mir“. To bi trebalo da budu „mere uzajamnog jačanja“, koordinirane između različitih aktera. Ti akteri su Evropska unija, NATO, velike industrijske zemlje iz grupe G7 i više od 50 nacija pod vođstvom SAD koje ih podržavaju i koje koordiniraju isporuke oružja Ukrajini u američkoj vojnoj bazi Ramštajn na zapadu Nemačke.

„Nemačka ima ulogu ključne zemlje u smislu finansijskih resursa i sposobnosti, a pre svega političke težine“, kaže u intervjuu za Dojče vele koautorka analize i saradnica Fondacije za znanost i politiku Margarete Klajn.

Švedska na čekanju

Odlučujuće je kako će se u spornim temama postaviti SAD kao lider NATO. Predsednik SAD Džozef Bajden izjasnio se protiv brzog primanja Ukrajine u NATO, ali namerava da obeća veću vojnu pomoć.

Osim toga želi da utiče na turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da odustane od otpora prijemu Švedske u punopravno članstvo.

Po pitanju Švedske, Nič velike nade polažem za sledeću godinu. 

“Nažalost, cilj da sve države članice ratifikuju članstvo Švedske pre samita u Viljnusu nije ostvaren, jer Turska nije ukinula veto, a Mađarska je takođe odložila ratifikaciju do jeseni. Stvari se odvijaju, veliki je pritisak na Tursku, ali turski predsednik Recep Tayyip Erdogan ocenjuje da nisu ispunjeni svi uslovi. Očekujem da će samit u Viljnusu poslati snažan politički signal da je Švedska blizu NATO-u, da su sve članice osim dve ratifikovale članstvo i da Alijansa može da dočeka Švedsku kao punopravnu članicu”, rekao je Nič.

B.G./Slobodna Evropa/Dojče vele

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Kosovo NATO Rat u Ukrajini samit NATO Srbija Švedska Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Blokada Gazele

Protesti 1. juna

31.мај 2025. K. S.

Šta studenti spremaju za nedelju: U Beogradu blokada dva mosta

U nedelju 1. juna, na nogama će biti 32 grada u kojima se organizuju protesti pod nazivom „Vostani Serbije“, a kako su otkrili studenti, u Beogradu će biti blokiran Brankov most i Gazela

Požarevac pred protest

Grad-slučaj

31.мај 2025. Nemanja Rujević

Protest u Požarevcu: Srpskom Kumrovcu treba pomoć

Požarevac dočekuje studente. Kakav je život u ovom gradu gde se često gunđa, ali uvek glasa za vlast

Protest u Šapcu počeo je tišinom

Protesti u Srbiji

31.мај 2025. K. S.

Šabac na nogama: Celodnevni protest u gradu kraj Save

Pod sloganom „Hoćemo li u Šabac na protest? Ho-će-mo” studenti u blokadi organizuju celodnevni protest u tom gradu u Mačvi

Obrušavanje nadstrešnice

Pad nadstrešnice

31.мај 2025. K. S.

Anketna komisija: Rokovi za rekonstrukciju skraćeni po nalogu iz Predsedništva

U nedelju, 1. juna, navršava se sedam meseci od rušenja nadstrešnice novosadske Železničke stanice, a Anketna komisija za ispitivanje odgovornosti za njeno urušavanje predstavila je izveštaj u kome se navodi da su rokovi skraćeni po instrukcijama iz Predsedništva Srbije

Pojas Gaze

Pojas Gaze

31.мај 2025. K. S.

Gaza najgladniji deo sveta, zatvorena poslendja bolnica na severu

Zbog izraelske blokade ulaska pomoći, sto odsto stanovništva Gaze je u opasnosti od gladi, poručuju Ujedinjene nacije

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure